Prenj: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 29: | Redak 29: | ||
== Zaštita == | == Zaštita == | ||
Još 1980-ih se razmatralo očuvati Prenj zbog njegove iznimne prirodne vrijednosti na višoj razini. Proces je pri kraju 2026. i | Još 1980-ih se razmatralo očuvati Prenj zbog njegove iznimne prirodne vrijednosti na višoj razini. Proces je pri kraju 2026.. Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je proceduru donošenja Zakona o Nacionalnom parku Prenju. U pripremnoj dokumentaciji odnosno javnim raspravama dotaklo se pitanje granica [[nacionalni park|nacionalnog parka]], odnosno nametnulo se pitanje hoće li nacionalni park obuhvatiti cijeli Prenj samo određena područja. Konačna odluka ostavljena je za nastavak zakonske procedure.<ref>Bljesak.info: [https://bljesak.info/gospodarstvo/turizam/hercegovacki-himalaji-pred-povijesnim-trenutkom-planeta-prenj-na-korak-od-nacionalnog-parka/564935 '' Pred povijesnim trenutkom: Sjever Hercegovine željno čeka nacionalni park'']. Bljesak.info. 8. lipnja 2026. Pristupljeno 27. lipnja 2026.</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 27. lipanj 2026. u 02:06
| Prenj | |
|---|---|
Prenj
| |
| Visina | Zelena glava - 2123 [1] m |
| Država / pokrajina | |
| Dio gorja | Dinaridi |
| Koordinate | 43°32′59″N 17°54′07″E / 43.5498°N 17.9020°E |
| Planinarski domovi | Vrutak (1650 m), Jezerce (1650 m) |
| Najbliži gradovi | Mostar, Jablanica, Konjic |
| Ostali vrhovi | Lupoglav (2102 m), Otiš (2097 m), Galič (2059 m), Vjetrena brda (2053 m), Osobac (2026 m), Velika kapa (2004 m)[1] |
Prenj je planinski masiv u sjeverozapadnom dijelu istočne Hercegovine s mnogim vrhovima od kojih je najviši Zelena glava (2123 metra n/m).
Opći podatci
Prenj je smješten u središnjem dijelu Dinarida. Okružuju ga jezera (prirodna i umjetna) Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovačko kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka.
Prenj započinje pored Glavatičeva (na Neretvi, uzvodno od Konjica), a proteže se sve do Bijelog Polja kod Mostara. Okružuju ga (iza rijeke Neretve) planine Visočica s istoka, Bjelašnica sa sjeveroistoka, Bitovnja sa sjevera, Čvrsnica sa zapada, Velež (1969 m) s juga i Crvanj (1921 m) s jugoistoka.
U podnožju planine su tri grada: Konjic, Jablanica i Mostar.
Zaštita
Još 1980-ih se razmatralo očuvati Prenj zbog njegove iznimne prirodne vrijednosti na višoj razini. Proces je pri kraju 2026.. Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je proceduru donošenja Zakona o Nacionalnom parku Prenju. U pripremnoj dokumentaciji odnosno javnim raspravama dotaklo se pitanje granica nacionalnog parka, odnosno nametnulo se pitanje hoće li nacionalni park obuhvatiti cijeli Prenj samo određena područja. Konačna odluka ostavljena je za nastavak zakonske procedure.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatski planinarski savez I. Rengjeo: Južne hrvatske planine, Hrvatski planinar, br. 8, 1940. str. 232. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
- ↑ Bljesak.info: Pred povijesnim trenutkom: Sjever Hercegovine željno čeka nacionalni park. Bljesak.info. 8. lipnja 2026. Pristupljeno 27. lipnja 2026.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Prenj koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.