Dubravka (Konavle): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Naselja u sastavu Općine Konavle' u '{{Konavle' |
||
| Redak 101: | Redak 101: | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
{{ | {{Konavle}} | ||
[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] | [[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] | ||
[[Kategorija:Konavle]] | [[Kategorija:Konavle]] | ||
Posljednja izmjena od 5. travanj 2025. u 03:22
| Dubravka | |
|---|---|
| Država | |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Konavle |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 460 m |
| Zemljopisne koordinate | 42°32′11″N 18°25′23″E / 42.5365°N 18.4231°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 265 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Ukupno | 295 |
| Pošta | 20216 Dubravka |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
Dubravka je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, smješteno u općini Konavle.
Zemljopisni položaj
Dubravka se nalazi iznad jadranske turističke ceste, u konavoskim brdima, oko 40 km jugoistočno od Dubrovnika, u blizini granice prema Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
Naziv
Mjesto je dobilo naziv po šumi hrasta koju mjesno stanovništvo naziva dubravom. Prije se naselje zvalo Mrcine.
Povijest
U Dubravci je crkva sv. Barbare, jedna od najstarijih crkvica u Konavlima. Oko te je crkve najveće očuvano srednjovjekovno groblje u Konavlima. Ondje su 104 stećka, od čega 94 cjelovita i 10 ulomaka, a po tipografiji 69 ploča i 35 sanduka. Od 2016. godine lokalitet sv. Barbare sa stećcima našao se na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Uvršten je kad i lokaliteti Velika i Mala Crljivica u Cisti Velikoj u općini Cisti Provu.[1]
Dubravka je smještena na prirodnom prolazu koji povezuje Konavle sa susjednom Hercegovinom. Ovuda je prolazila stara prometnica kojom su se kretale trgovačke karavane iz unutrašnjosti prema Dubrovniku i obratno. Mjesto je bilo poznato po pograničnom sajmu. Za vrijeme Dubrovačke Republike bilo je jedna od konavoskih kaznačina koja u 16. stoljeću ima 50 do 60 kuća u kojima živi oko 160 stanovnika.[2] U idućem stoljeću (1673.) Dubravka je imala 24 stanovnika, a njeni dijelovi Pičete 85, Vatasi 45 i Butkovina 102 stanovnika.[3] Za Republike ovo selo u crkvenom pogledu pripada župi Gruda, a zaselak Vatasi župi Pločice. Utemeljenjem župe Mrcine 1731. sva četiri naselja pripala su novoj župnoj zajednici. Niža muška pučka škola u selu spominje se prvi put 1840., ali će zbog nedostatka prostora, školovanih učitelja i pitanja financiranja uskoro biti zatvorena.[4] Katastarska općina Dubravka prema provjeri zemljišta 1837. obuhvaća 927 hektara, 37 ara i 31 metar četvorni površine.[5] Zemlja je uglavnom crljenica ispunjena vrtačama i docima. Tada je 75% zemlje bilo neobrađeno, 23% obrađeno, a 2% se odnosilo na putove, potoke, vode, površine koje pokrivaju stambene i gospodarske zgrade itd. Na oranicama se najviše sijala pšenica, ječam, zob, kukuruz, crveni sijerak, bob i grahorica. Na čistim pašnjacima najviše su zastupljeni vinova loza i masline.
Prehrana stanovništva se obično sastojala od ječmenog i kukuruznog kruha ili pak onog od crvenog sijerka (rjeđe od pšenice), rijetko svježeg, a više slanog mesa, zelja začinjenog maslinovim uljem i dodataka (luk, kapula, soljene masline i slani sir). U vrtovima oko kuća uzgaja se verzot, karfiol, blitva, ponešto smokava, bresaka, trešanja i rjeđe limuna. Stanovništvo oko dva puta tjedno ide na sajam u Cavtat ili u Dubrovnik, te najčešće prodaje vino, a kupuje stoku i vunu. Godine 1837. u selu je zabilježeno 390 koza, 337 ovaca, 192 svinje, 55 volova, 33 mazge, 15 magaraca, 3 krave i 1 konj.
Tijekom Domovinskog rata Dubravku je bila okupirala JNA i četničke postrojbe te je mjesto u potpunosti bilo uništeno, opljačkano i spaljeno. Nakon rata mjesto je u cjelosti obnovljeno.
Gospodarstvo
Gospodarstvo je u Dubravci nerazvijeno, a jedina grana gospodarstva je poljoprivreda.
Stanovništvo
U Dubravci, prema popisu stanovnika iz 2011. godine, živi 295 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti[6].
<style>
.population-wrapper {
width: 100%; max-width: 750px; margin: 20px auto; padding: 15px; background: #f8f9fa; border: 1px solid #ddd; border-radius: 12px; box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1); font-family: sans-serif;
}
/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-wrapper {
background: #1e1e1e;
border-color: #444;
color: #eee;
}
.population-bar span {
color: #fff;
}
}
/* Bar chart */ .population-bar {
display: flex; align-items: center; margin: 6px 0;
} .population-year {
width: 60px; font-weight: bold;
} .population-value {
flex-grow: 1; height: 22px; border-radius: 4px; position: relative; transition: width 1.2s ease;
} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {
position: absolute; right: 6px; top: 2px; font-size: 12px; font-weight: bold; color: #fff;
}
/* Tooltip */ .population-value:hover::after {
content: attr(data-tooltip); position: absolute; top: -28px; right: 0; background: #333; color: #fff; padding: 4px 8px; font-size: 12px; border-radius: 4px; white-space: nowrap; z-index: 10;
}
/* SVG line chart */ .population-linechart {
width: 100%; margin-top: 20px;
} .population-stats {
margin-top: 15px; font-size: 14px; background: #eef2f5; padding: 10px; border-radius: 8px;
} @media (prefers-color-scheme: dark) {
.population-stats {
background: #2a2a2a;
}
} </style>
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[7]
{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}
<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">
<polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
points="
{{#loop:1|20|
{{#vardefine:sum|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:count|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:max|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
{{#vardefine:min|Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. }}
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.,Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
" />
</svg>
{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|
{{#vardefine:trend|
Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«.
}}
{{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}
}}
Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: Pogreška u izrazu: nepoznat interpunkcijski znak »{«. stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}
Izvor – Državni zavod za statistiku
Šport
Vanjske poveznice
Literatura
- 1. Konavoski zbornik, Konavle, Dubrovnik, 1982.
Izvori
- ↑ HINA/Laudato/E.D.: Lokalitet sv. Barbare sa stećcima na Listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a, laudato.hr, 22. srpnja 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
- ↑ Radoslav Grujić, Kaznačine u Konavlima XVI veka, Zbornik iz dubrovačke prošlosti Milanu Rešetaru o sedamdesetoj godišnjici života, Dubrovnik 1931., str. 93.-94.
- ↑ Zdravko Šundrica, Popis stanovništva dubrovačke republike iz 1673/74. godine, "Arhivski vjesnik", 1959., 431.-432.
- ↑ Schematismo dell'imperial regio governo della Dalmazia per l'anno 1840, 174. i Manuale provinciale della Dalmazia per l'anno 1848, 208.
- ↑ Arhiv Republičke geodetske uprave SRH Split, Operat porezne procjene općine Mrcine iz 1844.
- ↑ Popis stanovništva 2011. godine
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
| |||||||