Stjepan Planić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Stjepan Planić'''-->'''Stjepan Planić''' ([[Zagreb]], [[27. prosinca]] [[1900.]]- Zagreb, [[26. prosinca]] [[1980.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt.
Stjepan Planić''' ([[Zagreb]], [[27. prosinca]] [[1900.]]- Zagreb, [[26. prosinca]] [[1980.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt.


Jedan je od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, koji je najviše djelovao na području Zagreba, ali je zapažena ostvarenja ostavio i u drugim dijelovima Hrvatske (Čakovec, Kalnik, Požega, Jadranovo, Novi Vinodolski, Vis).
Jedan je od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, koji je najviše djelovao na području Zagreba, ali je zapažena ostvarenja ostavio i u drugim dijelovima Hrvatske (Čakovec, Kalnik, Požega, Jadranovo, Novi Vinodolski, Vis).

Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 01:47

Stjepan Planić (Zagreb, 27. prosinca 1900.- Zagreb, 26. prosinca 1980.), hrvatski arhitekt.

Jedan je od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća, koji je najviše djelovao na području Zagreba, ali je zapažena ostvarenja ostavio i u drugim dijelovima Hrvatske (Čakovec, Kalnik, Požega, Jadranovo, Novi Vinodolski, Vis).

Životopis[uredi]

Planić 1920. godine završava Državnu tehničku školu u Zagrebu te počinje raditi u arhitektonskom birou Rudolfa Lubinskog, a nakon odsluženja vojnog roka prelazi u građevinsku tvrtku Ivančević i Wolkenfeld gdje radi do 1927. godine kada otvara vlastiti arhitektonski biro koji obavlja manje poslove. Istovremeno sa radom u vlastitom birou pohađa arhitektonsku školu Drage Iblera koju završava 1931. godine. Tijekom 1930ih sudjeluje u više velikih natječaja na području Zagreba od kojih se posebno ističu oni za Sokolski dom ('30 - '31), Bolnica na šalati, Židovska bolnica ('31.) i Tomislavov dom ('34-'35).

Uz sudjelovanje na natječajima za veće projekte, projektira i mnoge obiteljske kuće od kojih se posebno ističu dvojna vila Belaj u Nazorovoj ulici, okrugla vila Furhmann na Gornjem prekrižju (1935.) i vila Cuvaj u Zamenhofovoj ulici. Planić je jedno vrijeme, tijekom Drugog svjetskog rata, od progona skrivao židovsku obitelj Furhmann.

Nakon drugog svjetskog rata nastavlja s radom i projektiranjem,često u državnoj službi, ali zbog izmjenjenih okolnosti nije u mogućnosti sudjelovati u izgradnji i nadzoru svojih projekata koliko i prije. Poseban je pečat dao u poslijeratnoj izgradnji Novakove ulice u kojoj je između ostalih građevina 1966. projektirao kuću-kocku obloženu ljubičastom opekom. U mirovinu odlazi 1970. godine, ali nastavlja s projektiranjem kuća, uglavnom vikendica na jadranskoj obali.

Dobitnik je nagrade za životno djelo nagrade Viktor Kovačić.

Značajnija ostvarenja[uredi]

Zgrade

  • Stambena zgrada Mokrović, Zagreb, Draškovićeva 47, 1932
  • Stambeno - poslovna zgrada "Napretkova zadruga", Zagreb, Bogovićeva 1, 1936
  • Stambeno - poslovna zgrada "Vakufska palata", Banja Luka, Ulica Marije Bursać, 1938


Kuće

  • Obiteljska kuća i atelje Planić, Zagreb, Radnički dol 27, 1932
  • Villa Roth, Zagreb, Davor 6, 1933
  • Villa Fuhrmann, Zagreb, Gornje Prekrižje 30, 1935
  • Vila Cuvaj, Zagreb, Zamenhoffova 17, 1937
  • Vila Belaj, Zagreb, Nazorova 54, 1937
  • Najamna vila Malojčić-Grilec-Vinković, Zagreb, Nazorova 60, 1941 - 42
  • Vila Pfluger, Gornje Prekrižje 21

Potpuni popis projekata publicirao je Institut za povijest umjetnosti.

Vanjske poveznice[uredi]