Gvineja: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m zamjena infookvira |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Gvineja'''-->{{dz}} | <!--'''Gvineja'''-->{{dz}} | ||
{{ | {{Infookvir zemlja svijeta | | ||
ime = Republika Gvineja | | ime = Republika Gvineja | | ||
izvorno_ime = République de Guinée | | izvorno_ime = République de Guinée | |
Posljednja izmjena od 25. ožujak 2022. u 17:46
Republika Gvineja République de Guinée | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Travail, Justice, Solidarité (francuski: Rad, pravda, solidarnost) | |||||
Himna Liberté | |||||
Glavni grad | Conakry | ||||
Službeni jezik | francuski | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Alpha Condé | ||||
- Predsjednik Vlade | Ibrahima Kassory Fofana | ||||
Neovisnost | Od Francuske 2. listopada 1958. | ||||
Površina | 75. po veličini | ||||
- ukupno | 245.857 km2 | ||||
- % vode | 0 % | ||||
Stanovništvo | 83. po veličini | ||||
- ukupno (2006) | 9.690.222 | ||||
- gustoća | 39,4/km2 | ||||
Valuta | gvinejski franak (100 centima1) | ||||
Pozivni broj | 224 | ||||
Vremenska zona | UTC +0 | ||||
Internetski nastavak | .gn | ||||
1 izvan upotrebe |
Gvineja je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a na kopnu graniči sa sljedećim državama: Gvinejom Bisau i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Bjelokosnom Obalom na istoku, Liberijom na jugu te Sijera Leoneom na jugozapadu.
Zemljopis[uredi]
Terirotrij Gvineje je uglavnom nizinski koji je pokriven savanama. Osim nizina, Gvineja je jednim dijelom brdovita i pokrivena gustim tropskim šumama. Obilježje Gvineje jest u tomu da je izvorište triju rijeka koje opskrbljuju vodom dobrim dijelom subsaharsko područje zapadne Afrike, a to su rijeke Gambia, Bafing i Niger. U području sjeverno od planine Nimba, izvire i rijeka Cavalla.
Povijest i stanovništvo[uredi]
U kolonijalnom razdoblju dio Francuske zapadne Afrike, Gvineja je umnogome tipična afrička država. Zajednica je više naroda koji su prisutni i u susjednim zemljama: do 1984. dominirao je narod Malinke (Mandingo) čiji je pripadnik bio prvi predsjednik Ahmed Sékou Touré, a od tada vodeću ulogu ima narod Susu iz kojeg potječe dugogodišnji predsjednik Lansana Conté; najmnogoljudniji su Fulani (Peuhl). Islam je religija gotovo cijelog stanovništva. U postkolonijalnom razdoblju politički sustav Gvineje bio je stabilan (samo dva predsjednika), ali autoritaran. Predsjednik Conté dopustio je u devedesetima nekoliko višestranačkih izbora koji nisu doveli do promjene vlasti. Krajem desetljeća ponovno su ojačale autoritarne tendencije. Predsjednik Lansana Conté je preminuo 23. prosinca 2008. i nakon njegove smrti je došlo do napetosti u zemlji. Privremeni predsjednik je postao general Moussa Dadis Camara koji je obećao da će uvesti demokraciju.
Gospodarstvo[uredi]
Samo se 20% stanovnika ne bavi poljoprivredom, ali nepoljoprivredni sektor ostvaruje 75% BDP-a. Rudarstvo donosi većinu izvoznih prihoda – Gvineja je drugi po veličini izvoznik boksita i posjeduje 30% svjetskih rezervi. Važno je i dobivanje zlata i dijamanata. BDP je u 2004. iznosio 2.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Službena valuta je gvinejski franak.
Religija[uredi]
Islam je najrasprostranjenija religija u Gvineji. Tu monoteističku religiju propovijeda 85% stanovništva. Kršćanstvo propovijeda 8% stanovništva, a 7% stanovnika su Animisti.
|
|
|
Nedovršeni članak Gvineja koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.