Povijesni spomenici stare Nare: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m file->datoteka
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Povijesni spomenici stare Nare'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Povijesni spomenici stare Nare'''-->{{UNESCO – svjetska baština
| ime mjesta =Povijesni spomenici stare Nare
| ime mjesta =Povijesni spomenici stare Nare
| slika = Todaiji18s3200.jpg
| slika = Todaiji18s3200.jpg

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 02:55

Povijesni spomenici stare Nare
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Pogreška pri izradbi sličice:
Japan


Lokacija Nare u Japanu
Godina uvrštenja: 1998. (22. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/870 UNESCO

Povijesni spomenici stare Nare (japanski: 古都奈良の文化財) je skupina od osam lokaliteta u staroj japanskoj prijestolnici Nari u prefekturi Nara (Honshu). Pet od njih su budistički hramovi, jedan je šintoističko svetište, jedna palača i jedna prašuma. Od njih, 26 građevina ima status nacionalnog blaga, a 53 status spomenika kulture, dok je prašuma i park prirode.

Oni su živa slika života u japanskoj prijestolnici za vrijeme razdoblja Nara (710.-84.), razdoblja duboke političke i kulturne promjene Japana kada je 74 godine Nara bila političko, gospodarsko i kulturno središte Japana. Zbog toga su spomenici stare Nare 1998. god. upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji[1].

Pogreška pri izradbi sličice:
Todaiji Daibucu
Datoteka:第一次大極殿・前庭(Front Courtyard).JPG
Dvorište ispred Daikogudena carske palače u Nari

Popis lokaliteta

Slika Ime Vrsta Lokacija Koordinate Odlike
Daibutsuden hrama Todai-ji
Hram Todai
(japanski: 東大寺, Todai-ji)
Budistički hram prakse Kegon Zōshichō, Suimonchō landmark 34°41′21″N 135°50′23″E / 34.68917°N 135.83972°E / 34.68917; 135.83972 Hram Todai se sastoji od skupine građevina. Dvorana velikog Bude (Kondô) je monumentalna sedmerokatna građevina, najveća drvena građevina na svijetu, u kojoj se nalazi 15 m velika brončana skulptura Vairocana Bude (Todaiji Daibucu).
Kōfuku-ji
Hram Kofuku
(興福寺, Kōfuku-ji)
Budistički hram prakse Hossō Noboriōjichō, Takabatakechō landmark 34°41′N 135°50′E / 34.683°N 135.833°E / 34.683; 135.833 Hram Kofuku je izvorno izgrađen u Fujiwari, ali je demontiran i prenesen u Naru kad se preselila i prijestolnica 710. godine.
Pogreška pri izradbi sličice:
Veliki hram Kasuga
(春日大社, Kasuga-taisha)
Šintoističko svetište Kasuganochō landmark 34°40′53″N 135°50′54″E / 34.68139°N 135.84833°E / 34.68139; 135.84833 Veliki hram Kasuga je prema legendi osnovan 768. godine, no vjeruje se kako mu korijeni sežu na sam početak razdoblja Nara. Smješten je u podnožju dvije svete planine: Kasugayama i Mikasayama. Njegove građevine su zbog propadanja i razaranja obnovljene mnogo puta, ali prema starim nacrtima. Prema tradiciji sve su građevine kompleksa pokrivene pločama od kore čempresa, kako bi se uklopile u prirodni okoliš.
Gangō-ji
Hram Gango
(元興寺 極楽坊, Gangō-ji Gokurakubō)
Budistički hram prakse Shingon Chūinchō, Nakanochinyachō landmark 34°40′41″N 135°49′52″E / 34.67806°N 135.83111°E / 34.67806; 135.83111 Hram Gango, izvorno poznat kao Asuka-dera iz 6. st., je najstariji budistički hram u Japanu kojeg je izgradio monah Soga-no-Umako. Prenesen je iz Asuke 718. godine, a njegov veliki dio je izgorio u požaru 1451. godine.
Pogreška pri izradbi sličice:
Hram Yakushi
(薬師寺, Yakushi-ji)
Budistički hram prakse Hossō Nishinokyōchō 08_N_135_47_3. 52_E_type: landmark 34°40′6. 08″N 135°47′3. 52″E / Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < / Pogreška u izrazu: neočekivan broj.; Pogreška u izrazu: neočekivan broj. Hram Yakushi je jedan od najvažnijih carskih budističkih hramova. On je stožer japanskog Hosso budizma, a nazvan je po božanstvu Yakushi Nyorai ("Medicinski Buda") koji je iz Kine došao 680. godine i prvi je bodisatva koji je stigao u Japan. Izvorni hram je bio izgrađen u Fujiwari u razdoblju Asuci (oko 698.), a premješten je u Naru 718. godine. Od izvorne građevine opstao je samo istočni toranj (東塔, Tō-tō), koji se smatra najskladnijom pagodom u Japanu.
Pogreška pri izradbi sličice:
Hram Toshodai
(唐招提寺, Tōshōdai-ji)
Budistički hram prakse Ritsu Gojōchō, Amagatsujiminamichō 11_N_135_47_5. 40_E_type: landmark 34°40′32. 11″N 135°47′5. 40″E / Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < / Pogreška u izrazu: neočekivan broj.; Pogreška u izrazu: neočekivan broj. Izvorni hram Toshodai je izgradio monah Jian Zhen (Ganjin) 759. godine za svoje budističke učenike. Neobičan je po tome što je jako malo stradao u požarima i drugim katastrofama. Njegova glavna dvorana (Kondô), kao jedini primjer neobnovljene građevine iz razdoblja Nara, je jako važna za proučavanje izvorne japanske hramske arhitekture; dok je učionica (Kôdô), koja je izvorno bila državni sabor, jedina prežvjela građevina palače iz razdoblja Nara. Ostale znamenite zgrade Toshodaija su: arhiv sutri (Korô) i dva arhiva u stilu kuće od trupaca, Hôzô i Kyôzô.
Heijō-kyū
Carska palača u Nari
(平城宮, Heijō-kyū)
Carska palača Sakichō, Hokkejichō landmark 34°41′28″N 135°47′44″E / 34.69111°N 135.79556°E / 34.69111; 135.79556 Palača se nalazila na sjevernom kraju središnje avenije u Nari i zauzimala je povrešinu od 120 hektara. U njoj se nalaze upravne zgrade gdje su se održavale političke i vjerske ceremonije, te Carska dvorana za prijeme (Daigokuden) i državne dvorane (Chôdô-in), ali i carska rezidencija (Dairi), zajedno s različitim upravnim i drugim sklopovima (radionice, trgovine, štale i dr.).
Prašuma Kasugayamagenseirin
Prašuma Kasugayama
(春日山原始林 Kasugayamagenshirin)
prašuma Kasuganochō, Zōshichō 75_N_135_51_39. 33_E_type: landmark 34°40′59. 75″N 135°51′39. 33″E / Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < Pogreška u izrazu: Neočekivani operator < / Pogreška u izrazu: neočekivan broj.; Pogreška u izrazu: neočekivan broj. Prašuma Kasugayama je prirodni okoliš i integralni element šintoističkih svetišta Nare, a osobito svetišta Kasuga-Taisha koje je uronjeno u ovu svetu šumu. Osim pješačkih staza za hodočasnike, šuma je sačuvana od bilo kakve ljudske intervencije.

Izvori

  1. ↑ Povijesni spomenici stare Nare na UNESCO-vim službenim stranicama (eng.) Preuzeto 15. rujna 2011.

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Japanu
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (19)
Fuji (2013.) • Gusuku i drugi spomenici kraljevstva Ryukyu (2000.) • Dvorac Himeji (1993.) • Budistička čista zemlja Hiraizumija (2011.) • Budistički spomenici područja Horyu-ji (1993.) • Šintoistički hram Itsukushima (1996.) • Rudnici srebra Iwami Ginzan i njihov kulturni krajolik (2007.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Svetišta i hodočasnički putovi u brdima poluotoka Kii (2004.) • Povijesni spomenici starog Kyota (Kyoto, Uji i Otsu) (1994.) • Kofunguni Mozu i Furuichi: tumuli drevnog Japana (2019.) • Kupola atomske bombe u Hirošimi (1996.) • Mjesta Meiji industrijske revolucije (2015.) • Tajna kršćanska mjesta regije Nagasaki (2018.) • Povijesni spomenici stare Nare (1998.) • Hramovi i svetišta Nikka (1999.) • Sveti otok Okinoshima i pripadajuća mjesta Munakata (2017.) • Povijesna sela Shirakawa-go i Gokayama (1995.) • Tomioka tvornica svile i pripadajući lokaliteti (2014.)
Pogreška pri izradbi sličice:
Prirodna baština (4)
Nematerijalna
svjetska baština (20)
Tradicionalni ples Ainu (2009.) • Žetvena molitva Akiu no Taue Odori u gradu Akiu (2009.) • Kazalište lutaka Bunraku (2008.) • Ritualna izvedba Daimokutate u gradu Nara (2009.) • Festival Dainichido Bugaku (2009.) • Ples Gagaku (2009.) • Ritualni ples Hayachine Kagura u gradu Hanamaki (2009.) • Parada Hitachi Furyumono (2009.) • Ceremonija plutanja Yamahoko (2009.) • Kazalište Kabuki (2008.) • Novogodišnji festival Koshikijima no Toshidon (2009.) • Kumiodori, tradicionalno glazbeno kazalište na otoku Okinawi (2010.) • Mibu no Hana Taue, ritualno presađivanje riže u Mibu, Hirošima (2011.) • Nachi no Dengaku, vjerska umjetnost tijekom Nachi festvala vatre (2011.) • Kazalište Noh (2008.) • Poljoprivredni ritual Oku-noto no Aenokoto (2009.) • Proizvodnja tkanina ramie u pokrajini Uonuma, prefektura Niigata (2009.) • Sada Shin Noh, sveti ples u hramu Sada, Shimane (2011.) • Sekishu Banshi proizvodnja papira pokrajine Ivami (Shimane) (2009.) • Festival nove godine Chakkirako u gradu Miura, prefektura Kanagawa (2009.) • Yuki-tsumugi, tehnika proizvodnje svile (2010.) • Washi, vještina tradicionalnog ručno rađenog papira (2014.) • Washoku, tradicionalna božanska kultura Japanaca, posebice za proslavu Nove godine (2013.)
1  Svjetska baština više zemalja [1] 
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijesni_spomenici_stare_Nare&oldid=557802"