Toggle search
Toggle menu
243,2 tis.
110
18
645,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Leo Hönigsberg: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
VizualnoWikitekst
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''Le(.*)'''-->' u ''
 
(Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Leo Hönigsberg'''-->{{Infookvir arhitekt
{{Infookvir arhitekt
|  ime          =Leo Hönigsberg
|  ime          =Leo Hönigsberg
|  slika        =Leo Honigsberg (1861. - 1911.).jpg
|  slika        =Leo Honigsberg (1861. - 1911.).jpg
Redak 13: Redak 13:
'''Leo Hönigsberg''' ([[Zagreb]], [[1861.]] – [[Zagreb]], [[1911.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 176</ref>
'''Leo Hönigsberg''' ([[Zagreb]], [[1861.]] – [[Zagreb]], [[1911.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] arhitekt [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla.<ref>Snješka Knežević, 2011, str. 176</ref>


Leo (Lav, Lavoslav) Hönigsberg studirao je 1879.- 1883. na [[Technische Universität Wien|Technische Hochschule]] u [[Beč]]u kod Hainricha v. Ferstela i Karla Königa. Prakticirao u bečkima atelijerima kod Ludviga Tischlera (1883.- 1884.) i A. Kronesa (1885.- 1886.). Od 1887. djeluje u Zagrebu. Godine 1889. u zajednici s [[Julio Deutsch|Deutschom]] osniva atelijer Hönigsberg & Deutsch.
Leo (Lav, Lavoslav) Hönigsberg studirao je 1879. — 1883. na [[Technische Universität Wien|Technische Hochschule]] u [[Beč]]u kod Hainricha v. Ferstela i Karla Königa. Prakticirao u bečkima atelijerima kod Ludviga Tischlera (1883. — 1884.) i A. Kronesa (1885. — 1886.). Od 1887. djeluje u Zagrebu. Godine 1889. u zajednici s [[Julio Deutsch|Deutschom]] osniva atelijer Hönigsberg & Deutsch.




== Atelijer Hönigsberg & Deutsch ==
== Atelijer Hönigsberg & Deutsch ==


Na prijelazu 19.- 20. stoljeće arhitektonski atelijer Hönigsberg & Deutsch jedan je od vodećih suvremeno ustrojenih zagrebačkih atelijera. Svojim će djelovanjem Hönigsberg & Deutsch postati najznačajnijim i najdjelatnijim predstavnicima kasne faze zagrebačkog historicizma,  u čijim će se ostvarenjima prepoznavati utjecaji bečkih arhitekata Ludviga Tischlera i Karla Königa, poznatih po građevinama neorenesansnih oblika. Upravo zahvaljujući bečkim dojmovima, ali i Deutschovim iskustvima, koje je stjecao u [[Belgija|Belgiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], te njegova suradnja s francuskim arhitektom Lefevreom u Parizu, zagrebačke će ulice na prijelomu stoljeća preplaviti eklektičko šarenilo neostilskih pročelja renesanse, baroka i rokokoa.
Na prijelazu 19. — 20. stoljeće arhitektonski atelijer Hönigsberg & Deutsch jedan je od vodećih suvremeno ustrojenih zagrebačkih atelijera. Svojim će djelovanjem Hönigsberg & Deutsch postati najznačajnijim i najdjelatnijim predstavnicima kasne faze zagrebačkog historicizma,  u čijim će se ostvarenjima prepoznavati utjecaji bečkih arhitekata Ludviga Tischlera i Karla Königa, poznatih po građevinama neorenesansnih oblika. Upravo zahvaljujući bečkim dojmovima, ali i Deutschovim iskustvima, koje je stjecao u [[Belgija|Belgiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], te njegova suradnja s francuskim arhitektom Lefevreom u Parizu, zagrebačke će ulice na prijelomu stoljeća preplaviti eklektičko šarenilo neostilskih pročelja renesanse, baroka i rokokoa.


Samo u Zagrebu do 1900. atelijer Hönigsberg & Deutsch izvesti će više od sto gradnji. Važnija ostvarenja: stambene palače Halper (1887.- 1888.), M. Hönigsberg (1887.- 1888.), Schlesinger (1891.), Preister- Schillinger (1891.- 1893.) i Bukovac (1895.- 1896.);  trgovačko- stambene zgrade M. Hönigsberg (1894.), Farkaš (1898.) i Spitzer (1899.), [[Hrvatski učiteljski dom|Dom saveza učiteljskih društava]] (1887. 1888.), Zagrebačka tvornica papira (1892.- 1894.), [[Starčevićev dom]] (1894.- 1895.), školska zgrada Izraelitske općine (1897.- 1898.), zgrada Kotarskog suda (1897.- 1898.), Učiteljski konvikt (1899.) i zgrada Hrvatsko – slavonskog domobranskog zapovjedništva (1900.).
Samo u Zagrebu do 1900. atelijer Hönigsberg & Deutsch izvesti će više od sto gradnji. Važnija ostvarenja: stambene palače Halper (1887. — 1888.), M. Hönigsberg (1887. — 1888.), Schlesinger (1891.), Preister- Schillinger (1891. — 1893.) i Bukovac (1895. — 1896.);  trgovačko- stambene zgrade M. Hönigsberg (1894.), Farkaš (1898.) i Spitzer (1899.), [[Hrvatski učiteljski dom|Dom saveza učiteljskih društava]] (1887. 1888.), Zagrebačka tvornica papira (1892. — 1894.), [[Starčevićev dom]] (1894. — 1895.), školska zgrada Izraelitske općine (1897. — 1898.), zgrada Kotarskog suda (1897. — 1898.), Učiteljski konvikt (1899.) i zgrada Hrvatsko – slavonskog domobranskog zapovjedništva (1900.).


Van Zagreba ostvarili su: postrojenje mesne ind. Braće Gavrilović u [[Petrinja|Petrinji]] (1895.), sinagogu u [[Križevci|Križevcima]] (1895.), sinagogu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] (1895.), te zgradu Financijalnog ravnateljstva i Županije u [[Požega|Požegi]] (1896. 1897.)
Van Zagreba ostvarili su: postrojenje mesne ind. Braće Gavrilović u [[Petrinja|Petrinji]] (1895.), sinagogu u [[Križevci|Križevcima]] (1895.), sinagogu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] (1895.), te zgradu Financijalnog ravnateljstva i Županije u [[Požega|Požegi]] (1896. 1897.)


Ostvarenja nakon 1900. uglavnom su samostalna djela njihovih suradnika: [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]], [[Ivan Štefan|Ivana Štefana]] i [[Otto Goldscheider|Otta Goldscheidera]].
Ostvarenja nakon 1900. uglavnom su samostalna djela njihovih suradnika: [[Vjekoslav Bastl|Vjekoslava Bastla]], [[Ivan Štefan|Ivana Štefana]] i [[Otto Goldscheider|Otta Goldscheidera]].
Kao građevno poduzetništvo Hönigsberg & Deutsch izvesti će čitav niz objekata drugih autora: [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Zemaljsko narodno kazalište]] ( [[Biro Fellner & Helmer|Fellner & Helmer]], [[1894.]] – [[1895.]]), zgradu Hrvatske eskomptne banke (Fellner & Helmer, 1898.- 1899.), Umjetnički paviljon (Fellner & Helmer, 1897.- 1898.), Kraljevsko šumarsko ravnateljstvo (A. Aigner, 1898.- 1899.), Financijalno ravnateljstvo (L. Zobi, 1901.- 1902.), Direkciju državnih željeznica (F. Pfaff, 1902.- 1903.), Zem. hipotekarnu banku ( Fr. Schachner, 1903.- 1904.), prijamnu zgradu bolnice na Šalati ([[Dionis Sunko|D. Sunko]], 1909.), Zem. rodilište na Šalati ([[Ignjat Fischer|I. Fischer]], 1913.).  
Kao građevno poduzetništvo Hönigsberg & Deutsch izvesti će čitav niz objekata drugih autora: [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Zemaljsko narodno kazalište]] ( [[Biro Fellner & Helmer|Fellner & Helmer]], [[1894.]] – [[1895.]]), zgradu Hrvatske eskomptne banke (Fellner & Helmer, 1898. — 1899.), Umjetnički paviljon (Fellner & Helmer, 1897. — 1898.), Kraljevsko šumarsko ravnateljstvo (A. Aigner, 1898. — 1899.), Financijalno ravnateljstvo (L. Zobi, 1901. — 1902.), Direkciju državnih željeznica (F. Pfaff, 1902. — 1903.), Zem. hipotekarnu banku ( Fr. Schachner, 1903. — 1904.), prijamnu zgradu bolnice na Šalati ([[Dionis Sunko|D. Sunko]], 1909.), Zem. rodilište na Šalati ([[Ignjat Fischer|I. Fischer]], 1913.).  


Van Zagreba prema Sunkovom projektu realizira  bolnicu u [[Pakrac]]u (1909.).
Van Zagreba prema Sunkovom projektu realizira  bolnicu u [[Pakrac]]u (1909.).
Redak 37: Redak 37:
Datoteka:Honigsberg & Deutsch- Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10,  Zagreb (1891. 1892.).jpg|Honigsberg & Deutsch- Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10,  Zagreb (1891. 1892.)
Datoteka:Honigsberg & Deutsch- Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10,  Zagreb (1891. 1892.).jpg|Honigsberg & Deutsch- Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10,  Zagreb (1891. 1892.)
Datoteka:Honigsberg & Deutsch- Atelijer i kuća Vlahe Bukovca, Trg kralja Tomislava 17, Zagreb (1896.).jpg|Honigsberg & Deutsch- Atelijer i kuća Vlahe Bukovca, Trg kralja Tomislava 17, Zagreb (1896.)
Datoteka:Honigsberg & Deutsch- Atelijer i kuća Vlahe Bukovca, Trg kralja Tomislava 17, Zagreb (1896.).jpg|Honigsberg & Deutsch- Atelijer i kuća Vlahe Bukovca, Trg kralja Tomislava 17, Zagreb (1896.)
Datoteka:Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Detrsch-Trgovovačko obrtna komora i Etnografski muzej, Trg maršala Tita 8, Zagreb (1902.- 1903.).jpg|Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch- Zgrada SKF, Trg maršala Tita 8, Zagreb (1902.- 1903.)
Datoteka:Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Detrsch-Trgovovačko obrtna komora i Etnografski muzej, Trg maršala Tita 8, Zagreb (1902. — 1903.).jpg|Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch- Zgrada SKF, Trg maršala Tita 8, Zagreb (1902. — 1903.)
Datoteka:Starcevicev dom Ivan Standl.jpg|Honigsberg & Deutsch - [[Starčevićev dom]], Trg Ante Starčevića 6, Zagreb (1894./95.)
Datoteka:Starcevicev dom Ivan Standl.jpg|Honigsberg & Deutsch - [[Starčevićev dom]], Trg Ante Starčevića 6, Zagreb (1894./95.)


Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 08:03

Leo Hönigsberg
Arhitekt / Graditelj
Leo Hönigsberg
Rođenje 1861.
Smrt 1911.
Stvaralaštvo

Leo Hönigsberg (Zagreb, 1861. – Zagreb, 1911.), hrvatski arhitekt židovskog podrijetla.[1]

Leo (Lav, Lavoslav) Hönigsberg studirao je 1879. — 1883. na Technische Hochschule u Beču kod Hainricha v. Ferstela i Karla Königa. Prakticirao u bečkima atelijerima kod Ludviga Tischlera (1883. — 1884.) i A. Kronesa (1885. — 1886.). Od 1887. djeluje u Zagrebu. Godine 1889. u zajednici s Deutschom osniva atelijer Hönigsberg & Deutsch.


Atelijer Hönigsberg & Deutsch

Na prijelazu 19. — 20. stoljeće arhitektonski atelijer Hönigsberg & Deutsch jedan je od vodećih suvremeno ustrojenih zagrebačkih atelijera. Svojim će djelovanjem Hönigsberg & Deutsch postati najznačajnijim i najdjelatnijim predstavnicima kasne faze zagrebačkog historicizma, u čijim će se ostvarenjima prepoznavati utjecaji bečkih arhitekata Ludviga Tischlera i Karla Königa, poznatih po građevinama neorenesansnih oblika. Upravo zahvaljujući bečkim dojmovima, ali i Deutschovim iskustvima, koje je stjecao u Belgiji, Nizozemskoj i Njemačkoj, te njegova suradnja s francuskim arhitektom Lefevreom u Parizu, zagrebačke će ulice na prijelomu stoljeća preplaviti eklektičko šarenilo neostilskih pročelja renesanse, baroka i rokokoa.

Samo u Zagrebu do 1900. atelijer Hönigsberg & Deutsch izvesti će više od sto gradnji. Važnija ostvarenja: stambene palače Halper (1887. — 1888.), M. Hönigsberg (1887. — 1888.), Schlesinger (1891.), Preister- Schillinger (1891. — 1893.) i Bukovac (1895. — 1896.); trgovačko- stambene zgrade M. Hönigsberg (1894.), Farkaš (1898.) i Spitzer (1899.), Dom saveza učiteljskih društava (1887. 1888.), Zagrebačka tvornica papira (1892. — 1894.), Starčevićev dom (1894. — 1895.), školska zgrada Izraelitske općine (1897. — 1898.), zgrada Kotarskog suda (1897. — 1898.), Učiteljski konvikt (1899.) i zgrada Hrvatsko – slavonskog domobranskog zapovjedništva (1900.).

Van Zagreba ostvarili su: postrojenje mesne ind. Braće Gavrilović u Petrinji (1895.), sinagogu u Križevcima (1895.), sinagogu u Slavonskom Brodu (1895.), te zgradu Financijalnog ravnateljstva i Županije u Požegi (1896. 1897.)

Ostvarenja nakon 1900. uglavnom su samostalna djela njihovih suradnika: Vjekoslava Bastla, Ivana Štefana i Otta Goldscheidera. Kao građevno poduzetništvo Hönigsberg & Deutsch izvesti će čitav niz objekata drugih autora: Zemaljsko narodno kazalište ( Fellner & Helmer, 1894. – 1895.), zgradu Hrvatske eskomptne banke (Fellner & Helmer, 1898. — 1899.), Umjetnički paviljon (Fellner & Helmer, 1897. — 1898.), Kraljevsko šumarsko ravnateljstvo (A. Aigner, 1898. — 1899.), Financijalno ravnateljstvo (L. Zobi, 1901. — 1902.), Direkciju državnih željeznica (F. Pfaff, 1902. — 1903.), Zem. hipotekarnu banku ( Fr. Schachner, 1903. — 1904.), prijamnu zgradu bolnice na Šalati (D. Sunko, 1909.), Zem. rodilište na Šalati (I. Fischer, 1913.).

Van Zagreba prema Sunkovom projektu realizira bolnicu u Pakracu (1909.).

Nakon smrti Lea Hönigsberga, 1911.godine, vodstvo atelijera preuzima Julio Deutsch, a nakon njegove smrti 1922. atelijer nasljeđuje njegov sin Pavao Deutsch. Godine 1923. Pavao Deutsch se udružuje s arhitektom Aleksandrom Freudenreichom u atelijer Freudenreich & Deutsch.

Galerija radova

Izvori

  1. ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 176

Literatura

  • Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Leo_Hönigsberg&oldid=607056"