Hemoglobin: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
|||
| (Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Hemoglobin.jpg|mini|230px|desno|Trodimenzionalna struktura hemoglobina]] | |||
'''Hemoglobin''', (''haemoglobin'' ili skraćeno '''Hb''') je krvni pigment, [[proteini|metaloprotein]] koji u strukturi sadrži [[željezo]] te služi za prijenos [[kisik]]a. Nalazi se u [[eritrociti|crvenim krvnim stanicama]] [[krv]]i svih [[kralježnjaci|kralježnjaka]] i ostalih [[sisavci|sisavaca]]. Kod sisavaca hemoglobin čini oko 97% suhog dijela crvene krvne stanice, i oko 35% ukupnog sadržaja (uključujući [[voda|vodu]]). Hemoglobin prenosi [[kisik]] iz [[pluća]] ili [[škrge|škrga]] prema ostatku tijela, kao npr. mišićima, gdje otpušta kisik. Hemoglobin također ima razne druge zadatke prijenosa plinova i prilagodbe učinka, koji variraju od vrste do vrste, a mogu biti prilično raznoliki kod nekralježnjaka. Hemoglobin koji prenosi kisik zove se ''[[oksihemoglobin]]'' i krvi daje svjetlocrvenu boju, dok onaj koji prenosi ugljikov dioksid daje tamnocrvenu boju i zove se ''[[karbaminohemoglobin]]'' | '''Hemoglobin''', (''haemoglobin'' ili skraćeno '''Hb''') je krvni pigment, [[proteini|metaloprotein]] koji u strukturi sadrži [[željezo]] te služi za prijenos [[kisik]]a. Nalazi se u [[eritrociti|crvenim krvnim stanicama]] [[krv]]i svih [[kralježnjaci|kralježnjaka]] i ostalih [[sisavci|sisavaca]]. Kod sisavaca hemoglobin čini oko 97% suhog dijela crvene krvne stanice, i oko 35% ukupnog sadržaja (uključujući [[voda|vodu]]). Hemoglobin prenosi [[kisik]] iz [[pluća]] ili [[škrge|škrga]] prema ostatku tijela, kao npr. mišićima, gdje otpušta kisik. Hemoglobin također ima razne druge zadatke prijenosa plinova i prilagodbe učinka, koji variraju od vrste do vrste, a mogu biti prilično raznoliki kod nekralježnjaka. Hemoglobin koji prenosi kisik zove se ''[[oksihemoglobin]]'' i krvi daje svjetlocrvenu boju, dok onaj koji prenosi ugljikov dioksid daje tamnocrvenu boju i zove se ''[[karbaminohemoglobin]]'' | ||
| Redak 6: | Redak 6: | ||
Sintezom [[octena kiselina|octene kiseline]] i [[glicin]]a nastaje jedan [[pirol|pirolov]] prsten. Takva 4 pirolova prstena zajedno tvore ''protoporfirinski spoj'' koji potom na sebe veže atom [[željezo|željeza]] i time nastaje jedna molekula [[hem]]a. Kad se 4 molekule [[hem]]a spoje s jednom molekulom [[globin]]a nastaje ''hemoglobin''. | Sintezom [[octena kiselina|octene kiseline]] i [[glicin]]a nastaje jedan [[pirol|pirolov]] prsten. Takva 4 pirolova prstena zajedno tvore ''protoporfirinski spoj'' koji potom na sebe veže atom [[željezo|željeza]] i time nastaje jedna molekula [[hem]]a. Kad se 4 molekule [[hem]]a spoje s jednom molekulom [[globin]]a nastaje ''hemoglobin''. | ||
Hemoglobin nastaje u stanicama [[koštana srž|koštane srži]] koje imaju [[jezgra (stanica)|jezgru]]. Glavni hemoglobin u odrasle osobe je [[hemoglobin A]] kojemu je podjedinični sastav α<sub>2</sub>β<sub>2</sub>. Hemoglobin odrasla čovjeka (HbA) razlikuje se sastavom od hemoglobina u čovjeka koji je u fazi embrionalnog razvoja. Eritrociti u ploda su embrionalni (ζ<sub>2</sub>ε<sub>2</sub>), potom fetalni (α<sub>2</sub>γ<sub>2</sub>). Nekoliko tjedana pred porođaj sinteza β-podjedinice nadvlada sintezu γ-podjedinice. Ove dvije vrste hemoglobina u plodu (fetalni i embrionalni) većeg su afiniteta za kisik od hemoglobina A, što omogućuje da se prenosi kisika iz krvnoga optoka majke u krvni optok ploda.<ref name="HE-hemoglobin">{{ | Hemoglobin nastaje u stanicama [[koštana srž|koštane srži]] koje imaju [[jezgra (stanica)|jezgru]]. Glavni hemoglobin u odrasle osobe je [[hemoglobin A]] kojemu je podjedinični sastav α<sub>2</sub>β<sub>2</sub>. Hemoglobin odrasla čovjeka (HbA) razlikuje se sastavom od hemoglobina u čovjeka koji je u fazi embrionalnog razvoja. Eritrociti u ploda su embrionalni (ζ<sub>2</sub>ε<sub>2</sub>), potom fetalni (α<sub>2</sub>γ<sub>2</sub>). Nekoliko tjedana pred porođaj sinteza β-podjedinice nadvlada sintezu γ-podjedinice. Ove dvije vrste hemoglobina u plodu (fetalni i embrionalni) većeg su afiniteta za kisik od hemoglobina A, što omogućuje da se prenosi kisika iz krvnoga optoka majke u krvni optok ploda.<ref name="HE-hemoglobin">{{Citiranje weba|author=|title=hemoglobin|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24947|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=26. veljače 2015.}}</ref> | ||
Hemoglobin sadrži 4 atoma željeza i može na sebe vezati 8 atoma kisika, Hb<sub>4</sub>O<sub>8</sub>. | Hemoglobin sadrži 4 atoma željeza i može na sebe vezati 8 atoma kisika, Hb<sub>4</sub>O<sub>8</sub>. | ||
| Redak 21: | Redak 21: | ||
Mjerenjem koncentracije Hb A<sub>1c</sub>, može se dobiti podatak o razini [[glukoza|glukoze]] u krvi kod oboljelih od [[diabetes mellitus|diabetes mellitusa]] u razdoblju od 50-55 dana. | Mjerenjem koncentracije Hb A<sub>1c</sub>, može se dobiti podatak o razini [[glukoza|glukoze]] u krvi kod oboljelih od [[diabetes mellitus|diabetes mellitusa]] u razdoblju od 50-55 dana. | ||
[[Рulsni oksimetаr|Pulsnim oksimetrom]] se neinvazivno mjeri zasićenosti kisikom kapilarne krvi, odnosno postotak arterijskog hemoglobina u sastavu oksihemoglobina.<ref>{{Citiranje weba |title=Principles of pulse oximetry |url=https://rl=http/ |access-date=2021-11-22 |website=frca.co.uk |language=en |archive-date=24. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150224221820/ |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Принцип работы пульсоксиметра |url=https://choicemmed.ru/articles/princip.php |access-date=2021-11-22 |website=choicemmed.ru |language=ru}}</ref> | |||
== Vidi još == | == Vidi još == | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2026. u 20:34
Hemoglobin, (haemoglobin ili skraćeno Hb) je krvni pigment, metaloprotein koji u strukturi sadrži željezo te služi za prijenos kisika. Nalazi se u crvenim krvnim stanicama krvi svih kralježnjaka i ostalih sisavaca. Kod sisavaca hemoglobin čini oko 97% suhog dijela crvene krvne stanice, i oko 35% ukupnog sadržaja (uključujući vodu). Hemoglobin prenosi kisik iz pluća ili škrga prema ostatku tijela, kao npr. mišićima, gdje otpušta kisik. Hemoglobin također ima razne druge zadatke prijenosa plinova i prilagodbe učinka, koji variraju od vrste do vrste, a mogu biti prilično raznoliki kod nekralježnjaka. Hemoglobin koji prenosi kisik zove se oksihemoglobin i krvi daje svjetlocrvenu boju, dok onaj koji prenosi ugljikov dioksid daje tamnocrvenu boju i zove se karbaminohemoglobin
Nastajanje hemoglobina
Sintezom octene kiseline i glicina nastaje jedan pirolov prsten. Takva 4 pirolova prstena zajedno tvore protoporfirinski spoj koji potom na sebe veže atom željeza i time nastaje jedna molekula hema. Kad se 4 molekule hema spoje s jednom molekulom globina nastaje hemoglobin.
Hemoglobin nastaje u stanicama koštane srži koje imaju jezgru. Glavni hemoglobin u odrasle osobe je hemoglobin A kojemu je podjedinični sastav α2β2. Hemoglobin odrasla čovjeka (HbA) razlikuje se sastavom od hemoglobina u čovjeka koji je u fazi embrionalnog razvoja. Eritrociti u ploda su embrionalni (ζ2ε2), potom fetalni (α2γ2). Nekoliko tjedana pred porođaj sinteza β-podjedinice nadvlada sintezu γ-podjedinice. Ove dvije vrste hemoglobina u plodu (fetalni i embrionalni) većeg su afiniteta za kisik od hemoglobina A, što omogućuje da se prenosi kisika iz krvnoga optoka majke u krvni optok ploda.[1]
Hemoglobin sadrži 4 atoma željeza i može na sebe vezati 8 atoma kisika, Hb4O8.
Razgradnja
Raspadom hemoglobina u slezeni nastaje bilirubin - žuti pigment. Bilirubin se izlučuje iz krvi i jetre preko žuči u crijevo i tamo se pretvara u urobilin i sterkobilin, tvari koje daju boju urinu i stolici.
Dijagnostika
Određivanje koncentracije hemoglobina u krvi dio je standardnih laboratorijskih pretraga koje se koriste u dijagnostici bolesti. Referentne vrijednosti ovise o životnoj dobi, a za odrasle osobe su:
- za muškarce: 138 do 175 g/L
- za žene: 119 do 157 g/L
Povišene vrijednosti mogu biti u bolestima kao što su npr. policitemija, hemokoncentracija, opstruktivna bolest pluća, dok snižene vrijednosti mogu se nalaziti u stanjima kao što su npr. anemija, krvarenje, zloćudne bolesti, hemoliza, hemoglobinopatija.
Mjerenjem koncentracije Hb A1c, može se dobiti podatak o razini glukoze u krvi kod oboljelih od diabetes mellitusa u razdoblju od 50-55 dana.
Pulsnim oksimetrom se neinvazivno mjeri zasićenosti kisikom kapilarne krvi, odnosno postotak arterijskog hemoglobina u sastavu oksihemoglobina.[2][3]
Vidi još
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ Principles of pulse oximetry. frca.co.uk 0. Pristupljeno 2021-11-22.
- ↑ Принцип работы пульсоксиметра. choicemmed.ru 0. Pristupljeno 2021-11-22.