Zaprešić: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 349: | Redak 349: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.zapresic.hr Službene stranice] | * [http://www.zapresic.hr Službene stranice] | ||
* [http://www.tzzz.hr/zapresic/ Stranice Turističke zajednice] | * [http://www.tzzz.hr/zapresic/ Stranice Turističke zajednice] | ||
Posljednja izmjena od 30. studeni 2021. u 03:35
| Zaprešić | |
|---|---|
 | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Zagrebačka
|
| Površina | |
| - ukupna | 52,60 km2 |
| - gradskog naselja | 18,96 km2 |
| Stanovništvo (2011) | |
| - ukupno | 25 223 stan. |
| - ukupna gustoća | 479,5 stan./km2 |
| - gradsko naselje | 19 664 stan. |
| - gradsko naselje gustoća | 1 037 stan./km2 |
| - s okolicom | 54 640 stan. |
| Gradonačelnik | Željko Turk |
| Gradsko vijeće | |
| - broj članova | 19 članova |
| Gradska naselja | 9 naselja |
| Dan grada | 16. listopada |
| Zaštitnik | Sveti Petar |
| Poštanski broj | 10290 |
| Pozivni broj | +385 (0)1 |
| Autooznaka | ZG |
| Službena stranica | www.zapresic.hr |
| Zemljovid | |
  Zaprešić Zaprešić na zemljovidu Hrvatske | |
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u sklopu Zagrebačke županije. Ima oko 25 tisuća stanovnika. Treći je grad po broju stanovnika u Zagrebačkoj županiji.
Gradska naselja[uredi]
Zaprešić se sastoji od 9 gradskih naselja: Hruševec Kupljenski, Ivanec Bistranski, Jablanovec, Kupljenovo, Lužnica, Merenje, Pojatno, Šibice i Zaprešić.
Zemljopis[uredi]
Grad Zaprešić prostire se na 52,60 km2, gdje po popisu iz 2011. godine živi 25 223 stanovnika. Gustoće naseljenosti od 479,5 stanovnika po četvornom kilometru Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji (prosječna gustoća naseljenosti u Zagrebačkoj županiji je 103,79 stanovnik po četvornom kilometru). Šire područje Zaprešića zauzima područje od 251,8 km2 a čini ga grad Zaprešić i sedam okolnih općina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. Po popisu iz 2011. godine na tom području živi 54 640 stanovnika. Zaprešićki kraj smješten je u dolini triju rijeka (Sutla, Sava, Krapina), između Slovenije na zapadu i Krapinsko-zagorske županije na sjeveru, te Samobora na jugu i Zagreba na istoku.
- Brdski dio: Medvednica na istoku, Marijagoričko-zagorsko pobrđe na sjeverozapadu
- Prirodni rezervati: Ornitološki rezervat Sava u gradu Zaprešiću i općini Brdovec, Čret Dubravica u općini Dubravica (stanište rosike, jedine pronađene biljke mesožderke u Hrvatskoj), Park prirode Medvednica na području grada Zaprešića, te općina Bistra i Jakovlje
Stanovništvo[uredi]
Prikaz ima stanovništva u naselju i gradu Zaprešiću od prvog popisa stanovništva 1857. godine.
Grad Zaprešić[uredi]
Promjene broja stanovnika 1857.-2011.[1]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:600 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:28000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:4000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:2000 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 3120 bar:1869 from:0 till: 3334 bar:1880 from:0 till: 3634 bar:1890 from:0 till: 4280 bar:1900 from:0 till: 4660 bar:1910 from:0 till: 5058 bar:1921 from:0 till: 5404 bar:1931 from:0 till: 5810 bar:1948 from:0 till: 6284 bar:1953 from:0 till: 6540 bar:1961 from:0 till: 7484 bar:1971 from:0 till: 9101 bar:1981 from:0 till: 12773 bar:1991 from:0 till: 20720 bar:2001 from:0 till: 23125 bar:2011 from:0 till: 25223
PlotData=
bar:1857 at: 3120 fontsize:S text: 3.120 shift:(-10,5) bar:1869 at: 3334 fontsize:S text: 3.334 shift:(-10,5) bar:1880 at: 3634 fontsize:S text: 3.634 shift:(-10,5) bar:1890 at: 4280 fontsize:S text: 4.280 shift:(-10,5) bar:1900 at: 4660 fontsize:S text: 4.660 shift:(-10,5) bar:1910 at: 5058 fontsize:S text: 5.058 shift:(-10,5) bar:1921 at: 5404 fontsize:S text: 5.404 shift:(-10,5) bar:1931 at: 5810 fontsize:S text: 5.810 shift:(-10,5) bar:1948 at: 6284 fontsize:S text: 6.284 shift:(-10,5) bar:1953 at: 6540 fontsize:S text: 6.540 shift:(-10,5) bar:1961 at: 7484 fontsize:S text: 7.484 shift:(-10,5) bar:1971 at: 9101 fontsize:S text: 9.101 shift:(-10,5) bar:1981 at: 12773 fontsize:S text: 12.773 shift:(-10,5) bar:1991 at: 20720 fontsize:S text: 20.720 shift:(-10,5) bar:2001 at: 23125 fontsize:S text: 23.125 shift:(-10,5) bar:2011 at: 25223 fontsize:S text: 25.223 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Naselje Zaprešić[uredi]
Promjene broja stanovnika 1857.-2001.[2]
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:600 height:373 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:21000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:3000 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:1500 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1857 text:1857. bar:1869 text:1869. bar:1880 text:1880. bar:1890 text:1890. bar:1900 text:1900. bar:1910 text:1910. bar:1921 text:1921. bar:1931 text:1931. bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001. bar:2011 text:2011.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1857 from:0 till: 791 bar:1869 from:0 till: 790 bar:1880 from:0 till: 988 bar:1890 from:0 till: 1241 bar:1900 from:0 till: 1394 bar:1910 from:0 till: 1490 bar:1921 from:0 till: 1803 bar:1931 from:0 till: 1889 bar:1948 from:0 till: 2294 bar:1953 from:0 till: 2537 bar:1961 from:0 till: 3311 bar:1971 from:0 till: 4992 bar:1981 from:0 till: 8201 bar:1991 from:0 till: 15678 bar:2001 from:0 till: 17538 bar:2011 from:0 till: 19664
PlotData=
bar:1857 at: 791 fontsize:S text: 791 shift:(-10,5) bar:1869 at: 790 fontsize:S text: 790 shift:(-10,5) bar:1880 at: 988 fontsize:S text: 988 shift:(-10,5) bar:1890 at: 1241 fontsize:S text: 1.241 shift:(-10,5) bar:1900 at: 1394 fontsize:S text: 1.394 shift:(-10,5) bar:1910 at: 1490 fontsize:S text: 1.490 shift:(-10,5) bar:1921 at: 1803 fontsize:S text: 1.803 shift:(-10,5) bar:1931 at: 1889 fontsize:S text: 1.889 shift:(-10,5) bar:1948 at: 2294 fontsize:S text: 2.294 shift:(-10,5) bar:1953 at: 2537 fontsize:S text: 2.537 shift:(-10,5) bar:1961 at: 3311 fontsize:S text: 3.311 shift:(-10,5) bar:1971 at: 4992 fontsize:S text: 4.992 shift:(-10,5) bar:1981 at: 8201 fontsize:S text: 8.201 shift:(-10,5) bar:1991 at: 15678 fontsize:S text: 15.678 shift:(-10,5) bar:2001 at: 17538 fontsize:S text: 17.538 shift:(-10,5) bar:2011 at: 19664 fontsize:S text: 19.664 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:Izvor – Državni zavod za statistiku
</timeline>
Procjena je da su 2006. godine u naselju Zaprešić bila 20 733 stanovnika, a u gradu Zaprešiću 26 741 stanovnik. Krajem 2008. godine u gradu Zaprešiću je prijavljeno 27 885 stanovnika po podacima Policijske postaje Zaprešić.[nedostaje izvor]
Uprava[uredi]
Upravu čine gradonačelnik Željko Turk i Gradsko vijeće od 21 člana.
Povijest[uredi]
Konstituirajućom sjednicom Gradskog vijeća grada Zaprešića 30. studenog 1995. godine formiran je grad Zaprešić.
U sastav grada Zaprešića ušla su naselja: Zaprešić, Ivanec, Jablanovec, Hruševec Kupljenski, Kupljenovo, Pojatno i Šibice.
Dan grada Zaprešića obilježava se 16. listopada, na dan kada je rođen ban Josip Jelačić[3] po kojemu ime nose Jelačićevi Novi dvori.
O pretpovijesti zaprešičkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.
Antički ostaci pronađeni su u Drenju (danas općina Brdovec). U doba Starog Rima tuda je prolazila prometnica Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.
Krajem 11. stoljeća (oko 1094.godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja s istočne i zapadne strane Medvednice. Na njezinim zapadnim rubovima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.
Tijekom 15.-16. stoljeća doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko) koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2008. je godine kajkavski donjosutlanski ikavski dijalekt uvrstilo na popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.[4][5]
Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njezinih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. stoljeća posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. stoljeću tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.
Zaprešić je nastao na sjecištu regionalnih i međunarodnih prometnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Po nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.
U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz Sljeme i petrinjski Gavrilović, najstarija mesna industrija u Hrvatskoj.
Gospodarstvo[uredi]
Industrija keramike: INKER, Zaprešić
Kemijska industrija: Karbon, Zaprešić
Kovinska industrija: Lanac, Zaprešić
Industrija namještaja: Kenda d.o.o., Zaprešić
Proizvodnja skretnica za željeznicu: Hrvatske željeznice, Zaprešić
Proizvodnja tehničkog plina: Meser plin, Šibice, Grad Zaprešić
Građevinska industrija: Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix - Pojatno, Grad Zaprešić
Kamenolom: Viadukt, Ivanec, Grad Zaprešić; Jelenje vode, Kraljev Vrh, općina Jakovlje
Iskopavanje šljunka: Hidroelektra, jezero Zajarki, Zaprešić
Prehrambena industrija: pekara Dubravica
Farmaceutska industrija: Pliva Savski Marof, općina Brdovec
Poznate osobe[uredi]
- Baltazar Adam Krčelić (1715.-1778.) doktor filozofije i teologije, pravnik, rektor hrvatskog kolegija u Beču, kroničar, povjesničar i književnik
- Pavao Štoos (1806.-1862.) preporoditelj, pjesnik
- Ante Kovačić (1854.-1889.) književnik, pjesnik
- Ivan Perkovac (1826.-1871.) književnik, novinar, tajnik Matice hrvatske
- Davor Gobac (1964.- ) frontman rock-grupe Psihomodo pop
- Matija Skurjeni (1898.-1990.) slikar
- ban Josip Jelačić (1801.-1859.) hrvatski ban od 1848. godine
- Mira Vlahović, operna pjevačica
- Hrvoje Banaj, bariton i kontratenor, kantor Župe sv. Petra Apostola
- Davor Vuković (1951.- ) slikar
- Vladimir Novak (1870.-1943.) prvi učitelj gimnastike, autor prve fiziologije športa "Kratka uputa u Physiologiju gimnastike" (1894.g.) i utemeljitelj hrvatske znanosti o športu
- Obrad Kosovac - novinar i urednik Tv kalendara
- Davor Božinović - političar, diplomat i hrvatski ministar
- Tomislav Špiček - kuhar i televizijski voditelj
- Ivan Petek - nogometni sudac
Spomenici i znamenitosti[uredi]
Čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali su tijekom 18. i 19. stoljeća te pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama (grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću.
Osim dvoraca znamenite su i stare kurije, crkvice te stare zagorske hiže u okolici (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenim u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prethistorije i antike.
Novi dvori[uredi]
Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog gospodarskog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. stoljeća. Spomenik je nulte kategorije.
Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora (Curia Nova) od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23. lipnja 1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175 000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića grofice Anke Jelačić 1934. godine Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tijekom NDH od 1941. do 1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je ustrojena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom, ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost.
Danas se u okruženju dvorca nalaze gospodarske zgrade, kuružnjak, vršilnica, muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, vrtlareva kuća-"staklenjak", obiteljska grobnica Jelačičevih, a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".
Dvorac Lužnica[uredi]
Prvotno imanje dvorca Lužnica pripadalo je obitelji Čikulin, a u 18. stoljeću polovica imanja pripada obitelji Moscon, a druga polovica obitelji Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy. Nakon njezine smrti imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog, a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednokatan u obliku slova "U", a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom u kojemu se nalazi jezerce.
Obrazovanje[uredi]
- Dječji vrtić "Maslačak"
- Dječji vrtić "Vrtuljak"
- Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A. Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3 547 m2.
- Osnovna škola "Ljudevita Gaja", bivša Osnovna škola "Sjever"
- Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
- Osnovna škola "Bistra"
- Osnovna škola "Ivan Perkovac" u Šenkovcu
- Srednjoškolski centar "Ban Josip Jelačić"
- Veleučilište s pravom javnosti "Baltazar"
- osnovna glazbena škola - područna škola glazbene škole Zlatko Baloković iz Zagreba
Kultura[uredi]
- Muzej "Matija Skurjeni" - u Novim Dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
- Galerija "Razvid"
- Knjižnica "Ante Kovačić"
- Pučko otvoreno učilište Zaprešić
- Udruga likovnih stvaralaca
- Foto kino video klub Zaprešić
- Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
- Umjetnička udruga Plemićka mladež
- Klub Zaprešićana "Zapreščan"
- Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
- KUD "Ban Josip Jelačić" Zaprešić
- KUD "Kupljenovo"
- Folklorni ansambl Jelačićevi Dvori Zaprešić
- KUD "Hruševec Kupljenski"
- Tamburaški zbor "Gaj"
- Tamburaški sastav "Savski Valovi"
- Puhački orkestar Zaprešić
- Kuburaško društvo "Ban Josip Jelačić"
Ostale udruge[uredi]
- Udruga članova lokalne mreže (www.zapresicnet.hr)
- Humanitarna udruga Remar Croatia - Terapijska zajednica, centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju osoba s margine društva
Šport[uredi]
- Zaprešić Saints
- AK "Zaprešić"
- NK Inter Zaprešić
- NK Zaprešić
- NK Croatia-Pojatno
- Malonogometni klub Ban Jelačić
- Malonogometni klub Harley Boys
- Tenis klub Lamaki
- Tenis centar Zaprešić
- Stolno-teniski klub Inker-Zaprešić
Šah:
- ŠK Zaprešić
- ŠK Ban Jelačić
- Ženski kuglački klub Graditelj-Zaprešić
- KK Zaprešić (www.kkzapresic.hr)
- KK Ban Josip Jelačić
- KK Inker
- Boćarski klub Šibice
- Boćarski klub "Zaprešić"
- Taekwondo klub Likos
- Taekwondo klub Zaprešić
- Motociklistički klub Zaprešić
- Letačko društvo Zaprešić
- Triatlon klub Sjever II
- Konjički klub "Trajbar team"
Golf:
- Golf klub Ban Jelačić
- Streljački klub "Dinamo" Jablanovec
- Športsko-ribolovno društvo Šaran
- Lovačko društvo Zaprešić
- LD Kuna Jablanovec
- BK "Bumbar" - www.bkbumbar.hr
Izvori[uredi]
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Dalje.com – Obilježen Dan grada Zaprešića, pristupljeno 9. travnja 2015.
- ↑ Općina Brdovec Kajkavska ikavica u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije
"Vrijedi podsjetiti da je Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske iz 2008. god. kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt dobio svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i tim je Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske zaštićen radi svojega očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti (na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalazi se 65 dobara, od čega je osam govora i dijalekata)." - ↑ Narodne novine Izvod iz registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 02/09. Klasa: 612-08/07-12/10024 . Urbroj: 532-04-01-1/4-09-27. Zagreb, 30. lipnja 2009.
Vanjske poveznice[uredi]
| |||||||||||
| |||||||