Hrvatski komputisti: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 21:12

Prihvaćanjem kršćanstva umni i obrazovani ljudi toga razdoblja hrvatske povijesti, pretežito svećenici, ubrzo su se uključili i u značajnu disciplinu komputskog računa, kao i u ostala znanstvena stremljenja svoga vremena. Iz razdoblja srednjovjekovne Hrvatske ostalo je sačuvano više crkvenih tekstova, važnih i za astronomiju, koji su svojevrsni odraz znanstvenih događanja, istraživanja i promišljanja toga doba, a jedan od njih je i najstarija pisana knjiga na hrvatskom tlu, Splitski evanđelistar iz VIII. stoljeća te Osorski evanđelistar iz godine 1081/82., kao i Novljanski brevijari. Astronomska saznanja su u takve spise ugrađena da bi služila primarnoj namjeni pojedinog spisa, bilo obrazovanju bilo liturgijskim zahtjevima, a pritom je komputski račun uvijek bio od izuzetne važnosti.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Hrvatski komputisti'''-->{{stilska dorada}}
+{{stilska dorada}}
-Prihvaćanjem [[kršćanstvo|kršćanstva]] umni i obrazovani [[čovjek|ljudi]] toga razdoblja [[hrvatska povijest|hrvatske povijesti]], pretežito [[svećenik|svećenici]], ubrzo<!-- ???!!! ubrzo nakon čega ???? --> su se uključili i u značajnu disciplinu komputskog računa, kao i u ostala [[znanost|znanstvena]] stremljenja svoga vremena. Iz razdoblja srednjovjekovne [[Hrvatska|Hrvatske]] ostalo je sačuvano više [[crkva|crkvenih]] tekstova, važnih i za [[astronomija|astronomiju]], koji su svojevrsni odraz znanstvenih događanja, istraživanja i promišljanja toga doba, a jedan od njih je i najstarija pisana knjiga na hrvatskom tlu, ''[[Splitski evanđelistar]]'' iz VIII. stoljeća te ''[[Osorski evanđelistar]]'' iz godine 1081/82., kao i [[Novljanski brevijari]]. Astronomska saznanja su u takve  spise  ugrađena da bi služila primarnoj namjeni pojedinog spisa, bilo [[obrazovanje|obrazovanju]] bilo liturgijskim zahtjevima, a pritom je komputski račun uvijek bio od izuzetne važnosti.
+Prihvaćanjem [[kršćanstvo|kršćanstva]] umni i obrazovani [[čovjek|ljudi]] toga razdoblja [[hrvatska povijest|hrvatske povijesti]], pretežito [[svećenik|svećenici]], ubrzo su se uključili i u značajnu disciplinu komputskog računa, kao i u ostala [[znanost|znanstvena]] stremljenja svoga vremena. Iz razdoblja srednjovjekovne [[Hrvatska|Hrvatske]] ostalo je sačuvano više [[crkva|crkvenih]] tekstova, važnih i za [[astronomija|astronomiju]], koji su svojevrsni odraz znanstvenih događanja, istraživanja i promišljanja toga doba, a jedan od njih je i najstarija pisana knjiga na hrvatskom tlu, ''[[Splitski evanđelistar]]'' iz VIII. stoljeća te ''[[Osorski evanđelistar]]'' iz godine 1081/82., kao i [[Novljanski brevijari]]. Astronomska saznanja su u takve  spise  ugrađena da bi služila primarnoj namjeni pojedinog spisa, bilo [[obrazovanje|obrazovanju]] bilo liturgijskim zahtjevima, a pritom je komputski račun uvijek bio od izuzetne važnosti.
 [[Kategorija:Astronomija u Hrvatskoj]]