Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 05:53

Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava su međunarodni sporazumi, povelje i drugi dokumenti koji služe kao izvori međunarodnog prava ljudskih prava. Brojni instrumenti usvojeni od strane različitih grupa i organizacija najšire se mogu podijeliti na deklarativne (neobvezujuće dokumente koji pružaju preporuke) i bar nominalno obvezujuće instrumente (gdje kontrola provedbe znatno varira).^[1] Mehanizmi se mogu podijeliti i na opće (odnose se na sve), globalne (usvojene od velikog broj zemalja širom svijeta, najčešće u okviru UN-a) i regionalne. Uz međunarodne instrumente za zaštitu ljudskih prava ova su prava prepoznata i zaštićena i nacionalnim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava koji su usvojeni u pojedinoj zemlji. Primjer nacionalnog mehanizma za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.

Popis međunarodnih mehanizama

Ovaj popis sadrži najvažnije međunarodne mehanizme za zaštitu ljudskih prava i kao takav nije sveobuhvatan.

Deklaracije

Opće ili globalne

Deklaracija o pravima djeteta (1923.)
Opća deklaracija o ljudskim pravima (UN, 1948.)
Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (UN, 1975.)
Deklaracija o pravu na razvoj (UN, 1986.)
Bečka deklaracija i program djelovanja (Svjetska konferencija o ljudskim pravima, 1993.)
Pekinška deklaracija i Platforma za djelovanje (Četvrta svjetska konferencija o ženama, 1995.)
Deklaracija o ljudskim dužnostima i odgovornostima (UNESCO, 1998.)
Opća deklaracija UNESCO-a o kulturnoj raznolikosti (UNESCO, 2001.)
Deklaracija o pravima domorodačkih naroda (UN, 2007.)
Deklaracija Ujedinjenih naroda o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu (UN, 2008.)

Regionalne

Američka deklaracija o pravima i dužnostima čovjeka (OAD, 1948.)
Američka deklaracija o pravima domorodačkog stanovništva (OAD, 2016.)
Deklaracija o temeljnim dužnostima naroda i vlada ASEAN-a (Regionalno vijeće za ljudksa prava u Aziji, 1983.)
ASEAN-ova deklaracija o ljudskim pravima (ASEAN, 2009.)
Deklaracija o ljudskim pravima u islamu (OIS, 1990.)

Konvencije

Opće ili globalne

UN-ov Ured Visokog povjerenika za ljudska prava devet konvencija smatra temeljnim konvencijama za zaštitu ljudskih prava.^[2]

Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije: ICERD (21. prosinac 1965.)
Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima: ICCPR (16. prosinac 1966.)
Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima: ICESCR (16. prosinac 1966.)
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena: CEDAW (18. prosinac 1979.)
Konvencija Ujedinjenih naroda protiv torture: CAT (10. prosinac 1984.)
Konvencija o pravima djeteta: CRC (20. studeni 1989.)
Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji: ICMW (18. prosinac 1990.)
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom: CRPD (13. prosinac 2006.)
Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka: CPED (20. prosinac 2006.)

Ostale opće ili globalne konvencije su i sljedeće:

Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (1948.)
Konvencija o smanjenju apatridije (1961.)
Konvencija o statusu izbjeglica (1951.) i Protokol o statusu izbjeglica (1967.)
Međunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida (1973.)
Konvencija o autohtonim i plemenskim narodima (1989.)
Deklaracija o borcima za ljudska prava (1998.)

Regionalne (u Europi)

Regionalne (ostale)

Izvori

↑ Maja Sahadžić (2011.). "Međunarodno pravo ljudskih prava: zaštita pojedinaca i skupina". Zbornik radova: Pravni fakultet Sveučilišta u Istočnom Sarajevu. Istočno Sarajevo. str. 245–261.. https://www.pravni.ues.rs.ba/Download/Zbornik-Aktuelnost/Medjunarodno%20pravo%20ljudskih%20prava....pdf
↑ "The Core International Human Rights Instruments and their monitoring bodies". UN-ov Ured Visokog povjerenika za ljudska prava. https://www.ohchr.org/en/professionalinterest/pages/coreinstruments.aspx Pristupljeno 13. siječanj 2021.

Vezani članci

[Sahadžić-1] Maja Sahadžić (2011.). "Međunarodno pravo ljudskih prava: zaštita pojedinaca i skupina". Zbornik radova: Pravni fakultet Sveučilišta u Istočnom Sarajevu. Istočno Sarajevo. str. 245–261.. https://www.pravni.ues.rs.ba/Download/Zbornik-Aktuelnost/Medjunarodno%20pravo%20ljudskih%20prava....pdf

[OHCHR-2] "The Core International Human Rights Instruments and their monitoring bodies". UN-ov Ured Visokog povjerenika za ljudska prava. https://www.ohchr.org/en/professionalinterest/pages/coreinstruments.aspx Pristupljeno 13. siječanj 2021.

[1]

[2]

Inačica od 22. prosinac 2021. u 01:46 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 518.335 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 05:53 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 518.335 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava'''-->'''~~Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava''' su međunarodni sporazumi, povelje i drugi dokumenti koji služe kao izvori [[Međunarodno pravo\|međunarodnog prava]] [[Ljudska prava\|ljudskih prava]]. Brojni instrumenti usvojeni od strane različitih grupa i organizacija najšire se mogu podijeliti na deklarativne (''neobvezujuće dokumente koji pružaju preporuke'') i bar nominalno obvezujuće instrumente (''gdje kontrola provedbe znatno varira'').<ref name="Sahadžić">{{cite journal \| language = \|title = Međunarodno pravo ljudskih prava: zaštita pojedinaca i skupina \| author = Maja Sahadžić \| journal = Zbornik radova: Pravni fakultet [[Sveučilište u Istočnom Sarajevu\|Sveučilišta u Istočnom Sarajevu]]. [[Istočno Sarajevo]]. str. 245–261. \| number = \|date=2011. \| url =https://www.pravni.ues.rs.ba/Download/Zbornik-Aktuelnost/Medjunarodno%20pravo%20ljudskih%20prava....pdf }}</ref> Mehanizmi se mogu podijeliti i na opće (''odnose se na sve''), globalne (''usvojene od velikog broj zemalja širom svijeta, najčešće u okviru [[Ujedinjeni narodi\|UN]]-a'') i regionalne. Uz međunarodne instrumente za zaštitu ljudskih prava ova su prava prepoznata i zaštićena i nacionalnim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava koji su usvojeni u pojedinoj zemlji. Primjer nacionalnog mehanizma za zaštitu ljudskih prava u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] je [[Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina]].		Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava''' su međunarodni sporazumi, povelje i drugi dokumenti koji služe kao izvori [[Međunarodno pravo\|međunarodnog prava]] [[Ljudska prava\|ljudskih prava]]. Brojni instrumenti usvojeni od strane različitih grupa i organizacija najšire se mogu podijeliti na deklarativne (''neobvezujuće dokumente koji pružaju preporuke'') i bar nominalno obvezujuće instrumente (''gdje kontrola provedbe znatno varira'').<ref name="Sahadžić">{{cite journal \| language = \|title = Međunarodno pravo ljudskih prava: zaštita pojedinaca i skupina \| author = Maja Sahadžić \| journal = Zbornik radova: Pravni fakultet [[Sveučilište u Istočnom Sarajevu\|Sveučilišta u Istočnom Sarajevu]]. [[Istočno Sarajevo]]. str. 245–261. \| number = \|date=2011. \| url =https://www.pravni.ues.rs.ba/Download/Zbornik-Aktuelnost/Medjunarodno%20pravo%20ljudskih%20prava....pdf }}</ref> Mehanizmi se mogu podijeliti i na opće (''odnose se na sve''), globalne (''usvojene od velikog broj zemalja širom svijeta, najčešće u okviru [[Ujedinjeni narodi\|UN]]-a'') i regionalne. Uz međunarodne instrumente za zaštitu ljudskih prava ova su prava prepoznata i zaštićena i nacionalnim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava koji su usvojeni u pojedinoj zemlji. Primjer nacionalnog mehanizma za zaštitu ljudskih prava u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] je [[Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina]].

	==Popis međunarodnih mehanizama==		==Popis međunarodnih mehanizama==