More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bny |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Glasovne promjene u hrvatskome jeziku}} | |||
'''Sibilarizacija''' je [[glasovna promjena]] u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] gdje se [[suglasnik|suglasnici]] ''k'', ''g'', i ''h'' u nekim oblicima ispred ''i'' mijenjaju u ''c'', ''z'', i ''s''. To je drugi i češći naziv za drugu i treću [[palatalizacija|palatalizaciju]]. | '''Sibilarizacija''' je [[glasovna promjena]] u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] gdje se [[suglasnik|suglasnici]] ''k'', ''g'', i ''h'' u nekim oblicima ispred ''i'' mijenjaju u ''c'', ''z'', i ''s''. To je drugi i češći naziv za drugu i treću [[palatalizacija|palatalizaciju]]. | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 01:06
Sibilarizacija je glasovna promjena u hrvatskom jeziku gdje se suglasnici k, g, i h u nekim oblicima ispred i mijenjaju u c, z, i s. To je drugi i češći naziv za drugu i treću palatalizaciju.
Primjeri sibilarizacije
Sibilarizacija se provodi u sljedećim primjerima:
- majka - majci; jaruga - jaruzi; snaha - snasi, noga - nozi, ruka - ruci
- u nominativu i vokativu množine imenica muškog roda
- junak - junaci, krčag - krčazi, vuk - vuci, propuh - propusi
- u dativu, lokativu i instrumentalu množine imenica muškog roda:
- junacima, krčazima
- peci, teci, lezi, strizi
- u nesvršenih glagola prema svršenima
- dignuti - dizati, uzdahnuti - uzdisati
Odstupanja od sibilarizacije
Sibilarizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:
U nominativu imenica muškoga roda:
- kod jednosložnih posuđenica
- Bask - Baski, bronh - bronhi, erg - ergi
- kod množinskih toponima
- Čehi, Novaki (
Česi, Novaci)
- kod nekih prezimena koja nisu istovjetna s apelativima (općim imenicama) standardnog jezika
- Debeljaki, Piceki
- kod osobnih i životinjskih imena s dva suglasnika isped nastavka
- Srećko - Srećki, Zelenko - Zelenki
- kod imenice s nepostojanim a u završetku -cak
- natucak - natucki
U dativu i lokativu imenica muškog roda ženske sklonidbe:
- kod odmilica ili hipokoristika
- baka - bakin, seka - sekin, braco - bracin, zeko - zeki, striko - striki
- kod riječi s jednosuglasničkim završetkom osnove
- deka - deki, kuka - kuki, kolega - kolegi, pjega - pjegi, zaliha - zalihi
- Jelka - Jelki, Luka - Luki, Jadranka - Jadranki
- kod imenica sa završetkom -cka, -čka, -ćka, -ska, -tka, -zga
- kocka - kocki, točka - točki, praćka - praćki, pljuska - pljuski, patka - patki, mazga - mazgi
- kod nekih zemljopisnih imena
- Krka - Krki, Kartaga - Kartagi
- kod imenica sa sufiksom -ka kojima osnova završava sonantom
- intelektualka - intelektualki, kajkavka - kajkavki, srednjoškolka - srednjoškolki
Dvostrukosti kod sibilarizacije
Dublete kod sibilarizacije:
- u nominativu množine nekih tuđica muškoga roda
- flamingo - flaminzi - flamingi
- Beg - Begi - Bezi, Duh - Duhi - Dusi
- u nominativu množine imenica s nepostojanim a u završetku -čak, -ćak, -đak muškoga roda
- mačak - mački - mačci, oplećak - oplećki - oplećci, omeđak - omećki - omećci
- Lika - Lici - Liki
- u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena na -ska, -ška
- Aljaska - Aljaski - Aljasci, Gradiška - Gradiški - Gradišci
- u dativu i lokativu nekih imenica sa završecima -ska, -tka, vka
- guska - guski - gusci, bitka - bitki - bitci, travka - travci - travki