Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Rizah Štetić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 24: Redak 24:
Godine 1946. godine imenovan je za ravnatelja Državne škole za umjetne zanate u [[Sarajevo|Sarajevu]], na kojoj funkciji ostaje do 1950. godine. Te godine je premješten za profesora slikarstva u Državnoj školi za likovnu umjetnost, gdje predaje do 1957. godine. Bio je predsjednik Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH) od 1954. do 1955. godine. Od 1957. godine do umirovljenja 1972. godine bio je ravnatelj Srednje škole za primijenjenu umjetnost u Sarajevu.  
Godine 1946. godine imenovan je za ravnatelja Državne škole za umjetne zanate u [[Sarajevo|Sarajevu]], na kojoj funkciji ostaje do 1950. godine. Te godine je premješten za profesora slikarstva u Državnoj školi za likovnu umjetnost, gdje predaje do 1957. godine. Bio je predsjednik Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH) od 1954. do 1955. godine. Od 1957. godine do umirovljenja 1972. godine bio je ravnatelj Srednje škole za primijenjenu umjetnost u Sarajevu.  


Umro je 26. lipnja 1974. godine u Sarajevu. Štetićeva djela se nalaze u stalnoj postavci Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine u Sarajevu kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Od 1975. do 1992. u Brčkom se galerija zvala Umjetnička galerija "Rizah Štetić". Danas se u Brčkom i Sarajevu ulice zovu njegovim imenom.<ref>{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20160320095455/http://www.ggbihac.ba/SinglePosting.php?ArticleID=110|title=Mala retrospektiva-Rizah Štetić |publisher=ggbihac.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>  
Umro je 26. lipnja 1974. godine u Sarajevu. Štetićeva djela se nalaze u stalnoj postavci Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine u Sarajevu kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Od 1975. do 1992. u Brčkom se galerija zvala Umjetnička galerija "Rizah Štetić". Danas se u Brčkom i Sarajevu ulice zovu njegovim imenom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20160320095455/http://www.ggbihac.ba/SinglePosting.php?ArticleID=110|title=Mala retrospektiva-Rizah Štetić |publisher=ggbihac.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>  


== Djela ==
== Djela ==
Redak 31: Redak 31:
Štetić je u bosanskohercegovačkoj povijesti umjetnosti ostao ponajviše obilježen kao slikar pejzaža, snažnog kolorita. Kroz mnogobrojne pejzaže, pretežno bosanke predjele, mrtve prirode i poneke portrete Štetićev slikarski opus je utemeljen na realističkoj školi europskih umjetnosti dodajući im oznake zavičajne i vlastite umjetnosti.
Štetić je u bosanskohercegovačkoj povijesti umjetnosti ostao ponajviše obilježen kao slikar pejzaža, snažnog kolorita. Kroz mnogobrojne pejzaže, pretežno bosanke predjele, mrtve prirode i poneke portrete Štetićev slikarski opus je utemeljen na realističkoj školi europskih umjetnosti dodajući im oznake zavičajne i vlastite umjetnosti.


Štetić je radio i zidnu dekoraciju u [[kapela]]ma sarajevskog groblja [[Bare (groblje, Sarajevo)|Bare]] i mozaičku dekoraciju u fontani Partizanskog spomen-groblja u Brčkom.<ref>{{cite web|url=https://web.archive.org/web/20160320095455/http://www.ggbihac.ba/SinglePosting.php?ArticleID=110|title=Mala retrospektiva-Rizah Štetić |publisher=ggbihac.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>
Štetić je radio i zidnu dekoraciju u [[kapela]]ma sarajevskog groblja [[Bare (groblje, Sarajevo)|Bare]] i mozaičku dekoraciju u fontani Partizanskog spomen-groblja u Brčkom.<ref>{{Citiranje weba|url=https://web.archive.org/web/20160320095455/http://www.ggbihac.ba/SinglePosting.php?ArticleID=110|title=Mala retrospektiva-Rizah Štetić |publisher=ggbihac.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref>


== Izložbe ==
== Izložbe ==

Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 02:37

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Rizah Štetić (Brčko, 11. listopada 1908.Sarajevo, 26. lipnja 1974.), bosanskohercegovački slikar i grafičar bošnjačkog podrijetla.

Životopis

Riha Štetić je rođen u Brčkom, 11. listopada 1908. godine. Od 1916. do 1924. godine pohađao je osnovnu i nižu gimnaziju (gimnaziju zajedno sa Ismetom Mujezinovićem, koji ga je prema vlastitim riječima "zarazio" slikanjem) u Brčkom. Godine 1928. upisao se na Kraljevsku akademiju na umjetnost i obrt u Zagrebu, gdje je diplomirao 1932. godine. Godine 1946. godine studijski boravi u Pragu na Akademiji primijenjenih umjetnosti, 1955. u Parizu, 1965. godine studijski boravi u Belgiji i Nizozemskoj.

Godine 1946. godine imenovan je za ravnatelja Državne škole za umjetne zanate u Sarajevu, na kojoj funkciji ostaje do 1950. godine. Te godine je premješten za profesora slikarstva u Državnoj školi za likovnu umjetnost, gdje predaje do 1957. godine. Bio je predsjednik Udruge likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH) od 1954. do 1955. godine. Od 1957. godine do umirovljenja 1972. godine bio je ravnatelj Srednje škole za primijenjenu umjetnost u Sarajevu.

Umro je 26. lipnja 1974. godine u Sarajevu. Štetićeva djela se nalaze u stalnoj postavci Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine u Sarajevu kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Od 1975. do 1992. u Brčkom se galerija zvala Umjetnička galerija "Rizah Štetić". Danas se u Brčkom i Sarajevu ulice zovu njegovim imenom.[1]

Djela

Godine 1940. godine Rizah Štetić izdaje svoju jedinu grafičku mapu linoreza "Bosna" u Slavonskom Brodu. Poslije izlaska ove mape Štetić je iz svog programa gotovo isključio grafički izraz. U svojim grafičkim listovima predstavlja obespravljene slojeve društva, nejake starce koji obavljaju teške poslove, iskrivljenih i od tereta deformisanih tijela, izobličena lica prosjaka, djece, njihovu bol i patnju.

Štetić je u bosanskohercegovačkoj povijesti umjetnosti ostao ponajviše obilježen kao slikar pejzaža, snažnog kolorita. Kroz mnogobrojne pejzaže, pretežno bosanke predjele, mrtve prirode i poneke portrete Štetićev slikarski opus je utemeljen na realističkoj školi europskih umjetnosti dodajući im oznake zavičajne i vlastite umjetnosti.

Štetić je radio i zidnu dekoraciju u kapelama sarajevskog groblja Bare i mozaičku dekoraciju u fontani Partizanskog spomen-groblja u Brčkom.[2]

Izložbe

Izdvojena kronologija samostalnih i kolektivnih izložbi:

  • 1932. - prva samostalna izložba, Brčko
  • 1933. – izlaže sa Antom Abramovićem, Brčko
  • 1936-1938. – izlaže na nekoliko kolektivnih izložbi u Beogradu
  • 1939. – samostalna izložba u Slavonskom Brodu
  • 1940. - izlaže sa Antom Abramovićem, Slavonski Brod
  • 1940. – sudjeluje na izložbi "Naše selo" koju priređuje Collegium Artisticum, Sarajevo
  • 1953. – učestvuje na izložbi "Pola vijeka jugoslavenskog slikarstva", Zagreb, Ljubljana, Beograd
  • 1955. – prva samostalna izložba u Sarajevu u Umjetničkom paviljonu.
  • 1960. – druga samostalna izložba u Sarajevu
  • 1961. – samostalne izložbe u Maglaju, Doboju, Zenici
  • 1963. - samostalna izložba, Brčko
  • 1964. - samostalna izložba, Tuzla
  • 1965. - samostalna izložba, Sarajevo
  • 1968. - samostalna izložba, Brčko
  • 1969. - samostalna izložba, Zenica

Nagrade

  • 1948-1949. – Republička nagradu za slikarstvo
  • 1960. – Orden rada II stepena
  • 1965. – Plaketa grada Sarajeva,
  • 1965. – 27. Srpanjsku nagradu SRBiH
  • 1965. – Orden zasluga za narod sa srebrnim zrakama

Izvori

Vanjske povezice