Razlika između inačica stranice »Matilda, kraljica Engleske«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (čišćenje redirekcija za infookvir monarh) Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Matilda, kraljica Engleske'''-->{{ | <!--'''Matilda, kraljica Engleske'''-->{{Infookvir monarh | ||
| ime =Matilda | | ime =Matilda | ||
| titula =Gospa Engleza | | titula =Gospa Engleza |
Trenutačna izmjena od 14:29, 7. ožujka 2022.
Matilda | |
---|---|
Matilda, prikaz iz 15. st. | |
Gospa Engleza | |
Vladavina | 7. travnja 1141. - 1. studenoga 1141. |
Krunidba | |
Prethodnik | Stjepan |
Nasljednik | Stjepan |
Suprug | Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva (1114.) Gotfrid V. Anžuvinski (1128.) |
Djeca | |
Sa Gotfridom V. Anžuvinskim: 1. Henrik II., kralj Engleske (1133.) | |
Dinastija | Normanska |
Otac | Henrik I., kralj Engleske |
Majka | Matilda Škotska |
Rođenje | oko 7. veljače 1102. |
Smrt | 10. rujna 1167. |
Matilda (engleski: Matilda, Maude), (Winchester, oko 7. veljače 1102. — Rouen, Normandija, 10. rujna. 1167.) bila je kći engleskog kralja Henrika I. Stav većine povjesničara je da se rodila u Winchesteru. John Fletcher smatra da se rodila u Sutton Courtenayu u Oxfordshireu[1].
Bila je kćerju i nasljednicom kralja Engleske i vojvode Normana Henrika I. i Matilde Škotske. Po očevoj strani obitelji, djed joj je bio Vilim Osvajač i baka Matilda Flandrijska, a po majčinoj strani obitelji joj je djed bio Malcolm III. Škotski i baka sveta Margareta Škotska, čiji je otac bio Edvard Izgnanik (Ætheling), a djed Edmund II. Željeznoboki.
Matilda i njen mlađi brat Vilim Adelin su bili jedina zakonita djeca kralja Henrika koja su doživjela punoljetnost. Smrt njezina brata u brodolomu Bijelog broda 1120. ju je stavio na mjesto jedine nasljednice po očinskoj liniji koja je išla od njenog djeda Vilima Osvajača.
Brak s Henrikom V.
Još kao dijete je bila obećana rimsko-njemačkom caru Henriku V.. 1114. godine se i udala se za njega, stekavši naslov svete rimske carice i kraljice Njemačke. Prema većini poznatih izvora, ovaj par nije imao djece. Jedino kroničar Hériman Tournaiski tvrdi da je Matilda rodila sina koji je ubrzo umro. Nakon smrti Henrika V. 1125. godine se vratila u Englesku gdje je priznata kao nasljednica očeva prijestolja. 1127. godine ponovno se udala, i to za Gotfrida V. Anjou-Plantageneta, nasljednika grofovije Anjou u zapadnoj Francuskoj.
Borba za englesko prijestolje
Nakon smrti njezina oca Henrika I. 1135. godine, Stjepan od Bloisa, unuk Vilima I. Osvajača, osporio je Matildi englesku krunu tvrdeći da mu ju je Henrik I. obećao na samrti. Kako je na svojoj strani imao većinu najmoćnijih velikaša Stjepan je ipak postao engleski kralj. Matilda je 1139. okupila vojsku i u bitci kod Lincolna 1141. godine porazila te zarobila Stjepana. No Stjepanova supruga, također po imenu Matilda, okupivši vojsku je pokrenula napad na imenjakinju i u bitci kod Winchestera porazila Matildu te u razmjeni oslobodila Stjepana. Nakon dugotrajnih borbi koji su Englesku uveli u razdoblje anarhije (građanski rat 1135.-1154.) Matilda je 1147. bila prisiljena skloniti se kod brata Roberta od Gloucestera u Normandiju.
Vladavina
Dok je bila vladala, nosila je naslov Lady of the English (Lady Engleza). Bila je prva žena koja je nosila naslov Kraljevine Engleske. Iako je svrgnuta s engleskog prijestolja, uspjela je osigurati da njena djeca nasljeđuju naslov vojvodstva Normandije, a njezinom sinu Henriku II. je Westminsterskim ugovorom osigurano pravo na englesko prijestolje.
Potomstvo
Tako je njezin sin iz braka sa Gotfridom V. Anžujskim, Henrik postao je nakon Stjepana 1154. godine sljedeći kralj Engleske, prvi iz dinastije Anjou-Plantagenet. Drugi sin, Gotfrid VI., nosio je naslov grofa od Nantesa, a treći sin, Vilim X., naslov grofa od Poitiersa.
Izvori
- ↑ John Fletcher: Sutton Courtenay: The History of a Thameside Village, 1990.
|