Razlika između inačica stranice »Širvan (Azerbajdžan)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
 
Redak 103: Redak 103:
Arheološki uzorci pronađeni u okolici grada svjedoče o naseljavanju ovih krajeva u [[antika|antičko doba]]. Na području na kojem se nalazi Širvan, nekoć su prolazili [[karavan]]ski putevi. Tijekom arheoloških iskopavanja 2 km od grada, u donjem dijelu Mišovdaga, otkriveni su ostaci gradskog naselja iz 14. stoljeća. U obrtničkim četvrtima ovog grada sačuvano je 12 lončarskih peći u vrlo dobrom stanju. Tu su također pronađeni razni predmeti svakodnevnog života, a sačuvani su ornamenti narodnih obrta, tkanja tepiha, kamenih rezbarija i nakita<ref>[http://gomap.az/Info/Cities/Shirvan.aspx?lng=ru Širvan, Azerbajdžan], gomap.az {{ru}} Pristupljeno 19. sronja 2019.</ref>.
Arheološki uzorci pronađeni u okolici grada svjedoče o naseljavanju ovih krajeva u [[antika|antičko doba]]. Na području na kojem se nalazi Širvan, nekoć su prolazili [[karavan]]ski putevi. Tijekom arheoloških iskopavanja 2 km od grada, u donjem dijelu Mišovdaga, otkriveni su ostaci gradskog naselja iz 14. stoljeća. U obrtničkim četvrtima ovog grada sačuvano je 12 lončarskih peći u vrlo dobrom stanju. Tu su također pronađeni razni predmeti svakodnevnog života, a sačuvani su ornamenti narodnih obrta, tkanja tepiha, kamenih rezbarija i nakita<ref>[http://gomap.az/Info/Cities/Shirvan.aspx?lng=ru Širvan, Azerbajdžan], gomap.az {{ru}} Pristupljeno 19. sronja 2019.</ref>.


Grad se pominje tek u 19. stoljeću kada ga je 1796. god. naselila grupa ruskih vojnika ([[Kozaci|Kozaka]]) i dali mu ime '''Zubovka'''. Dobio je ime po vojnom zapovjedniku koji je vodio marš, [[Valerijan Zubov|Valerijanu Zubovu]], kojega je lokalno stanovništvo zvalo Karačuktar<ref>[http://dic.academic.ru/dic.nsf/enc_geo/11074/%D0%90%D0%BB%D0%B8 Russian encyclopedia: Ali Bayramly], 16. 11. 2014. {{ru}} Pristupljeno 19. sronja 2019.</ref>. Zubovka se zvao sve do 1938. godine kada mu je ime promenjeno u '''Ali Bajramli''', koje će nositi sve do 2008. godine.<ref>{{cite web|title=Şirvana şəhər statusu verilməsinin 50 illiyi qeyd olundu|url=http://ctv.az/sirvana-s%C9%99h%C9%99r-statusu-verilm%C9%99sinin-50-illiyi-qeyd-olundu-video/|website=ctv.az|accessdate=18. studenoga 2014.|language=Azerbaijani|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054755/http://ctv.az/sirvana-s%C9%99h%C9%99r-statusu-verilm%C9%99sinin-50-illiyi-qeyd-olundu-video/|archive-date=29. 11. 2014|dead-url=yes|df=}}</ref> Imao je status sela, a 28. srpnja 1954. dobio je status brdskog okruga, da bi status grada dobio 4. siječnja 1963. god.
Grad se pominje tek u 19. stoljeću kada ga je 1796. god. naselila grupa ruskih vojnika ([[Kozaci|Kozaka]]) i dali mu ime '''Zubovka'''. Dobio je ime po vojnom zapovjedniku koji je vodio marš, [[Valerijan Zubov|Valerijanu Zubovu]], kojega je lokalno stanovništvo zvalo Karačuktar<ref>[http://dic.academic.ru/dic.nsf/enc_geo/11074/%D0%90%D0%BB%D0%B8 Russian encyclopedia: Ali Bayramly], 16. 11. 2014. {{ru}} Pristupljeno 19. sronja 2019.</ref>. Zubovka se zvao sve do 1938. godine kada mu je ime promenjeno u '''Ali Bajramli''', koje će nositi sve do 2008. godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Şirvana şəhər statusu verilməsinin 50 illiyi qeyd olundu|url=http://ctv.az/sirvana-s%C9%99h%C9%99r-statusu-verilm%C9%99sinin-50-illiyi-qeyd-olundu-video/|website=ctv.az|accessdate=18. studenoga 2014.|language=Azerbaijani|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129054755/http://ctv.az/sirvana-s%C9%99h%C9%99r-statusu-verilm%C9%99sinin-50-illiyi-qeyd-olundu-video/|archive-date=29. 11. 2014|dead-url=yes|df=}}</ref> Imao je status sela, a 28. srpnja 1954. dobio je status brdskog okruga, da bi status grada dobio 4. siječnja 1963. god.


Konačno ime, '''Širvan''', dobiva 25. travnja 2008. godine na prijedlog azerbajdžanskog parlamenta<ref>[http://www.1news.az/articles.php?item_id=20080425041404173&sec_id=4 Изменились названия двух городов Азербайджана]</ref>. Širvan je izvedenica iz ''Šira'' ([[perzijski]]:یر , „lav”).  
Konačno ime, '''Širvan''', dobiva 25. travnja 2008. godine na prijedlog azerbajdžanskog parlamenta<ref>[http://www.1news.az/articles.php?item_id=20080425041404173&sec_id=4 Изменились названия двух городов Азербайджана]</ref>. Širvan je izvedenica iz ''Šira'' ([[perzijski]]:یر , „lav”).  


Tijekom povijesti, grad je pretrpio brojne poplave, zbog blizine rijeke i relativno niske nadmorske visine većeg dijela grada<ref>{{cite web|title=Over 40 schools suspend lessons due to floods in Azerbaijani region|url=http://en.trend.az/azerbaijan/society/1683717.html|website=en.trend.az|accessdate = 15. studenoga 2014.}}</ref>.
Tijekom povijesti, grad je pretrpio brojne poplave, zbog blizine rijeke i relativno niske nadmorske visine većeg dijela grada<ref>{{Citiranje weba|title=Over 40 schools suspend lessons due to floods in Azerbaijani region|url=http://en.trend.az/azerbaijan/society/1683717.html|website=en.trend.az|accessdate = 15. studenoga 2014.}}</ref>.


==Stanovništvo==
==Stanovništvo==

Trenutačna izmjena od 21:41, 9. prosinca 2021.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Širvan (Azerbajdžan). Za druga značenja pogledajte Širvan.
Širvan
Şirvan
Ulaz u Širvan
Ulaz u Širvan
Zastava Širvana
Zastava
Grb Širvana
Grb
Koordinate: 39°55.55′N 48°55.13′E / 39.92583°N 48.91883°E / 39.92583; 48.91883
Država Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan
Republički grad
osnovan 1954.
Vlast
 - Gradonačelnik Mardan Jamalov
Površina
 - Ukupna 72,7 km²
Visina 12 m
Stanovništvo (2018.[1])
 - Grad 85.800
 - Gustoća 1.140,3 stanovnika/km²
Vremenska zona UTC+4 (UTC+4)
Poštanski broj AZ 1800
Pozivni broj +994 2121
Službena stranica www.shirvan-ih.gov.az
Zemljovid
Širvan na karti Azerbajdžan
Širvan
Širvan

Širvan (azerski: Şirvan) je jedan od republičkih gradova, pod izravnom upravom države Azerbajdžan. Prema procjeni iz 2018. god. grad je imao oko 85.800 stanovnika.

Rijeka Kura u Širvanu.

Zemljopisne odlike

Grad se nalazi na lijevoj obali rijeke Kure, na istočnoj strani Širvanske ravnice. Grad je prometno čvorište, osnovan po otkriću naftnog polja Kurovdag. Grad također uključuje naselje Hadžigarahmanli i Bajramli.

Ljetni mjeseci su obično suhi i vrlo vrući zbog polupustinjske klime. Temperatura može narasti do 44 °C, što često rezultira umjerenim uvjetima suše. Nasuprot tome, zima je hladna, ali ne i teška, rijetko se temperatura spušta ispod -6 °C.[2].

Povijest

Grobni kompleks Sofi Hemida u Širvanu

Arheološki uzorci pronađeni u okolici grada svjedoče o naseljavanju ovih krajeva u antičko doba. Na području na kojem se nalazi Širvan, nekoć su prolazili karavanski putevi. Tijekom arheoloških iskopavanja 2 km od grada, u donjem dijelu Mišovdaga, otkriveni su ostaci gradskog naselja iz 14. stoljeća. U obrtničkim četvrtima ovog grada sačuvano je 12 lončarskih peći u vrlo dobrom stanju. Tu su također pronađeni razni predmeti svakodnevnog života, a sačuvani su ornamenti narodnih obrta, tkanja tepiha, kamenih rezbarija i nakita[3].

Grad se pominje tek u 19. stoljeću kada ga je 1796. god. naselila grupa ruskih vojnika (Kozaka) i dali mu ime Zubovka. Dobio je ime po vojnom zapovjedniku koji je vodio marš, Valerijanu Zubovu, kojega je lokalno stanovništvo zvalo Karačuktar[4]. Zubovka se zvao sve do 1938. godine kada mu je ime promenjeno u Ali Bajramli, koje će nositi sve do 2008. godine.[5] Imao je status sela, a 28. srpnja 1954. dobio je status brdskog okruga, da bi status grada dobio 4. siječnja 1963. god.

Konačno ime, Širvan, dobiva 25. travnja 2008. godine na prijedlog azerbajdžanskog parlamenta[6]. Širvan je izvedenica iz Šira (perzijski:یر , „lav”).

Tijekom povijesti, grad je pretrpio brojne poplave, zbog blizine rijeke i relativno niske nadmorske visine većeg dijela grada[7].

Stanovništvo

Tepih „Širvanskog stila” iz 17. st., Islamski muzej u Berlinu.

Prema popisu stanovništva iz 2018. godine, ukupan broj stanovnika grada bio je 85.800, što je 24,3% više nego 2000. god. Također, broj muškaraca je bio 42.100, a žena 43.700, dok je 27,3% maldih osoba (od 14-29 godina). Azeri čine veliku većinu stanovništva, tj. 68.652 (99,7%), a najveća manjina su Mešketski Turci (Gruzijski Turci), njih 207 (0,3%)[8].

Broj stanovnika Širvana prema godinama:[8]
1989. 2000. 2005. 2010. 2018.
58.253 69.000 71.000 75.700 85.800

Gospodarstvo

Grad je naftno središte regije Širvan, koji je u jednom trenutku dao značajan dio tekućeg goriva proizvedenog na kopnu. U gradu su razvijena inženjerska poduzeća, lagana i prehrambena industrija. Osim toga, željeznički čvor prolazi kroz grad.

Proizvodnja nafte i plina te cjelokupni kompleks goriva i energije bili su i ostaju temelj gradske ekonomije. Kao i prije, danas oko 90% bruto proizvodnje u gradu pada na ovu industriju.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: (city) Širvan (Azerbajdžan)

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Rus oznaka