Nin

Ovo je glavno značenje pojma Nin. Za srednjovjekovnu starohrvatsku županiju pogledajte Nin (županija).

Kip kneza Branimira

Nin
Datoteka:Nin (grb).gif Grb Nina
Pogled na Nin Pogled na Nin
Država	Hrvatska
Županija	Datoteka:Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska
Stanovništvo (2011.)
- ukupno	2.744 stan.
Gradonačelnik	Emil Ćurko
Poštanski broj	23232
Pozivni broj	+385 (0)23
Autooznaka	ZD
Službena stranica	www.nin.hr
Zemljovid
Nin Nin na zemljovidu Hrvatske
Nin Nin na zemljovidu Zadarske županije

Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora. Administrativno pripada Zadarskoj županiji. Prvi je hrvatski kraljevski grad.

Gradska naselja

U sastav grada Nina ulazi 6 naselja (stanje 2008.), to su: Grbe, Nin, Ninski Stanovi, Poljica-Brig, Zaton i Žerava.

Zemljopis

Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m, povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća rječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Grada Nina živjelo je 2.744 stanovnika, a u samom Ninu 1.132 stanovnika.<ref>Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.</ref>

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području grada Nina živjelo je sveukupno 4603 stanovnika od toga 2286 muškaraca i 2317 žena (procjena za 2005. 5 683 stanovnika). Sam gradić Nin imao je 1256 stanovnika. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna živjelo 40 000 stanovnika, u Rimsko doba 20 000, a kralj Tomislav je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15 000 veslača na condurama i sagenama.

Uprava

Grad Nin administrativno se sastoji od 6 naselja: Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Zaton, Žerava i Poljica Brig.

Gradonačelnik: Emil Ćurko

Povijest

Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)

Gornja vrata

Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović

Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. n. e. nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku Hemionoi u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena Ainonoi. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku Ainona, a rimski u obliku Aenona.
Početkom 1. st. pr. n. e. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.
Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore Krajem 6. st i početkom 7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju Andrija II. 1205. godine i Bela IV. 1244. godine. Ludovik I. Anžuvinac 1371. godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i Dalmacije i naziva Nin naš glavni i kraljevski grad dalmatinski.
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do 1409. godine kada ga sramotnom prodajom Ladislav Napuljski zajedno sa Dalmacijom, Zadrom i ostalim autonomnim gradovima nije predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu od Turaka Mlečani 1537. godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. Početkom Ciparskog rata 1570. godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine 1646. Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost.
1828. godine konačno je ukinuta Ninska biskupija, a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od 1903. do 1909. godine vrši se asanacija rječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća, a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.
Kraljevina Jugoslavija nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.
Tek nakon II. svjetskog rata počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana).
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.

Gospodarstvo

• Solana Nin
• Cenmar

Poznate osobe

Kip Grgura Ninskog djelo kipara Ivana Meštrovića

• Biskup Grgur Ninski
• Knez Branimir
• Kralj Petar Krešimir IV.
• Biskup Teodozije
• Petar Zoranić, pjesnik
• Branimir Johnny Štulić, glazbenik
• Neven Ljubičić, liječnik, profesor, hrvatski političar, bivši ministar zdravstva i socijalne skrbi u Vladi Republike Hrvatske (2005. – 2008.)

Spomenici i znamenitosti

• Višeslavova krstionica
• Crkva sv. Križa
• Crkva sv. Anselma i Marcele
• Crkva sv. Nikole u Prahuljama
• Gospa od Zečeva
• Condura croatica
• Serilia liburnica

Obrazovanje

Osnovno školstvo

• Osnovna škola "Petar Zoranić"

Kultura

• Muzeji
  • Muzej ninskih starina
  • Riznica župne crkve

• Galerije
  • Galerija Višeslav

• KUD Branimir Nin

• SV Zadar – osnovan je u siječnju 1996. godine i ima dvije sekcije: tamburaški orkestar i mažoretkinje.

Šport

• MNK "Aenona", Nin
• boćarski klub "Grgur Ninski"
• Od 1983. trči se utrka Nin – Zadar.

Nin

Gastronomija

• Šokol, najpoznatija ninska delicija

Literatura

• Marin Buovac: Poganski običaj prilaganja obola Konstantina V. Kopronima i Lava IV. u inhumiranim grobovima na prostoru istočnojadranske obale, Znanstveni skup "Hrvatska arheologija i Aachenski mir, 812.-2012." - Zadar, 2012 (poster sekcija).
• Marin Buovac: Numizmatička građa s hidroarheoloških istraživanja iz antičke luke u Zatonu kraj Nina, Stručni rad, Zadar, 2012, str. 1-49
• Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.

Vanjske poveznice

• Turistička zajednica grada Nina
• Solana Nin

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.