More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
{{Štokavsko narječje}} | {{Štokavsko narječje}} | ||
[[ | [[Datoteka:Croatia.png|mini|200px|hrvatski dijalekti i lokacija rekaških govora i izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]]] | ||
Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali [[Slavonski_dijalekt|slavonskom]] dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju. Riječ je o rubnom dijalektu, koji se nalazi i u područjima oko [[Rekaš]]a u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i pograničnim dijelovima uz [[srbija|srbijansko]]-[[rumunjska|rumunjsku]] granicu.<br> | Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali [[Slavonski_dijalekt|slavonskom]] dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju. Riječ je o rubnom dijalektu, koji se nalazi i u područjima oko [[Rekaš]]a u [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i pograničnim dijelovima uz [[srbija|srbijansko]]-[[rumunjska|rumunjsku]] granicu.<br> | ||
Glavne karakteristike su; | Glavne karakteristike su; | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 20:59
 |
Predloženo je da se ovaj članak preimenuje u "Govori rekaških Hrvata" iz razloga: Ne postoji "Rekaški dijalekt", odnosno ovaj naziv je originalan naziv smišljen za Wikipediju. Josip Lisac izričito kaže kako su govori rekaških Hrvata dio kosovko-resavskog dijalekta[1] te također ne koristi termin Rekaški dijalekt. (Rasprava) |
| Ovaj je članak dio niza o štokavskom narječju hrvatskoga jezika |
|---|
|
Osobine |
| Štokavski dijalekti: |
Prijelazni govori: |
Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju. Riječ je o rubnom dijalektu, koji se nalazi i u područjima oko Rekaša u Rumunjskoj i pograničnim dijelovima uz srbijansko-rumunjsku granicu.
Glavne karakteristike su;
- zatvorenoekavski refleks jata
- od e i od prednjeg nazala dobiveno je otvoreno e (postoje i ikavizmi)
- refleks poluglasa je [a], samoglasnog l [u]
- dočetno [l] je dalo neslogovno [o] ili slogovno [u]
- razlikuje se u skupini -ao, je li bilo etimološko, odnosno je li refleks sekundarnog poluglasa
- dolazi fonem [dc] kao zvučni parnjak [c]
- naglasak (i to kratkosilazni) se povlači s krajnjeg otvorenog sloga, dok se oba silazna povlače ako im je prethodila duljina
- govor nema tonskih opozicija ni nenaglašene duljine
- u otvorenom krajnjem slogu fakultativno se skraćuje dugosilazni naglasak (rumunjski utjecaj)
- jednače se genitiv i lokativ te dativ i instrumental u množini
- akuzativ množine muškog roda jednak je nominativu množine
- infinitivi su krnji i cjeloviti
Govor je izgubio većinu zapadnoštokavskih odlika, međutim postoji usmena tradicija o doseljenju iz istočne Slavonije kao i naknadnom doseljavanju 20-ak obitelji iz Mrkoplja u Gorskom kotaru. Stanovnici i govornici ovog govora sami sebe zovu Šokcima.
Izvori
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
- Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003., str. 134.-135.
- ↑ Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003., str. 134.-135.