Oste Erceg: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
 
Redak 106: Redak 106:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Oste Erceg}}
{{commons|Oste Erceg}}
{{Commonscat}}
* [http://www.klix.ba/vijesti/kultura/oste-erceg-40-godina-slikam-samo-prstima/080411118 Oste Erceg: "40 godina slikam samo prstima"]
* [http://www.klix.ba/vijesti/kultura/oste-erceg-40-godina-slikam-samo-prstima/080411118 Oste Erceg: "40 godina slikam samo prstima"]
* [http://www.gradprijedor.com/kultura/izlozba-slika-oste-ercega Izložba slika u Prijedoru]
* [http://www.gradprijedor.com/kultura/izlozba-slika-oste-ercega Izložba slika u Prijedoru]

Posljednja izmjena od 29. studeni 2021. u 10:47

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Oste Erceg, (Rakani kod Bosanskog Novog, 23. ožujka 1947.), bosanskohercegovački slikar srpskog podrijetla.

Životopis[uredi]

U Gornjim Rakanima je završio osnovnu školu, a gimnaziju 1966. godine u Bosanskom Novom. Slikarstvom počinje da se bavi 1967. godine. Diplomirao je na Višoj tekstilno - hemijskoj školi u Zagrebu 1972. godine. Od 1973. godine radi kao inženjer bojenja u Tvornici tekstila "Triko" u Bosanskoj Gradišci, a od 1979. godine u Tvornici trikotaže i konfekcije "Sana" u Bosanskom Novom. Od 1986. do 1990. godine pohađa i slikarski kurs kod profesora Akademije umjetnosti u Beogradu Boška Karanovića. 1998. godine zajedno sa Mirkom Zgonjaninom, Dankom Damjanović, Mirjanom Drljačom i Slobodanom Mikićem pokreće i obnavlja Likovnu koloniju "Rakani" koja je imala prekid od 10 godina do tad.

Drugi o Ercegu[uredi]

O Ercegovom slikarskom stilu i njegovim slikama najbolje opise dali su historičar umjetnosti Danka Damjanović i akademik Enver Mandžić. U svom djelu Slikano perom Danka Damjanović piše:

„...Bez svog slikarskog bratstva, izolovan osаmljen, oslonjen na ono što pamti od predaka, Oste Erceg 1967. godine počinje da se bavi slikarstvom. Taj uznemireni slikar svoje razloge nalazi u svijetu oko sebe i, prije toga, u svom bogatom mentalnom pejzažu, prožetom bolećivom osjećajnošću, političkim, moralnim i religioznim problemima. Iz slike Oste Ercega ključa eksplozivna emocija, a slikanje za umjetnika predstavlja akt čišćenja i samorealizacije. Njegovo djelo transformiše se u opšti simbol, znak upisan ili prenesen na krst duboke unutrašnje ali i tjeskobe u svijetu uopšte. U načinu, slika Oste Ercega objedinjuje u sebi principe izvornog ekspresionizma i to one njegove rane faze i fovističku čistu boju. Takav pečat nose već rane slike ovog umjetnika...[1]: ”


U Biltenu Bosanskog kulturnog centra Akademik Enver Mandžić o Ercegu govori:

„...Ciklus likovnog stvaralaštva Oste Ercega traje već četrdeset godina. Boja i platno su mu životno opredjeljenje po pozivu tekstilca, inžinjera bojanja u tvornici tekstila. Viša tekstilna hemijska škola omogućila mu je da nakon završene Gimnazije osjeti ukus i miris boja, da ih dira, mješa, mazi i pazi, te da sa njima druguje u svom profesionalnom bivanju. Tehnologija pripreme boja, nanošenje na platna, život sa bojama, odveli su ga u okrilje škole koja ga je učila kako da iz sebe istisne zapretene osjećake doživljaja prirode, ljudi i stvari. Uporan učenik kod velikog profesora Karanovića počinje da stvara svijet slika. Ogleda se u portretu, onom klasičnom obliku likovnog stvaralaštva koje zahtjeva napor pronicanja u dušu modela koga slika. I upravo tu Oste stvara svoja najizraženija likovna djela u gustom utrljanom namazu boja. Na islikanu plohu unosi liniju, slobodno povučenu, koja ucrtava granica lika sa mjerom majstora koji zna svoj zanat. U svakom liku možemo otkriti one duboke emotivne crte čovjeka ovjekovječenog u duhu slikara i modela. Slike pejzaža, sela, drveća i kuća, plamte ekspresivnom izražajnošću. Čista boja plamti nesputano kao da je sve u sjaju rastočene svijetlosti koja udahnjuje život. Pred tom silinom svijetla ljudi su se povukli. To je raj u koga treba ući, na koga se treba naviknuti i u kome treba uživati. Oste našem radoznalom tragalačkom pogledu nudi nestvarnost silinom neodoljivog. U svojoj likovnoj radoznalosti Oste erceg se doticao i drugih tema kao što su ptice, rat i ljudi. Ništa mu nije strano u želji da se izrazi na aktualne teme, od trenutnog osjećanja do spoznaje opravdanosti iznesenog...[2]: : ”


U katalogu izložbe "Susret" historičar umjetnosti i profesor dr sci Siniša Vidaković piše:

„...Umjetnička galerija u Bosanskom Novom prezentuje izložbu "Susret" autora Oste Ercega. 27 radova u različitom tematskom i tehničkom sižeu predstavljaju jedan vrstan senzibilitet i umjetnički nerv. Igra sa bojom, nježna lirika kao i dominantna simbolika uz ovovremenu refleksiju, poseban apstraktan doživljaj prirode i njenih mijena. Transformaija tema starih majstora i nova predstava vizantijske tematike, pokušaji su da se na jedan nov način predstavi već viđeno. Susreću se i suprostavljaju figurativno slikarstvo sa pejzažom i mrtvom prirodom, apstrakcija sa sakralnim motivima i novom vizijom sveca te vječnom temom smrti...[3]: ”


Izložbe[uredi]

Samostalne izložbe:

Kolektivne izložbe:

Nagrade[uredi]

  • 2018. 5. međunarodna izložba "Moslavačke minijature" Hrvatska - Jedna od 3 ravnopravne nagrade za najbolje umjetničke radove.

Novinski članci[uredi]

  • 12.03.2000. - Oslobođenje, str 13. Čudnovati svijet Oste Ercega
  • 13.04.2000. - Glas srpski, str 14. Krst tjeskobe
  • 03.07.2000. - Nezavisne, str 17. Kadija te tuži kadija ti sudi
  • 07.04.2006. - Glas srpski, str 19. Portreti obojeni ljubavlju
  • 15.06.2006. - Oslobođenje, str 24. Slike Oste Ercega
  • 15.11.2009. - Nezavisne, str 15. Otvorena izložba slika Oste Ercega
  • 16.11.2009. - Glas srpski, str 27. Lirsko ispričano likovnim jezikom
  • 13.01.2012. - Blic, str 28. Neobični umjetnik Oste Erceg stvara prstima
  • 12.02.1994. - Glas srpski, Izložba Oste Ercega

Knjige[uredi]

  • Danka Damjanović, "Slikano perom", 2000., str. 153
  • Milan Balaban, "Minuta šutnje", 2010., Duša u Jagodicama prstiju, str. 44
  • Milan Balaban, "Vremeplov naših čuda", 2012., str. 74
  • Milan Balaban, "Čaršija koje više nema", 2010., Skrivena slikareva tajna Oste Ercega, str. 51
  • Izdavačka kuća Planjax, Biografski leksikon "Ko je ko u BiH"., Oste Erceg, str. 220
  • Enver Mandžić, "Ogledi: likovne kritike, prikazi, osvrti", 2020., Oste Erceg, str. 82
  • Svjetionik: [zbornik sabranih umjetničkih djela Grupe Kultura i supkultura Novljana 2019/2020]; urednici Nedim Arnautivić, Pašić Bodiroga Nada, Plavšić Zoran, Plavulj Haris, Sredić Kristina i Rakanović Emil; O Osti Ercegu, str. 99

Vanjske poveznice[uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Oste Erceg.


Galerija[uredi]

  • Supetar na Braču,1987., ulje na kartonu, privatno vlasništvo
    Supetar na Braču,1987., ulje na kartonu, privatno vlasništvo
  • Garonjin rog,2010., ulje na kartonu, vlasništvo privatne galerije "GM" Tuzla
    Garonjin rog,2010., ulje na kartonu, vlasništvo privatne galerije "GM" Tuzla


Izvori[uredi]

  1. ↑ Damjanović, Danka ; Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, 2000, Slikano perom, str. 153
  2. ↑ Mandžić, Enver ; Bosanski kulturni centar Tuzla, 2006, Bilten povodom postavke slike Oste Ercega
  3. ↑ Vidaković, Siniša ; Katalog izložbe "Susret", 7 - 17.2.1994.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Oste_Erceg&oldid=355912"