Pavlovac (Subotica): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
|||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
*[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 95, {{ISBN|86-03-99816-7}} | *[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 95, {{ISBN|86-03-99816-7}} | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
{{Gradske četvrti u Subotici}} | |||
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] | [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] | ||
[[Kategorija:Bačka]] | [[Kategorija:Bačka]] | ||
[[Kategorija:Đurđin]] | [[Kategorija:Đurđin]] | ||
Posljednja izmjena od 14. siječanj 2026. u 22:47
Pavlovac ili Vantelek (mađ. Vámtelek) je naselje na sjeveru Bačke, u Vojvodini.
Zemljopisni položaj
Proteže se južno od grada Subotice i Verušića, sjeverozapadno od Đurđina i sjeveroistočno od Žednika. Kroz zapadni dio Pavlovca prolazi rječica Krivaja.
Povijest
Stare je knjige spominju kao pustaru koja pripada Subotici. Grad ju je dobio u posjed kad je Subotica dobila povelju o povlastici slobodnoga kraljevskog grada.
Pustara Pavlovac nije bila nenaseljena, jer još popisi obveznika desetine kaločkom nadbiskupu iz 1543. spominju ovaj kraj, s 25 obvezanih domova. Još je nekoliko popisa spominjalo Pavlovac kao naselje, a 1662. ga dokumenti bilježe kao opustjelo. Pretpostavlja se da je staro naselje bilo blizu današnje željezničke postaje.
Tijekom srednjeg vijeka se na ovom predjelu nalazio pavlinski samostan,[1] na salašu Vece Čovića, potomka Đene Dulića, osnivača i prvog predsjednika najstarije kulturne ustanove u Bačkoj Pučke kasine.[2] Kad je samostan prestao postojati 1598., redovnici su otišli sjevernije na sjever Ugarske u Ostrogon.[1]
Povijesno je jednim od hrvatskih naselja u Bačkoj.[3]
Na Pavlovcu se nalaze salaši hrvatskih obitelji Čovića, Dulića, Kolara, Ivandekića, Krmpotića.
Ovdje je svoje imanje imala obitelj vodoinženjera Josipa Kiša, graditelja Velikog Bačkog kanala.[4]
Promet
Kroz Pavlovac na zapadu je prolazila vicinalna željeznička pruga – ukinuta 1979. i demontirana tijekom 1990-ih godina[5] – koja je išla iz Subotice kroz Đurđin, za Crvenku. U Pavlovcu je željeznička postaja istog imena. Istočno od Pavlovca je cesta koja vodi od Subotice kroz Žednik i dalje prema jugu.
Izvori
- Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 95, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ 1,0 1,1 National Geographic Hrvatska Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: Dražen Prćić. Slike: Augustin Juriga.
- ↑ Blagoslovljena i urešena kapela svetišta ”Majke života” u Đurđinu, piše Ljudevit Vujković Lamić, Zvonik, Subotica, rujan 2002., broj: 9(95)
- ↑ Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 28, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ diurnarius.info Jozsef Dozsai: Kiš je htio da Veliki kanal prođe i kroz Suboticu
- ↑ Iz istorije Đurđina– gradsubotica.com, 6. srpanj 2012.
| ||||||||