Tequila (Jalisco): razlika između inačica
More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}' |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Tequila (Jalisco)'''-->{{ | <!--'''Tequila (Jalisco)'''-->{{Infookvir naselje | ||
| ime = Tequila | | ime = Tequila | ||
| ime_genitiv = Tequile | | ime_genitiv = Tequile | ||
| Redak 134: | Redak 134: | ||
| prazno6_info = | | prazno6_info = | ||
}} | }} | ||
'''Santiago de Tequila''' ([[španjolski|šp.]] za "Sv. Jakov od Tequile"; [[nahuatl]]: ''Tequillan'' za "Mjesto danka") grad u istoimenoj općini u [[Savezne države Meksika|meksičkoj državi]] [[Jalisco]]. Nalazi ispod planine ''Chiquihuitillo'' (koja se sada jednostavno zove vulkan Tequila), u dubokoj dolini rijeke [[Rio Grande]], oko 60 km od glavnog grada države, [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajare]]<ref>''[http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/publicaciones/publi_volcanes/norteamerica/tequila.htm Volcán Tequila]'' {{ | '''Santiago de Tequila''' ([[španjolski|šp.]] za "Sv. Jakov od Tequile"; [[nahuatl]]: ''Tequillan'' za "Mjesto danka") grad u istoimenoj općini u [[Savezne države Meksika|meksičkoj državi]] [[Jalisco]]. Nalazi ispod planine ''Chiquihuitillo'' (koja se sada jednostavno zove vulkan Tequila), u dubokoj dolini rijeke [[Rio Grande]], oko 60 km od glavnog grada države, [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajare]]<ref>''[http://redescolar.ilce.edu.mx/redescolar/publicaciones/publi_volcanes/norteamerica/tequila.htm Volcán Tequila]'' {{špa oznaka}} Posjećeno 17. prosinca 2011.</ref>. | ||
Grad Tequila je najpoznatiji kao mjesto gdje je nastalo istoimeno alkoholno piće, [[tequila]], koje se pravi od plave [[agava|agave]], biljke koja je autohtona ovom području. Zbog duge povijesti ovog svjetski popularnog pića, 34,658 ha grada Tequile i njegovog kultiviranog krajolika nasada agava su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2006. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1209 Krajolik agava i stara industrijska postrojenja Tequile] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 17. prosinca 2011.</ref> kao "prostrani kultirvirani krajolik koji je oblikovan proizvodnjom tequile od 16. stoljeća, ali i otprije najmanje 2.000 godina uzgojem agave za fermentirana pića i tkanine, za što su [[Teuchitlan]]ski narodi izgradili poljoprivredne terase, naselja, hramove i obredne humke od oko 200.-900. godine". | Grad Tequila je najpoznatiji kao mjesto gdje je nastalo istoimeno alkoholno piće, [[tequila]], koje se pravi od plave [[agava|agave]], biljke koja je autohtona ovom području. Zbog duge povijesti ovog svjetski popularnog pića, 34,658 ha grada Tequile i njegovog kultiviranog krajolika nasada agava su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2006. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1209 Krajolik agava i stara industrijska postrojenja Tequile] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 17. prosinca 2011.</ref> kao "prostrani kultirvirani krajolik koji je oblikovan proizvodnjom tequile od 16. stoljeća, ali i otprije najmanje 2.000 godina uzgojem agave za fermentirana pića i tkanine, za što su [[Teuchitlan]]ski narodi izgradili poljoprivredne terase, naselja, hramove i obredne humke od oko 200.-900. godine". | ||
| Redak 143: | Redak 143: | ||
Pripitomljavanje plave agave je otpočelo otprilike prije 3.500 godina, a [[Teuchitlani]] su je uzgajali prije svega za proizvodnju vlakana od listova za tkanine, konopce i papir, dok je stabljika služila kao građevni materijal, svježi listovi kao pokrov i gorivo, a iglice kao igle za šivanje i vrhovi strijelica. Mliječ je rabljena za proizvodnju neke vrste meda, ali i sok koji se koristio kao vidarski balzam, te se naposljetku i fermentirao za proizvodnju alkoholnog pića koje su [[Asteci]] zvali ''octli'' (kasnije je dobilo popularnije ime ''pulque'')<ref>Za fermentaciju agave potrebno ju je kuhati, a u blizini Tequile, kod jezera Sayula, pronađene su kružne peći za kuhanje agave od vulkanskog kamena, iz oko 400. pr. Kr.</ref>. Teuchitlanski narodi su monopolom na uzgoj agave prikupili veliko bogatstvo koje se oćituje u njihovim opsežnim graditeljskim radovima od 200.-900. god. | Pripitomljavanje plave agave je otpočelo otprilike prije 3.500 godina, a [[Teuchitlani]] su je uzgajali prije svega za proizvodnju vlakana od listova za tkanine, konopce i papir, dok je stabljika služila kao građevni materijal, svježi listovi kao pokrov i gorivo, a iglice kao igle za šivanje i vrhovi strijelica. Mliječ je rabljena za proizvodnju neke vrste meda, ali i sok koji se koristio kao vidarski balzam, te se naposljetku i fermentirao za proizvodnju alkoholnog pića koje su [[Asteci]] zvali ''octli'' (kasnije je dobilo popularnije ime ''pulque'')<ref>Za fermentaciju agave potrebno ju je kuhati, a u blizini Tequile, kod jezera Sayula, pronađene su kružne peći za kuhanje agave od vulkanskog kamena, iz oko 400. pr. Kr.</ref>. Teuchitlanski narodi su monopolom na uzgoj agave prikupili veliko bogatstvo koje se oćituje u njihovim opsežnim graditeljskim radovima od 200.-900. god. | ||
Na ovom području (tada poznatom kao "Nova [[Galicija]]") su, u vrijeme dolaska španjolskih [[franjevci|franjevaca]] koji su osnovali selo '''Santiago de Tequila''' 1530. godine, živjeli narodi [[Chichimeca]], [[Otomí]], [[Tolteci]] i [[Nahua]]. God. 1541. indijanski narodi su su pobunili i ubili nekoliko franjevaca, te su se utaborili na planini-vulkanu Tequila. U listopadu je sam potkralj Nove Španjolske, [[Antonio de Mendoza]], morao doći s vojskom iz grada Meksika kako bi okončao pobunu uhićenjem njihova vođe, Diega Zacatecasa. Cijena njegove slobode bilo je masovno pokrštavanje svih naroda Nove Galicije<ref>[http://www.e-local.gob.mx/work/templates/enciclo/jalisco/mpios/14094a.htm Enciclopedia de los Municipios de Mexico – Jalisco: Tequila] {{ | Na ovom području (tada poznatom kao "Nova [[Galicija]]") su, u vrijeme dolaska španjolskih [[franjevci|franjevaca]] koji su osnovali selo '''Santiago de Tequila''' 1530. godine, živjeli narodi [[Chichimeca]], [[Otomí]], [[Tolteci]] i [[Nahua]]. God. 1541. indijanski narodi su su pobunili i ubili nekoliko franjevaca, te su se utaborili na planini-vulkanu Tequila. U listopadu je sam potkralj Nove Španjolske, [[Antonio de Mendoza]], morao doći s vojskom iz grada Meksika kako bi okončao pobunu uhićenjem njihova vođe, Diega Zacatecasa. Cijena njegove slobode bilo je masovno pokrštavanje svih naroda Nove Galicije<ref>[http://www.e-local.gob.mx/work/templates/enciclo/jalisco/mpios/14094a.htm Enciclopedia de los Municipios de Mexico – Jalisco: Tequila] {{špa oznaka}} Preuzeto 18. prosinca 2011.</ref>. | ||
U samom gradu Tequili indijanci Caxcan su se asimilirali sa [[Španjolci]]ma i upoznali ih s načinom priprave proizvoda d agave. [[Tequila]] je u gradu prvi put proizvedena kad su Španjolci, uslijed slabe opskrbe alkoholnim pićima iz kolonijalnih središta, počeli destilirati lokalno piće od agave i tako dobili prvo domorodačko alkoholno piće [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], tzv. ''vino de mezcal''. | U samom gradu Tequili indijanci Caxcan su se asimilirali sa [[Španjolci]]ma i upoznali ih s načinom priprave proizvoda d agave. [[Tequila]] je u gradu prvi put proizvedena kad su Španjolci, uslijed slabe opskrbe alkoholnim pićima iz kolonijalnih središta, počeli destilirati lokalno piće od agave i tako dobili prvo domorodačko alkoholno piće [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], tzv. ''vino de mezcal''. | ||
| Redak 171: | Redak 171: | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
{{izvori}} | {{izvori}} | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
*[http://www.tequilajalisco.gob.mx/ Službena stranica grada] {{ | *[http://www.tequilajalisco.gob.mx/ Službena stranica grada] {{špa oznaka}} | ||
*[http://www.ourplaceworldheritage.com/custom.cfm?action=WHsite&whsiteid=1209 Galerija fotografija na službenim stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} | *[http://www.ourplaceworldheritage.com/custom.cfm?action=WHsite&whsiteid=1209 Galerija fotografija na službenim stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} | ||
Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 23:33
| Tequila Santiago de Tequila | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Nadimak: Pueblo Mágico ("Čarobni grad") | |||
| Koordinate: 20°52.58′N 103°50.12′W / 20.87633°N 103.83533°W | |||
| Država |  Meksiko
| ||
| Svezna država | Jalisco | ||
| Osnutak | 1730. | ||
| Status općine | 1850. | ||
| Vlast | |||
| - Načelnik općine | German García Rivera | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 356,14 km² | ||
| Visina | 1.180 m | ||
| Stanovništvo (2005.) | |||
| - Grad | 38.534 | ||
| - Urbano područje | 28.809 | ||
| Vremenska zona | UTC-6 (UTC-6) | ||
| - Ljeto (DST) | UTC-5 (UTC-5) | ||
| Poštanski broj | 46400 | ||
| UNESCO-va svjetska baština | Krajolik agava i stara industrijska postrojenja Tequile | ||
| Godina uvrštenja | 2006. | ||
| Vrsta | Kulturno dobro | ||
| Mjerilo | ii, iv, v, vi | ||
| Ugroženost | - | ||
| Poveznica | UNESCO | ||
| Službena stranica tequilajalisco.gob.mx/menui.html | |||
| Zemljovid | |||
  Tequila | |||
Santiago de Tequila (šp. za "Sv. Jakov od Tequile"; nahuatl: Tequillan za "Mjesto danka") grad u istoimenoj općini u meksičkoj državi Jalisco. Nalazi ispod planine Chiquihuitillo (koja se sada jednostavno zove vulkan Tequila), u dubokoj dolini rijeke Rio Grande, oko 60 km od glavnog grada države, Guadalajare[1].
Grad Tequila je najpoznatiji kao mjesto gdje je nastalo istoimeno alkoholno piće, tequila, koje se pravi od plave agave, biljke koja je autohtona ovom području. Zbog duge povijesti ovog svjetski popularnog pića, 34,658 ha grada Tequile i njegovog kultiviranog krajolika nasada agava su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 2006. godine[2] kao "prostrani kultirvirani krajolik koji je oblikovan proizvodnjom tequile od 16. stoljeća, ali i otprije najmanje 2.000 godina uzgojem agave za fermentirana pića i tkanine, za što su Teuchitlanski narodi izgradili poljoprivredne terase, naselja, hramove i obredne humke od oko 200.-900. godine".
.jpg)
Povijest
Pripitomljavanje plave agave je otpočelo otprilike prije 3.500 godina, a Teuchitlani su je uzgajali prije svega za proizvodnju vlakana od listova za tkanine, konopce i papir, dok je stabljika služila kao građevni materijal, svježi listovi kao pokrov i gorivo, a iglice kao igle za šivanje i vrhovi strijelica. Mliječ je rabljena za proizvodnju neke vrste meda, ali i sok koji se koristio kao vidarski balzam, te se naposljetku i fermentirao za proizvodnju alkoholnog pića koje su Asteci zvali octli (kasnije je dobilo popularnije ime pulque)[3]. Teuchitlanski narodi su monopolom na uzgoj agave prikupili veliko bogatstvo koje se oćituje u njihovim opsežnim graditeljskim radovima od 200.-900. god.
Na ovom području (tada poznatom kao "Nova Galicija") su, u vrijeme dolaska španjolskih franjevaca koji su osnovali selo Santiago de Tequila 1530. godine, živjeli narodi Chichimeca, Otomí, Tolteci i Nahua. God. 1541. indijanski narodi su su pobunili i ubili nekoliko franjevaca, te su se utaborili na planini-vulkanu Tequila. U listopadu je sam potkralj Nove Španjolske, Antonio de Mendoza, morao doći s vojskom iz grada Meksika kako bi okončao pobunu uhićenjem njihova vođe, Diega Zacatecasa. Cijena njegove slobode bilo je masovno pokrštavanje svih naroda Nove Galicije[4].
U samom gradu Tequili indijanci Caxcan su se asimilirali sa Španjolcima i upoznali ih s načinom priprave proizvoda d agave. Tequila je u gradu prvi put proizvedena kad su Španjolci, uslijed slabe opskrbe alkoholnim pićima iz kolonijalnih središta, počeli destilirati lokalno piće od agave i tako dobili prvo domorodačko alkoholno piće Sjeverne Amerike, tzv. vino de mezcal.
Osamdeset godina kasnije, oko 1600.-te, Don Pedro Sánchez od Tagle, markiz od Altamire, počeo je masovno proizvoditi tequilu u prvoj tvornici u modernom Jaliscu. God. 1608., kolonijalni guverner je uveo porez na ovaj proizvod, a u okolici Tequile nikle su hacijende koje su se prije svega bavile uzgojom agave, i neke od njih su imale svoje destilerije. Porastom potražnje, 1758. godine osnovan je trgovački "Kraljevski put" (Camino Real) koji je povezivao Tequilu s lukom San Blas na Tihom oceanu, ali i s gradom Meksikom preko Guadalajare.
Tequila kakvu danas poznajemo počela se proizvoditi ranih 1800.-ih u Guadalajari, kada su osnovane velike destilerije u gradovima, a malene na hacijendama su propale te su se okrenule samo uzgoju agave, znatno proširivši površinu zasada. U 19. stoljeću uvedeni su uspješniji strojevi poput parnih pećnica i strojnih mlinova, a u prošlom stoljeću tequila je postala popularna diljem svijeta.
Danas se uzgoj agave smatra dijelom meksičkog nacionalnog identiteta, a područje s nasadima agave i velikim starim destilerijama u Tequili, Arenalu i Amatitanu, nacionalnom baštinom. Zbog toga su postale svjetska baština 2006. god.[5].
-
Ulica u Tequili -
Crkva sv. Jakova -
Zasadi agave -
Staro naselje za radnike na plantažama agave -
Atrij muzeja tequile u Tequili
Gradovi prijatelji
Tequila je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
Izvori
- ↑ Volcán Tequila (špa.) Posjećeno 17. prosinca 2011.
- ↑ Krajolik agava i stara industrijska postrojenja Tequile na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 17. prosinca 2011.
- ↑ Za fermentaciju agave potrebno ju je kuhati, a u blizini Tequile, kod jezera Sayula, pronađene su kružne peći za kuhanje agave od vulkanskog kamena, iz oko 400. pr. Kr.
- ↑ Enciclopedia de los Municipios de Mexico – Jalisco: Tequila (špa.) Preuzeto 18. prosinca 2011.
- ↑ Proizvodno područje Tequile jedno osam novih upisa na popis svjetske baštine 12. lipnja 2006. (eng.) Preuzeto 18. prosinca 2011.
