Državni terorizam: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 16. studeni 2021. u 23:20

Državni terorizam označava djelovanje države protiv druge države ili protiv svojih pučana koje se u svojim načinima ne razlikuje od djelovanja klasičnog terorizma.^[1]

Primjeri su bombaški napadi, sabotaže, atentati na neistomišljenike ili otmice koji se čine - u pravilu suprotno pozitivnim pravnim propisima države, kao i odredbama međunarodnog prava.

Državni terorizam može se vršiti na vlastitome teritoriju kao i na području drugih država.

Teroristička država teritorijalno je odvojen politički entitet koji koristi silu i nasilje protiv svojih građana, drugih država ili njihovih građana s namjerom zastrašivanja ili prisiljavanja te bezrezervnoga prihvaćanja njezine ideologije, i na taj način želi postići dominantan položaj u svijetu ili postići stalni ostanak na vlasti u svojoj zemlji.

Primjeri

Nasilje u monarhističkoj Jugoslaviji

Ubojstvo prosvjednika na Jelačićevom trgu/ Prosinačke žrtve 5. prosinca 1918.
Ranjavanje Ivana Pernara i Ivana Granđe, smrtno ranjavanje Stjepana Radića i ubojstva Đure Basarička i Pavla Radića zastupnika HSS-a u atentatu u Narodnoj skupštini 1928. godine; ubojstvo Milana Šufflaya 1931. godine.
U prvih deset godina jugoslavenske države 24 političke smrtne osude, 600 poltičkih ubojstava, 30.000 političkih uhićenja, 3.000 političkih emigranata.^[2]^[3] Protiv velikosrpskog rasizma su prosvjedovali svjetski uglednici kao Albert Einstein, Heinrich Mann, Theodore Dreiser, John Dos Pasos, Andre Gide i ini.

Nasilje u NDH

Logori
Masovna progranjanja i zatvaranje političkih neistomišjenika
Masovna proganjanja, zatvararanja, ubijanja prema rasnoj, vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti

Nasilje u SFR Jugoslaviji

Ubojstva disidenata koja je organizirala i izvršila tajna služba bivše SFRJ UDBA, izvan granica Hrvatske njih više od 70, unutar Hrvatske broj ubijenih nikad nije utvrđen.^[4]
crveni teror
totalitarizam

Povezani članci

Terorizam pod državnim pokroviteljstvom

Izvori

↑ Aust, Anthony (2010.) (engleskome jeziku). Handbook of International Law (2nd ed.). Cambridge University Press. str. 265. ISBN 978-0-521-13349-4. http://books.google.com/books?id=74Zmct-7hGIC&pg=PA265
↑ Miroslav Krleža, Deset krvavih godina i drugi politički eseji, Sabrana djela Miroslava Krleže, sv. 14. i 15., Zora, Zagreb, 1971., str. 619.
↑ Tomislav Jonjić, Proces Hranilović-Soldin. Prilog poznavanju postanka ustaškog pokreta:
"(...) Miroslav Krleža je sredinom 1928. zabilježio:«... Stvaranje Države daje u stvarnosti ovakvu sliku: 24 političke smrtne osude, 600 političkih ubijstava, 30.000 političkih uapšenja, 3.000 političkih emigranata i bezbrojnu masu političkih izgona. (...)", str. 168., preuzeto 10. travnja 2013.
↑ Višnja Starešina, Starešina: Čega se sve sramim nakon presude u Münchenu, narod.hr, 16. kolovoza 2016., pristupljeno 19. kolovoza 2016.

[1] Aust, Anthony (2010.) (engleskome jeziku). Handbook of International Law (2nd ed.). Cambridge University Press. str. 265. ISBN 978-0-521-13349-4. http://books.google.com/books?id=74Zmct-7hGIC&pg=PA265

[2] Miroslav Krleža, Deset krvavih godina i drugi politički eseji, Sabrana djela Miroslava Krleže, sv. 14. i 15., Zora, Zagreb, 1971., str. 619.

[3] Tomislav Jonjić, Proces Hranilović-Soldin. Prilog poznavanju postanka ustaškog pokreta:
"(...) Miroslav Krleža je sredinom 1928. zabilježio:«... Stvaranje Države daje u stvarnosti ovakvu sliku: 24 političke smrtne osude, 600 političkih ubijstava, 30.000 političkih uapšenja, 3.000 političkih emigranata i bezbrojnu masu političkih izgona. (...)", str. 168., preuzeto 10. travnja 2013.

[4] Višnja Starešina, Starešina: Čega se sve sramim nakon presude u Münchenu, narod.hr, 16. kolovoza 2016., pristupljeno 19. kolovoza 2016.

[1]

[2]

[3]

[4]

Inačica od 29. rujan 2021. u 09:30 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 521.864 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 16. studeni 2021. u 23:20 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 521.864 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Državni terorizam'''-->'''Državni terorizam''' označava djelovanje [[država\|države]] protiv druge države ili protiv svojih pučana koje se u svojim načinima ne razlikuje od djelovanja klasičnog [[terorizam\|terorizma]].<ref>{{~~cite book~~\|author=Aust, Anthony\|title=Handbook of International Law\|publisher=Cambridge University Press\|year=2010.\|edition=2nd\|language=engleskome jeziku\|isbn=978-0-521-13349-4\|page=265\|url=http://books.google.com/books?id=74Zmct-7hGIC&pg=PA265}}</ref>		<!--'''Državni terorizam'''-->'''Državni terorizam''' označava djelovanje [[država\|države]] protiv druge države ili protiv svojih pučana koje se u svojim načinima ne razlikuje od djelovanja klasičnog [[terorizam\|terorizma]].<ref>{{Citiranje knjige\|author=Aust, Anthony\|title=Handbook of International Law\|publisher=Cambridge University Press\|year=2010.\|edition=2nd\|language=engleskome jeziku\|isbn=978-0-521-13349-4\|page=265\|url=http://books.google.com/books?id=74Zmct-7hGIC&pg=PA265}}</ref>

	Primjeri su bombaški napadi, [[sabotaža\|sabotaže]], [[atentat]]i na neistomišljenike ili otmice koji se čine - u pravilu suprotno pozitivnim pravnim propisima države, kao i odredbama [[međunarodno pravo\|međunarodnog prava]].		Primjeri su bombaški napadi, [[sabotaža\|sabotaže]], [[atentat]]i na neistomišljenike ili otmice koji se čine - u pravilu suprotno pozitivnim pravnim propisima države, kao i odredbama [[međunarodno pravo\|međunarodnog prava]].