Atentat (latinski attentare = „pokušati“) čin je nasilja s ciljem ubojstva ili ozljeđivanja osobe ili skupine. U većini slučajeva atentati su politički, ideološki ili religiozno motivirani. U nekim slučajevima mogu i ekonomski interesi ili duševna bolest biti razlog takvih čina.
U najširem smislu znači protupravni napad na život, imanje ili čast nekoga.
Politički motivirani napadi, posebno na istaknute žrtve, mogu imati dalekosežne posljedice. Ubojstvo Julija Cezara rezultiralo je građanskim ratom, a sarajevski atentat pokrenuo je Prvi svjetski rat. Fatalni pokušaj atentata na izraelskog premijera Yitzhaka Rabina zaustavio je mirovni proces na Bliskom Istoku 1995. godine.
U užem smislu se pod pojmom atentat podrazumijeva fizički napad, odnosno ubojstvo ili pokušaj ubojstva poznate osobe, najčešće one koja ima izuzetnu političku, ekonomsku, kulturnu ili vojnu važnost u nekoj državi, društvu ili svijetu. Takvo ubojstvo se po pravilu čini s predumišljajem. Atentatori mogu biti naručeni, odnosno profesionalne ubojice, ali i osobe fanatičnih uvjerenja kao i osobe na čije motive utječe duševna bolest.
Uz pojam atentat se u posljednje vrijeme veže eufemizam ciljano ubojstvo ili vansudsko pogubljenje odnosno atentati koje vojne, policijske i obavještajne snage nekih država provode protiv vodećih predstavnika terorističkih i subverzivnih organizacija.
Razlike
Razlika između smaknuća političkih protivnika i atentata je slijedeća: pogubljenje političkih protivnika može se promatrati kao političko ubojstvo. Međutim, ako to nalažu državni organi (naredba smrtne kazne), to daje procesu barem površno ili pseudo-legalnost. Atentat se, s druge strane, uglavnom smatra nezakonitim činom.
Jedina iznimka je pravo na otpor, koje u nekim ustavima građanima daje pravo na nasilan otpor u borbi protiv diktatorske vlasti. To moze uključiti ubojstvo tirana kao posljednje sredstvo otpora protiv diktatora.