Razlika između inačica stranice »Mihovil Radnić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Fra Mihovil Radnić''' (Mihajlo, tj. Mihovil) ([[Kalača]], [[1636.]] - [[Budim]], [[1707.]] ili [[1709.]]), | |||
Studirao je u Italiji. | Studirao je u Italiji. | ||
Trenutačna izmjena od 07:00, 19. ožujka 2022.
Fra Mihovil Radnić (Mihajlo, tj. Mihovil) (Kalača, 1636. - Budim, 1707. ili 1709.),
Studirao je u Italiji.
Bio je kapelan u Biogradu. Dok je bio u Bosni, živio je u samostanu u Olovu, gdje je bio gvardijanom. Kasnije je postao tajnikom Franjevačke provincije Bosne Srebrene, generalni lektor i kustod iste. Poslije toga odlazi na neko vrijeme u Rim, a potom se vratio u Bosnu u svojstvu generalnog pohoditelja. Od 1685. do 1690. je bio provincijalom.
Bio je također i gvardijan budimskog samostana, a car Leopold I. ga je imenovao dvorskim teologom-savjetnikom.
Za vrijeme i nakon Bečkih ratova sa Turskim Carstvom (1663.-1664.) je katoličanstvo pretrpilo velike gubitke. Bosnu su Turci opustošili: srušili su brojne franjevačke samostane, a 80% Hrvata katolika je iselilo iz Bosne, a među njima veliki broj franjevaca. Iako su ga neki prozivali, Radnić je ustrajao na tome da to voditi Hrvate u Bačku nije bilo pogrješkom, "jer mu se vjerojatno činilo da pučanstvo ne odvodi u tuđinu, nego u svoj zavičaj" [1]
Dolazio je iz stare dalmatinske obitelji Radnić, iz koje su potekli mnogi franjevci i učeni ljudi, ali i mnogi ratnici koje je opisao i sam Andrija Kačić-Miošić (Radnić Grgota, Radnić Mijo zvani Armanda i Radnić Jure).
Prvi je pisac u Hrvata u Bačkoj.
Smatra ga se dijelom budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca, zajedno sa Marijanom Jaićem, Lovrom Bračuljevićem, Matijom Petrom Katančićem, Grgurom Ćevapovićem, Grgurom Peštalićem, Emerikom Pavićem, Stjepanom Vilovim i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću [2].
Djela
- Razmišljanja pribogomiona od ljubavi Božje (Rim, 1683.)
- Pogardjenje i ispraznosti od svijeta (Rim, 1833.)
- Pismo papi Inocentu XI.
Izvori
- ↑ Zvonik br. 173 Mijo Radnić je zacijelo bio i u Somboru
prema: Ante Sekulić: Bački Hrvati, Zagreb, 1991., str. 56 - ↑ Scrinia Slavonica br.6/2006. Robert Skenderović: Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. st. i početkom 20. st.
Vanjske poveznice
- Franjevci sjeverozapadne Bosne
- Matica hrvatska - Ogranci - Knjige - Hrvatska književnost BiH od od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)
- Glasnik na croatica.hu
- (mađ.) B/ Tartalmi követelmények
- (mađ.) Eötvös József Főiskola, Baja Nemzetiségi referens felsőfokú szakképzési program - A horvát kisebbség irodalma I.II.III.
| Prethodnik: | Provincijal Bosne Srebrene (1685. – 1690.) | Nasljednik: |
| Fra Ante Gabeljak (1684. – 1685.) | Fra Grgo Stanić (1690. – 1693.) |