Istočno bojište (Drugi svjetski rat): razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''Is(.*)'''-->' u '' |
||
| Nisu prikazane 2 međuinačice | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Oružani sukob | |||
|naziv=Istočna bojišnica | |naziv=Istočna bojišnica | ||
|dio=[[Drugi svjetski rat]] | |dio=[[Drugi svjetski rat]] | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
|ishod=[[Saveznici|Saveznička]] pobjeda. Osnovana [[FNRJ]] i [[Čehoslovačka]]. Početak [[Komunizam|komunističkog]] režima | |ishod=[[Saveznici|Saveznička]] pobjeda. Osnovana [[FNRJ]] i [[Čehoslovačka]]. Početak [[Komunizam|komunističkog]] režima | ||
|sukobljeni1='''[[Sile Osovine]]''':<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Treći Reich]]<br>[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20x22px]] [[Kraljevina Rumunjska]] (do 1944.)<br>[[Datoteka:Flag of Finland.svg|20x22px]] [[Finska]] (do 1944.)<br>{{ZD|K|Kr ITA}} [[Italija]]<br>[[Datoteka:Flag of Hungary 1940.svg|20x22px]] [[Mađarska]]<br>[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|20x22px]] [[NDH]]<br>[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20x22px]] [[Bugarska]]<br>[[Datoteka:Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg|20x22px]] [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)|Slovačka Republika (1939. - 1945.)]] | |sukobljeni1='''[[Sile Osovine]]''':<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Treći Reich]]<br>[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20x22px]] [[Kraljevina Rumunjska]] (do 1944.)<br>[[Datoteka:Flag of Finland.svg|20x22px]] [[Finska]] (do 1944.)<br>{{ZD|K|Kr ITA}} [[Italija]]<br>[[Datoteka:Flag of Hungary 1940.svg|20x22px]] [[Mađarska]]<br>[[Datoteka:Flag of Independent State of Croatia.svg|20x22px]] [[NDH]]<br>[[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20x22px]] [[Bugarska]]<br>[[Datoteka:Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg|20x22px]] [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)|Slovačka Republika (1939. - 1945.)]] | ||
|sukobljeni2='''[[Saveznici]]''':<br>{{ZD+X/S|SSSR}}<br>[[Datoteka:Flag of Poland.svg|20 px]] [[Poljska]]<br>[[ | |sukobljeni2='''[[Saveznici]]''':<br>{{ZD+X/S|SSSR}}<br>[[Datoteka:Flag of Poland.svg|20 px]] [[Poljska]]<br>[[Datoteka:Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg|22px|Flag of the Democratic Federal Yugoslavia]] [[Partizani u Jugoslaviji|Jugoslavija]] (od 1944.)<br>[[Datoteka:Flag of Romania.svg|20x22px]] [[Kraljevina Rumunjska]] (od 1944.)<br>[[Datoteka:Flag of Finland.svg|20x22px]] [[Finska]] (od 1944.)<br>[[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|20x22px]] [[Čehoslovačka]] (od 1943.)<br>[[Datoteka:Flag of Free France (1940-1944).svg|20x22px]] [[Slobodna Francuska]] (od 1943.)<br>'''zračna i pomorska podrška''':<br>[[Datoteka:Flag of United Kingdom.svg|20 px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]<br>[[Datoteka:Flag of US.svg|20 px]] [[Sjedinjene Države]] | ||
|zapovjednik1={{ZD|N|NNJE}} [[Adolf Hitler]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Ernst Busch]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Heinz Guderian]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Ewald von Kleist]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Günther von Kluge]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Georg von Küchler]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Wilhelm Ritter von Leeb]]<br>{{ZD|K|Kr ITA}} [[Giovanni Messe]] | |zapovjednik1={{ZD|N|NNJE}} [[Adolf Hitler]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Ernst Busch]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Heinz Guderian]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Ewald von Kleist]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Günther von Kluge]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Georg von Küchler]]<br>{{ZD|N|NNJE}} [[Wilhelm Ritter von Leeb]]<br>{{ZD|K|Kr ITA}} [[Giovanni Messe]] | ||
|zapovjednik2={{ZD|S|SSSR}} [[Josif Staljin]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Georgij Žukov]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Nikandr Čibisov]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Ivan Konev]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Rodion Malinovski]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Konstantin Rokosovski]] | |zapovjednik2={{ZD|S|SSSR}} [[Josif Staljin]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Georgij Žukov]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Nikandr Čibisov]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Ivan Konev]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Rodion Malinovski]]<br>{{ZD|S|SSSR}} [[Konstantin Rokosovski]] | ||
|posljedice1='''Treći Reich'''<br>1.001.000-2.415.690<ref name="eastern front"/><br>'''Rumunjska'''<br>381.000<ref name="eastern front"/> | |posljedice1='''Treći Reich'''<br>1.001.000-2.415.690<ref name="eastern front"/><br>'''Rumunjska'''<br>381.000<ref name="eastern front"/> | ||
|posljedice2='''SSSR'''<br>7.500.000-12.000.000<ref name="eastern front">{{ | |posljedice2='''SSSR'''<br>7.500.000-12.000.000<ref name="eastern front">{{Citiranje weba|url=http://necrometrics.com/ww2stats.htm#EFront|publisher=Twentieth Century Atlas - Statistics|title=Death tolls: Eastern Front, 1941-1945|author=|date=|accessdate=13-05-2011}}</ref><br>'''Rumunjska'''<br>170.000<ref name="eastern front"/><br>'''Mađarska'''<br>136.000<ref name="eastern front"/><br>'''Poljska'''<br>40.000<ref name="eastern front"/> | ||
}} | }} | ||
'''Istočno bojište''' ili '''Veliki domovinski rat''' (u nazivlju bivših država SSSR-a) bilo je najveće bojište [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] otvoreno [[Treći Reich|njemačkom]] [[Operacija Barbarossa|invazijom]] na [[Sovjetski Savez]]. | '''Istočno bojište''' ili '''Veliki domovinski rat''' (u nazivlju bivših država SSSR-a) bilo je najveće bojište [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] otvoreno [[Treći Reich|njemačkom]] [[Operacija Barbarossa|invazijom]] na [[Sovjetski Savez]]. | ||
Na istočnoj bojišnici ratovali su [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] i njezini saveznici te [[Sovjetski Savez]] i njegovi saveznici. Povod za rat je [[Invazija Poljske (1939.)|invazija Poljske]].<ref>{{ | Na istočnoj bojišnici ratovali su [[Treći Reich|nacistička Njemačka]] i njezini saveznici te [[Sovjetski Savez]] i njegovi saveznici. Povod za rat je [[Invazija Poljske (1939.)|invazija Poljske]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwtwo/hitler_russia_invasion_01.shtml|title=BBC - History - Hitler's Invasion of Russia in World War Two|publisher=BBC News|author=Laurence Rees|date=30-03-2011|accessdate=13-05-2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://www.un.org/events/UNART/itartassgallery/2.pdf|title=WORLD WAR II ON THE EASTERN FRONT|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|author=|date=30-03-2011|accessdate=13-05-2011}}</ref> Mirovnim ugovorom [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], njemačkog [[kancelar]]a i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], generalnog sekretara [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] podjelili su [[Poljska|Poljsku]] na dva dijela. Nakon nekog vremena Hitler je okupirao [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] i druge zemlje istočne Europe. Poslije je Hitler napao Sovjetski Savez i time prekršio mirovni ugovor. Hitler je pokušao [[Blitzkrieg]]om osvojiti Istočnu Europu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://militaryhistory.about.com/od/worldwarii/a/wwiisoviet.htm|title=World War II Europe: The Eastern Front|publisher=Military History|author=Kennedy Hickman|date=|accessdate=13-05-2011}}</ref> No planove mu je poremetio Sovjetski protunapad blizu [[Moskva|Moskve]] i u [[Staljingrad]]u. Nakon nekog vremena [[Crvena Armija]] je dobijala borbu za borbu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.history.co.uk/explore-history/ww2/eastern-front.html|publisher=History|title=World War II - Eastern Front|author=|date=|accessdate=13-05-2011}}</ref> Poslije je Crvena Armija pomogla u Narodnom Oslobodilačkom ratu u [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Poslije je Crvena Armija ušla u [[Berlin]] i dobila rat. | ||
Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od konzervativnih 10 milijuna pa do čak 30 milijuna žrtava.<ref>According to G. I. Krivosheev. (Soviet Casualties and Combat Losses. Greenhill 1997 {{ISBN|1-85367-280-7}}), in the Eastern Front, Axis countries and German co-belligerents sustained 1,468,145 irrecoverable losses (668,163 KIA/MIA), Germany herself – 7,181,100 (3,604,800 KIA/MIA), and 579,900 PoWs died in Soviet captivity. So the Axis KIA/MIA amounted to 4.8 million in the East during the period of 1941–1945. This is more than a half of all Axis losses (including Asia/Pacific theatre). The USSR sustained 10.5 million military losses (including PoWs died in German captivity, according to Vadim Erlikman. Poteri narodonaseleniia v XX veke : spravochnik. Moscow 2004. {{ISBN|5-93165-107-1}}), so the number of military deaths (the USSR and the Axis) amounted to 15 million, far greater than in all other WWII theatres. According to the same source, total Soviet civilian deaths within post-war borders amounted to 15.7 million. The numbers for other Central European country and German civilian casualties are not included here</ref><ref>Vadim Erlikman, Poteri narodonaseleniia v XX veke: spravochnik. Moscow 2004. {{ISBN|5-93165-107-1}}; Mark Axworthy, Third Axis Fourth Ally. Arms and Armour 1995, p. 216. {{ISBN|1-85409-267-7}}</ref><ref>Rűdiger Overmans, Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg. Oldenbourg 2000. {{ISBN|3-486-56531-1}}, Richard Overy The Dictators: Hitler's Germany and Stalin's Russia (2004), {{ISBN|0-7139-9309-X}}</ref> | Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od konzervativnih 10 milijuna pa do čak 30 milijuna žrtava.<ref>According to G. I. Krivosheev. (Soviet Casualties and Combat Losses. Greenhill 1997 {{ISBN|1-85367-280-7}}), in the Eastern Front, Axis countries and German co-belligerents sustained 1,468,145 irrecoverable losses (668,163 KIA/MIA), Germany herself – 7,181,100 (3,604,800 KIA/MIA), and 579,900 PoWs died in Soviet captivity. So the Axis KIA/MIA amounted to 4.8 million in the East during the period of 1941–1945. This is more than a half of all Axis losses (including Asia/Pacific theatre). The USSR sustained 10.5 million military losses (including PoWs died in German captivity, according to Vadim Erlikman. Poteri narodonaseleniia v XX veke : spravochnik. Moscow 2004. {{ISBN|5-93165-107-1}}), so the number of military deaths (the USSR and the Axis) amounted to 15 million, far greater than in all other WWII theatres. According to the same source, total Soviet civilian deaths within post-war borders amounted to 15.7 million. The numbers for other Central European country and German civilian casualties are not included here</ref><ref>Vadim Erlikman, Poteri narodonaseleniia v XX veke: spravochnik. Moscow 2004. {{ISBN|5-93165-107-1}}; Mark Axworthy, Third Axis Fourth Ally. Arms and Armour 1995, p. 216. {{ISBN|1-85409-267-7}}</ref><ref>Rűdiger Overmans, Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg. Oldenbourg 2000. {{ISBN|3-486-56531-1}}, Richard Overy The Dictators: Hitler's Germany and Stalin's Russia (2004), {{ISBN|0-7139-9309-X}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 11:04
_crowned.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
.svg){kind=small}
Istočno bojište ili Veliki domovinski rat (u nazivlju bivših država SSSR-a) bilo je najveće bojište Drugog svjetskog rata otvoreno njemačkom invazijom na Sovjetski Savez.
Na istočnoj bojišnici ratovali su nacistička Njemačka i njezini saveznici te Sovjetski Savez i njegovi saveznici. Povod za rat je invazija Poljske.[2][3] Mirovnim ugovorom Adolfa Hitlera, njemačkog kancelara i Josifa Staljina, generalnog sekretara Sovjetskog Saveza podjelili su Poljsku na dva dijela. Nakon nekog vremena Hitler je okupirao Kraljevinu Jugoslaviju, Čehoslovačku i druge zemlje istočne Europe. Poslije je Hitler napao Sovjetski Savez i time prekršio mirovni ugovor. Hitler je pokušao Blitzkriegom osvojiti Istočnu Europu.[4] No planove mu je poremetio Sovjetski protunapad blizu Moskve i u Staljingradu. Nakon nekog vremena Crvena Armija je dobijala borbu za borbu.[5] Poslije je Crvena Armija pomogla u Narodnom Oslobodilačkom ratu u Jugoslaviji. Poslije je Crvena Armija ušla u Berlin i dobila rat.
Broj poginulih je nepoznat, no procjene sežu od konzervativnih 10 milijuna pa do čak 30 milijuna žrtava.[6][7][8]
Posljedice
Nakon rata počeo je hladni rat. Mnoge zemlje su pale pod komunistički režim. Mnoge zemlje su se odupirale komunističkom režimu, no Sovjetski Savez je pomoću vojske ugušila ustanak. Tek nakon pada komunizma u Europi (1990.) ljudi su mogli slobodno iskazivati svoje mišljenje.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ According to G. I. Krivosheev. (Soviet Casualties and Combat Losses. Greenhill 1997 ISBN 1-85367-280-7), in the Eastern Front, Axis countries and German co-belligerents sustained 1,468,145 irrecoverable losses (668,163 KIA/MIA), Germany herself – 7,181,100 (3,604,800 KIA/MIA), and 579,900 PoWs died in Soviet captivity. So the Axis KIA/MIA amounted to 4.8 million in the East during the period of 1941–1945. This is more than a half of all Axis losses (including Asia/Pacific theatre). The USSR sustained 10.5 million military losses (including PoWs died in German captivity, according to Vadim Erlikman. Poteri narodonaseleniia v XX veke : spravochnik. Moscow 2004. ISBN 5-93165-107-1), so the number of military deaths (the USSR and the Axis) amounted to 15 million, far greater than in all other WWII theatres. According to the same source, total Soviet civilian deaths within post-war borders amounted to 15.7 million. The numbers for other Central European country and German civilian casualties are not included here
- ↑ Vadim Erlikman, Poteri narodonaseleniia v XX veke: spravochnik. Moscow 2004. ISBN 5-93165-107-1; Mark Axworthy, Third Axis Fourth Ally. Arms and Armour 1995, p. 216. ISBN 1-85409-267-7
- ↑ Rűdiger Overmans, Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg. Oldenbourg 2000. ISBN 3-486-56531-1, Richard Overy The Dictators: Hitler's Germany and Stalin's Russia (2004), ISBN 0-7139-9309-X
Vanjske poveznice
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||
.svg){kind=link}
.svg){kind=link}
