Irtiš: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{ru}}' u '{{rus oznaka}}'
 
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Irtiš'''-->{{Infookvir rijeka
{{Infookvir rijeka
| ime                        = Irtiš
| ime                        = Irtiš
| slika                      = Irtish v Omsk.JPG
| slika                      = Irtish v Omsk.JPG
Redak 21: Redak 21:
'''Irtiš''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Ирты́ш, [[Kazaški jezik|kazaški]]: Ертіс, [[Kineski jezik|kineski]]: ''É'ěrqísī hé'' / 额尔齐斯河) je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Sibir]]u i glavni pritok rijeke [[Ob]]. Njeno ime znači ''Bijela rijeka''. Ona je zapravo duža nego Ob do svog [[Ušće|ušća]]. Glavni [[Pritoka|pritok]] Irtiša je rijeka [[Tobol (rijeka)|Tobol]]. Ob-Irtiš oblikuje veliki [[slijev]] u [[Azija|Aziji]], koji obuhvaća veći dio zapadnog Sibira i planina [[Altaj]].
'''Irtiš''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Ирты́ш, [[Kazaški jezik|kazaški]]: Ертіс, [[Kineski jezik|kineski]]: ''É'ěrqísī hé'' / 额尔齐斯河) je [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] u [[Sibir]]u i glavni pritok rijeke [[Ob]]. Njeno ime znači ''Bijela rijeka''. Ona je zapravo duža nego Ob do svog [[Ušće|ušća]]. Glavni [[Pritoka|pritok]] Irtiša je rijeka [[Tobol (rijeka)|Tobol]]. Ob-Irtiš oblikuje veliki [[slijev]] u [[Azija|Aziji]], koji obuhvaća veći dio zapadnog Sibira i planina [[Altaj]].


== Geografija ==
== Zemljopis ==
Irtiš — druga najduža rijeka-pritok u svijetu nakon [[Missouri (rijeka)|Missourija]]. Duljine 4.248&nbsp;km. Protječe kroz područje [[Kina|Kine]] (525&nbsp;km), [[Kazahstan]]a (1.835&nbsp;km) i [[Rusija|Rusije]] (2.010 km). Površina [[Porječje|porječja]] je 1.643.470&nbsp;km². Podrijetlo Irtiša nalazi se na granici [[Mongolija|Mongolije]] i Kine, na istočnim [[padina]]ma [[Planinski hrbat|hrbta]] [[Mongolski Altaj|Mongolskog Altaja]]. Iz Kine pod imenom ''Crni Irtiš'' on se spušta u Kazahstan u [[Zajsanska kotlina|Zajsansku kotlinu]], gdje se ulijeva u protočno [[Zajsansko jezero]]. Na ušću Crnog Irtiša nalazi se velika [[Riječna delta|delta]]. U Zajsan utječe mnoštvo rijeka s ''Rudnog Altaja'', hrbata Tarbagataj i Saur. Višekratno pojačan tim vodama Irtiš istječe iz Zajsanskog jezera na sjeverozapadu kroz [[Buhtarminska hidroelektrana|Buhtarminsku hidroelektranu]] i slijedom za njoj smještenu [[Ust-Kamenogorska hidroelektrana|Ust-Kamenogorsku hidroelektranu]]. Nizvodno se nalazi [[Šulbinska hidroelektrana]] i grad [[Semej]] (Semipalatinsk). Malo iznad [[Pavlodar]]a irtišku vodu prikuplja [[Irtiško-karagandski kanal]], tekući prema zapadu. U rajonu [[Hanti-Mansijsk]]a Irtiš utječe u [[Ob]].
Irtiš — druga najduža rijeka-pritok u svijetu nakon [[Missouri (rijeka)|Missourija]]. Duljine 4.248&nbsp;km. Protječe kroz područje [[Kina|Kine]] (525&nbsp;km), [[Kazahstan]]a (1.835&nbsp;km) i [[Rusija|Rusije]] (2.010 km). Površina [[Porječje|porječja]] je 1.643.470&nbsp;km². Podrijetlo Irtiša nalazi se na granici [[Mongolija|Mongolije]] i Kine, na istočnim [[padina]]ma [[Planinski hrbat|hrbta]] [[Mongolski Altaj|Mongolskog Altaja]]. Iz Kine pod imenom ''Crni Irtiš'' on se spušta u Kazahstan u [[Zajsanska kotlina|Zajsansku kotlinu]], gdje se ulijeva u protočno [[Zajsansko jezero]]. Na ušću Crnog Irtiša nalazi se velika [[Riječna delta|delta]]. U Zajsan utječe mnoštvo rijeka s ''Rudnog Altaja'', hrbata Tarbagataj i Saur. Višekratno pojačan tim vodama Irtiš istječe iz Zajsanskog jezera na sjeverozapadu kroz [[Buhtarminska hidroelektrana|Buhtarminsku hidroelektranu]] i slijedom za njoj smještenu [[Ust-Kamenogorska hidroelektrana|Ust-Kamenogorsku hidroelektranu]]. Nizvodno se nalazi [[Šulbinska hidroelektrana]] i grad [[Semej]] (Semipalatinsk). Malo iznad [[Pavlodar]]a irtišku vodu prikuplja [[Irtiško-karagandski kanal]], tekući prema zapadu. U rajonu [[Hanti-Mansijsk]]a Irtiš utječe u [[Ob]].


Redak 150: Redak 150:


== Izvori ==
== Izvori ==
{{Commonscat|Irtysh River}}
 
{{izvori}}
{{izvori}}
* {{ru}} [http://bse.sci-lib.com/article056573.html Irtiš (Иртыш) (''Velika Sovjetska Enciklopedija'')]
* {{rus oznaka}} [http://bse.sci-lib.com/article056573.html Irtiš (Иртыш) (''Velika Sovjetska Enciklopedija'')]


[[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Rusije]]
[[Kategorija:Rijeke u azijskom dijelu Rusije]]

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 02:22

Irtiš
Pogled na Irtiš u Omsku
Duljina 4.248 km
Nadm. visina izvora 2.930 m
Prosječni istjek 2.980 m3/s
Površina porječja 1,673.470 km2
Izvor Mongolski Altaj
47°52′29.49″N 89°58′23.02″E / 47.8748583°N 89.9730611°E / 47.8748583; 89.9730611
Ušće rijeka Ob kod Hanti-Mansijska
61°04′50″N 68°49′50″E / 61.08056°N 68.83056°E / 61.08056; 68.83056
23 m n.v.
Pritoci Išim, Om, Tobol, Demjanka, Konda
Države NR Kina
Kazahstan
Pogreška pri izradbi sličice: Ruska Federacija
Gradovi Serebrjansk, Oskemen, Semej, Pavlodar, Omsk, Tobolsk, Hanti-Mansijsk
Slijev Arktičkooceanski
Ulijeva se u Ob
Plovna od − do od ušća do Ust-Kamenogorske hidroelektrane
Porječje Irtiša

Irtiš (ruski: Ирты́ш, kazaški: Ертіс, kineski: É'ěrqísī hé / 额尔齐斯河) je rijeka u Sibiru i glavni pritok rijeke Ob. Njeno ime znači Bijela rijeka. Ona je zapravo duža nego Ob do svog ušća. Glavni pritok Irtiša je rijeka Tobol. Ob-Irtiš oblikuje veliki slijev u Aziji, koji obuhvaća veći dio zapadnog Sibira i planina Altaj.

Zemljopis

Irtiš — druga najduža rijeka-pritok u svijetu nakon Missourija. Duljine 4.248 km. Protječe kroz područje Kine (525 km), Kazahstana (1.835 km) i Rusije (2.010 km). Površina porječja je 1.643.470 km². Podrijetlo Irtiša nalazi se na granici Mongolije i Kine, na istočnim padinama hrbta Mongolskog Altaja. Iz Kine pod imenom Crni Irtiš on se spušta u Kazahstan u Zajsansku kotlinu, gdje se ulijeva u protočno Zajsansko jezero. Na ušću Crnog Irtiša nalazi se velika delta. U Zajsan utječe mnoštvo rijeka s Rudnog Altaja, hrbata Tarbagataj i Saur. Višekratno pojačan tim vodama Irtiš istječe iz Zajsanskog jezera na sjeverozapadu kroz Buhtarminsku hidroelektranu i slijedom za njoj smještenu Ust-Kamenogorsku hidroelektranu. Nizvodno se nalazi Šulbinska hidroelektrana i grad Semej (Semipalatinsk). Malo iznad Pavlodara irtišku vodu prikuplja Irtiško-karagandski kanal, tekući prema zapadu. U rajonu Hanti-Mansijska Irtiš utječe u Ob.

Pritoci

Lijevi pritoci

Desni pritoci

Gradovi

Gradovi - Ketokay (Fuyong) Burčun, Serebrjansk, Oskemen (Ust-Kamenogorsk), Semej (Semipalatinsk) i Kurčatov (Kazahstan), Aksu (Kazahstan), Pavlodar, Omsk, Tara, Tobolsk, Hanti-Mansijsk.

Pogled s metromosta na rijeku Irtiš u Omsku.

Hidrologija

Datoteka:Semey Bridge.jpg
Viseći mosta preko rijeke Irtiš u Semeju (Semipalatinsk).

Podrijetlo vode Irtiša je mješovito: u gornjem toku je od Snijega, leda i manje kiše, a na donjem toku od snijega, kiše i podzemnih voda. Priroda vodnog režima također se znatno izmijenjuje. U gornjem toku visoke vode počinju u travnju, s maksimumom u travnju – lipnju, opadanje traje do listopada; otjecanje rijeke je regulirano. U donjem toku visoke vode dosežu od kraja svibnja do rujna, s maksimumom u lipnju. 50% godišnjeg otjecanja prolazi u proljeće, u gornjem dijelu toka postotak otjecanja u ljeto i jesen po 20%, 10% zimi, kod Tobolska, 27%, 19% i 7% respektivno. Prosječni istjek kod Ust-Kamenogorska je 628 m³/s, Semeja (Semipalatinska) oko 960 m³/s, Omska 917 m³/s[1][2], Tobolska 2.150 m³/s[3][4], na ušću oko 3000 mm³/s[5], godišnji istjek od oko 95 km³. Razmjer kolebanja razine iznad Zajsanskog jezera je 4,4 m,kod Omska 7 m , Ust-Išima 12,7 m, dalje se do ušća smanjuje. Zamrzavanju na Irtišu prethodi razdoblje lomljenja leda od oko 20 dana u gornjem i 6–10 dana u donjem dijelu toka. Zamrmrzava se u gornjem toku krajem studenoga, u donjem od početka studenog, otapa se u travnju.

Prosječni istjek mjesečno u Hanti-Mansijsku

Prosječni istjek Irtiša mjesečno (u m³/sec.) mjereno na hidrometrijskoj postaji Hanti-Mansijsk
Podaci izračunati preko 22 godine

<timeline> Colors= 

 id:lightgrey value:gray(0.8)
 id:darkgrey  value:gray(0.3)
 id:sfondo value:rgb(1,1,1)
 id:barra value:rgb(0.6,0.8,0.9)

ImageSize = width:600 height:280 PlotArea = left:40 bottom:40 top:20 right:20 DateFormat = x.y Period = from:0 till:7000 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:lightgrey increment:1000 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData= 

 bar:Sij text:Siječanj
 bar:Vel text:Veljača
 bar:Ožu text:Ožujak
 bar:Tra text:Travanj
 bar:Svi text:Svibanj
 bar:Lip text:Lipanj
 bar:Srp text:Srpanj
 bar:Kol text:Kolovoz
 bar:Ruj text:Rujan
 bar:Lis text:Listopad
 bar:Stu text:Studeni
 bar:Pro text:Prosinac

PlotData= 

 color:barra width:30 align:left

 bar:Sij from:0 till: 1257 
 bar:Vel from:0 till: 1061 
 bar:Ožu from:0 till: 972 
 bar:Tra from:0 till: 1399 
 bar:Svi from:0 till: 5744 
 bar:Lip from:0 till: 6671 
 bar:Srp from:0 till: 5113 
 bar:Kol from:0 till: 3136 
 bar:Ruj from:0 till: 2475 
 bar:Lis from:0 till: 2410 
 bar:Stu from:0 till: 1765 
 bar:Pro from:0 till: 1520

PlotData= 

 bar:Sij at: 1257 fontsize:S text: 1.257 shift:(-10,5)
 bar:Vel at: 1061 fontsize:S text: 1.061 shift:(-10,5)
 bar:Ožu at: 972 fontsize:S text: 972 shift:(-10,5)
 bar:Tra at: 1399 fontsize:S text: 1.399 shift:(-10,5)
 bar:Svi at: 5744 fontsize:S text: 5.744 shift:(-10,5)
 bar:Lip at: 6671 fontsize:S text: 6.671 shift:(-10,5)
 bar:Srp at: 5113 fontsize:S text: 5.113 shift:(-10,5)
 bar:Kol at: 3136 fontsize:S text: 3.136 shift:(-10,5)
 bar:Ruj at: 2475 fontsize:S text: 2.475 shift:(-10,5)
 bar:Lis at: 2410 fontsize:S text: 2.410 shift:(-10,5)
 bar:Stu at: 1765 fontsize:S text: 1.765 shift:(-10,5)
 bar:Pro at: 1520 fontsize:S text: 1.520 shift:(-10,5)

</timeline>

Komercijalna uporaba

Riječna luka na Irtišu u Hanti-Mansijsku.

Vode Irtiša koristi se za opskrbu Irtiško-karagandskog kanala (unos vode iz Irtiša u kanal u prosjeku od 75 m³/s), za potrebe vodoopskrbe i navodnjavanja.

Redovna plovidba na 3.784 km od ispusta Ust-Kamenogorske hidroelektrane do ušća. Plovidba se odvija od travnja do studenog.

Putnički, teretni brodovi i tankeri plove najviše rijekom između travnja i listopada, kada nije smrznuta. Omsk je dom sjedištu tvrtke u državnom vlasništvu – Irtysh Shipping Company, te najveća riječna luka u zapadnom Sibiru.

Ispod Zajsanskog jezera na Irtišu je izgrađena Irtiška kaskada hidroelektrana uključujući Buhtarminsku, Ust-Kamenogorsku i Šulbinsku hidroelektranu, blizu Kazahstansko-kineske granice. Brodska prevodnica koja omogućuje riječni promet da zaobiđe branu kod Ust-Kemenogorska najdublja je na svijetu, s padom od 42 metra[6].

Energetika - Umjetna jezera na Irtišu

Atrakcije

Uz Irtiš i njegovu okolicu nalazi se veliki broj spomenika prirode, povijesnih i arhitektonskih spomenika, uređene su zanimljive turističke rute.

Izvori

  1. ↑
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  2. ↑ ArcticRIMS - Irtysh at Omsk
  3. ↑
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  4. ↑ ArcticRIMS - Irtysh at Tobolsk
  5. ↑ R-Arctic Net - Irtish At Khanty-Mansiysk
  6. ↑ Waterways World: The world's deepest lock
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Irtiš&oldid=594891"