Alabama

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir SAD država

Alabama [æləˈbæmə] - savezna država na jugoistoku SAD-a. Graniči s Tennessee-jem na sjeveru, Georgia-om na istoku, Floridom i Meksičkim zaljevom na jugu i Mississippijem na zapadu. Ime Alabama potječe od indijanskog plemena Alibamu, što u prijevodu znači "Tu stanujemo mi". Statut države je donesen 1819. godine. Površina je oko 133.293 km ². Glavni grad je Montgomery, a najveći Birmingham. Sjeverni dio zauzimaju ogranci gorja Appalachian (do 734 m visine) i srednji tok rijeke Tennessee; središnji je dio brežuljkast (80 do 100 m visine), a južni uz obalu Meksičkog zaljeva nizak i močvaran. Klima je umjerena; u južnom području suptropska. Oko 66% površine zauzimaju šume. Najrazvijenije gospodarske grane su poljodjelstvo (pamuk, kukuruz, zob, šećerna trska, voće) i stočarstvo (govedarstvo, ovčarstvo i svinjogojstvo). Nekoć je bila vodeća po proizvodnji pamuka. Bogata je rudnim ležištima (željezna ruda, ugljen) te je jako razvijena metalurgija, čijem su razvoju doprinijele hidrocentrale na rijekama Tennessee i Alabama.Od ostalih industrijskih grana ističu se: proizvodnja poljoprivrednih i dr. strojeva (Birmingham, Mobile), automobilska (Honda, Hyundai, Mercedes-Benz, Toyota), elektronička, kemijska i drvna industrija, proizvodnja automobilskih guma, papira i celuloze. U Huntsvilleu se nalazi svemirski raketni centar s aeronautičkom industrijom. Što se prometa tiče, osim željezničkih pruga i cesta, za promet je važna i razgranata kanalska mreža, kojom su spojeni tokovi Mississippija i Tennesseeja s Meksičkim zaljevom. Glavna morska luka je grad Mobile u kojem postoje tragovi nastambi stari čak 8000 godina. U rano doba na prostoru Alabame su živjela indijanska plemena Creek i Choctaw na jugu, te Cherokee i Chickasaw na sjeveru. Prvi kolonijalisti su bili Španjolci (P. de Narvaez 1528; H. de Sotto 1540.), potom Francuzi koji su podignuli i prva stalna naselja - Port Louis de la Mobile (danas Mobile). Od kraja 17. stoljeća Alabama je bila dio francuske kolonije Louisiane; od 1763. u posjedu je Velike Britanije, koja je 1783. ustupa dijelom Španjolskoj a dijelom SAD-u. Američka Alabama je u početku bila u sklopu područja Mississippija. Početkom 19. stoljeća SAD su zauzele španjolsku Alabamu. Istodobno su se indijanska plemena povukla, a na njihovo su se područje naselili bijelci. 1817. godine osnovano je Područje Alabama koje je 1819. dobilo status 22. savezne države. Tijekom građanskog rata Alabama je bila na strani južnjačke konfederacije. U njezinom glavnom gradu Montgomeryju 4. veljače 1861. osnovane su Konfederativne Američke Države. Nakon rata Alabama je ponovno uključena u SAD 1868. godine. Isprva se gospodarstvo Alabame temeljilo na plantažama pamuka, a od 1880-ih počinje razvoj industrije. Nakon 2. svjetskog rata u Alabami se razvio snažan crnački pokret protiv rasizma (1955.-1956. bojkot autobusa u Montgomeryju, 1965. marš na Montgomery).

Okruzi (Counties)

Alabama se sastoji od 67 okruga (counties).

Ime okruga	Godina osnutka	Sjedište okruga
Autauga	1818.	Prattville
Baldwin	1809.	Bay Minette
Barbour	18032.	Clayton
Bibb	1818.	Centreville
Blount	1818.	Oneonta
Bullock	1866.	Union Springs
Butler	1819.	Greenville
Calhoun	1832.	Anniston
Chambers	1832.	LaFayette
Cherokee	1836.	Centre
Chilton	1868.	Clanton
Choctaw	1847.	Butler
Clarke	1812.	Grove Hill
Clay	1866.	Ashland
Cleburne	1866.	Heflin
Coffee	1841.	Elba / Enterprise
Colbert	1867.	Tuscumbia
Conecuh	1818.	Evergreen
Coosa	1832.	Rockford
Covington	1821.	Andalusia
Crenshaw	1866.	Luverne
Cullman	1877.	Cullman
Dale	1824.	Ozark
Dallas	1818.	Selma
DeKalb	1836.	Fort Payne
Elmore	1866.	Wetumpka
Escambia	1868.	Brewton
Etowah	1866.	Gadsden
Fayette	1824.	Fayette
Franklin	1818.	Russellville
Geneva	1868.	Geneva
Greene	1819.	Eutaw
Hale	1867.	Greensboro
Henry	1819.	Abbeville
Houston	1903.	Dothan
Jackson	1819.	Scottsboro
Jefferson	1819.	Birmingham
Lamar	1867	Vernon
Lauderdale	1818	Florence
Lawrence	1818.	Moulton
Lee	1866.	Opelika
Limestone	1818.	Athens
Lowndes	1830.	Hayneville
Macon	1832.	Tuskegee
Madison	1808.	Huntsville
Marengo	1818.	Linden
Marion	1818.	Hamilton
Marshall	1836.	Guntersville
Mobile	1812.	Mobile
Monroe	1815.	Monroeville
Montgomery	1816.	Montgomery
Morgan	1818.	Decatur
Perry	1819.	Marion
Pickens	1820.	Carrollton
Pike	1821.	Troy
Ranfolph	1832.	Wedowee
Russell	1832.	Phenix City
St. Clair	1818.	Ashville / Pell City
Shelby	1818.	Columbiana
Sumter	1832.	Livingston
Talladega	1832.	Talladega
Tallapoosa	1832.	Dadeville
Tuscaloosa	1818.	Tuscaloosa
Walker	1823.	Jasper
Washington	1800.	Chatom
Wilcox	1819.	Camden
Winston	1850.	Double Springs

Etničke zajednice

-Indijanci kojima je Alabama domovina: Alabama, Apalachee, Apalachicola, Koasati, Mobile, Muklasa, Muskogee, Napochi, Osochi, Sawokli, Tohome i Tuskegee.

Povijest

Prije ca. 8000 do 9000 godina naselili su se prvi Indijanci na današnje područje Alabame. Do dolaska prvih Europljana na sjeveru su živjeli Cherokee i Chickasaw Indijanci, a na jugu Choctaw i Creek Indijanci.

1519. španjolski istraživač Alonso Alvarez stiže u „Mobile Bay“. 1541. dolazi Hernando de Soto, također španjolski istraživač, sa Apalača u Alabamu. 1699. stižu prvi Francuzi sa južne strane i stvaraju prvu koloniju a 1702. grad Fort Louis, koji do 1722. ostaje glavni grad francuske kolonije Louisiana. Godine 1711. osnovan je grad Mobile.

1763. Englezi osvajaju Alabamu a 1779. Španjolci južni dio Alabame. Godine 1798. je Alabama, sa iznimkom obale i grada Mobile, koji su još pripadali španjolskoj Floridi, dio Mississippi Teritorija. Nakon rata Seminola u godini 1813. postaje i Mobile dio tog teritorija. Četiri godina kasnije godine 1817. Mississippi postaje savezna država u današnjim granicama, a ostatak teritorija se naziva „Alabama Territory“. 14. prosinca 1819. Alabama konačno postaje 22. savezna država SADa.

Stanovništvo

Prema procjenama američkog ureda za popis stanovništva, Alabama je u 2013. imala 4.822.023 stanovnika, čime je postala 23. država SAD-a po broju stanovnika. Ova brojka pokazuje rast od 0,9% u odnosu na popis iz 2010.

Od ukupnog broja stanovništva 51,5% čine žene, a preostalih 48,5% muškarci. Gotovo 70% stanovništva se izjasnilo bijelcima (4% Latinoamerikanci, 66% Europeidi), 27% čine Afroamerikanci, dok preostalih 3% čine Indijanci, Azijci i ostali koji se identificiraju sa dvije ili više rasa.

Što se tiče religije, 63% stanovnika Alabame se izjasnilo religioznima, što odskače od američkog prosjeka od 49%. Od navedenih 63%, 37% su Baptisti, 9% su Metodisti, dok na preostale kršćanske vjeroispovijesti otpada 16,6%. Ostali koji se izjašnjavaju kao Židovi, Muslimani ili pripadnici istočnjačkih religija čine 0,4%.

Najveći gradovi

Gradovi s više od 10.000 stanovnika (01.04.2010)

Ime grada	Broj stanovnika
Birmingham	212.237
Montgomery	205.764
Mobile	195.111
Huntsville	180.105
Tuscaloosa	90.468
Hoover	81.619
Dothan	65.496
Decatur	55.683
Auburn	53.380
Madison	42.938
Florence	39.319
Gadsden	36.856
Vestavia Hills	34.033
Prattville	33.960
Phenix City	32.822
Alabaster	30.352
Bessemer	27.456
Enterprise	26.562
Opelika	26.477
Homewood	25.167
Northport	23.330
Anniston	23.106
Prichard	22.659
Athens	21.897
Daphne	21.570
Pelham	21.352
Oxford	21.348
Albertville	21.160
Selma	20.756
Mountain Brook	20.413
Trussville	19.933
Troy	18.033
Center Point	16.921
Helena	16.793
Hueytown	16.105
Talladega	15.676
Fairhope	15.326
Ozark	14.907
Alexander City	14.875
Cullman	14.775
Scottsboro	14.770
Millbrook	14.640
Foley	14.618
Jasper	14.352
Hartselle	14.255
Fort Payne	14.012
Gardendale	13.893
Saraland	13.405
Muscle Shoals	13.146
Eufaula	13.137
Sylacauga	12.749
Pell	12.695
Jacksonville	12.548
Irondale	12.349
Leeds	11.773
Moody	11.726
Calera	11.620
Fairfield	11.117
Atmore	10.194
Chelsea	10.183
Pleasant Grove	10.110