More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja Oznaka: poveznice na razdvojbe |
||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Rusi u Hrvatskoj'''-->{{ | <!--'''Rusi u Hrvatskoj'''-->{{Infookvir etnička grupa | ||
| ime = Rusi u Hrvatskoj | | ime = Rusi u Hrvatskoj | ||
| slika = [[Datoteka:Zastava Ruske Federacije.svg|200px]] | | slika = [[Datoteka:Zastava Ruske Federacije.svg|200px]] | ||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
'''Rusi u Hrvatskoj''' su jedna od 22 priznate nacionalne manjine [[Hrvatska|Hrvatske]]. | '''Rusi u Hrvatskoj''' su jedna od 22 priznate nacionalne manjine [[Hrvatska|Hrvatske]]. | ||
Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.279 [[Rusi|Rusa]], od čega najviše u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]]. | Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.279 [[Rusi|Rusa]], od čega najviše u [[Zagreb|Gradu Zagrebu]]. | ||
== Povijest == | |||
Prvi veliki val Rusa koji su došli u Hrvatsku stigao je nakon izbijanja [[Listopadska revolucija|Listopadske revolucije]] 1917. i boljševičkog terora nad carističkim snagama. | |||
Na sjevernom Jadranu oblikovala se je mala naseobina Rusa u [[Crikvenica|Crikvenici]]. 12. prosinca 1920. brod ''Vladimir'' doplovio je u Bakar na kojem je bilo mnoštvo oko 3000 vojnika, civila, žena i djece. Iz te je skupine dvjesta osoba poslano u Crikvenicu. Među njima bilo je mnoštvo donskih Kozaka te Rusa iz Bjelorusije i Rusije. Bili su smješteni po crikveničkim hotelima i privatnim kućama. Crikveničani i Selčani su se bojali da će im izbjeglice otjerati stalne goste pa je Zdravstveni odsjek za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje u Zagrebu zamolio Povjereništvo za socijalnu skrb dopis da se "ruski izbjeglice uputi drugamo". Kotarska oblast preporučila je smjestiti ih u Suhopolje u dvorac Janković. Ruski izbjeglice nisu premješteni jer je bilo dovoljno mjesta i za njih i za turiste u Crikvenici. Do popisa u Crikvenici 1921. ostalo je 306 osoba kojima je ruski bio materinski jezik. Vremenom su Rusi iz crikveničke zajednice iseljavali drugamo tako da ih je poslije Drugoga svjetskog rata ondje bilo samo 12. Jedini spomenik koji su Rusi ostavili u Crikvenici jest crikvenička ruska pravoslavna crkva sv. Nikole. Sagrađena je 1924., posvećena 3. veljače iste godine. Bila je jedna od triju ruskih pravoslavnih općina u Kraljevini Jugoslaviji, uz zemunsku i sarajevsku. <ref>Filip Škiljan: [https://www.idi.hr/zanemareniarhivi/izarhiva.html ''Ruska pravoslavna crkva u Crikvenici'']. Zanemareni arhivi. Pristupljeno 6. veljače 2024.</ref> | |||
==Kretanje broja Rusa== | ==Kretanje broja Rusa== | ||
| Redak 115: | Redak 120: | ||
== Poznate osobe == | == Poznate osobe == | ||
Poznati Rusi u Hrvatskoj i osobe sa ruskim podrijetlom. | Poznati Rusi u Hrvatskoj i osobe sa ruskim podrijetlom. | ||
*[[Zoja Dumengjić]], hrv. arhitektica | |||
*[[Anna Sergejevna Mišar]], predsjednica Nacionalne zajednice Rusa Hrvatske | *[[Anna Sergejevna Mišar]], predsjednica Nacionalne zajednice Rusa Hrvatske | ||
*[[Galina Kovačević]], predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba | *[[Galina Kovačević]], predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba | ||
Posljednja izmjena od 6. veljača 2024. u 02:23
| Rusi u Hrvatskoj | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Datoteka:Zastava Ruske Federacije.svg | |||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||
| 1.279[1] | |||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||
| Hrvatski jezik - Ruski jezik | |||||||||||||||
| Povezane etničke grupe | |||||||||||||||
| Rusini u Hrvatskoj , Ukrajinci u Hrvatskoj |
Rusi u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 1.279 Rusa, od čega najviše u Gradu Zagrebu.
Povijest
Prvi veliki val Rusa koji su došli u Hrvatsku stigao je nakon izbijanja Listopadske revolucije 1917. i boljševičkog terora nad carističkim snagama.
Na sjevernom Jadranu oblikovala se je mala naseobina Rusa u Crikvenici. 12. prosinca 1920. brod Vladimir doplovio je u Bakar na kojem je bilo mnoštvo oko 3000 vojnika, civila, žena i djece. Iz te je skupine dvjesta osoba poslano u Crikvenicu. Među njima bilo je mnoštvo donskih Kozaka te Rusa iz Bjelorusije i Rusije. Bili su smješteni po crikveničkim hotelima i privatnim kućama. Crikveničani i Selčani su se bojali da će im izbjeglice otjerati stalne goste pa je Zdravstveni odsjek za Hrvatsku, Slavoniju i Međimurje u Zagrebu zamolio Povjereništvo za socijalnu skrb dopis da se "ruski izbjeglice uputi drugamo". Kotarska oblast preporučila je smjestiti ih u Suhopolje u dvorac Janković. Ruski izbjeglice nisu premješteni jer je bilo dovoljno mjesta i za njih i za turiste u Crikvenici. Do popisa u Crikvenici 1921. ostalo je 306 osoba kojima je ruski bio materinski jezik. Vremenom su Rusi iz crikveničke zajednice iseljavali drugamo tako da ih je poslije Drugoga svjetskog rata ondje bilo samo 12. Jedini spomenik koji su Rusi ostavili u Crikvenici jest crikvenička ruska pravoslavna crkva sv. Nikole. Sagrađena je 1924., posvećena 3. veljače iste godine. Bila je jedna od triju ruskih pravoslavnih općina u Kraljevini Jugoslaviji, uz zemunsku i sarajevsku. [2]
Kretanje broja Rusa
| Službeni naziv Hrvatske | Godina | Broj Rusa |
|---|---|---|
| Savska i Primorska banovina (kasnije Banovina hrvatska) | 1931. | 9.831 |
| Narodna Republika Hrvatska | 1948 | 3.210 |
| 1953. | 2.183 | |
| Socijalistička Republika Hrvatska | 1961. | 3.311 |
| 1971. | 1.240 | |
| 1981. | 758 | |
| Republika Hrvatska | 1991. | 706 |
| 2001. | 906 | |
| 2011. | 1.279 | |
| (Statistički zavod Hrvatske) [3] | ||
Popis stanovništva 2001. godine
| Županija | Rusa | Ukupni postotak |
|---|---|---|
| Grad Zagreb | 250 | 27,60% |
| Međimurska | 126 | 13,90% |
| Primorsko-goranska | 88 | 9,72% |
| Splitsko-dalmatinska županija | 85 | 9,38% |
| Zagrebačka | 55 | 6,06% |
| Istarska | 45 | 4,97% |
| Osječko-baranjska | 33 | 3,65% |
| Krapinsko-zagorska | 30 | 3,31% |
| Vukovarsko-srijemska | 30 | 3,31% |
| Karlovačka | 27 | 2,99% |
| Varaždinska | 27 | 2,99% |
| Sisačko-moslavačka | 20 | 2,21% |
| Zadarska | 15 | 1,66% |
| Šibensko-kninska | 15 | 1,66% |
| Koprivničko-križevačka | 12 | 1,33% |
| Bjelovarsko-bilogorska | 11 | 1,33% |
| Dubrovačko-neretvanska | 10 | 1,21% |
| Požeško-slavonska | 9 | 0,99% |
| Brodsko-posavska | 8 | 0,88% |
| Virovitičko-podravska | 5 | 0,55% |
| Ličko-senjska | 2 | 0,22% |
| Ukupno | 906 | 100% |
| [4] | ||
Poznate osobe
Poznati Rusi u Hrvatskoj i osobe sa ruskim podrijetlom.
- Zoja Dumengjić, hrv. arhitektica
- Anna Sergejevna Mišar, predsjednica Nacionalne zajednice Rusa Hrvatske
- Galina Kovačević, predstavnica ruske nacionalne manjine Grada Zagreba
- Aleksej Puninski, hrvatski plivač
- Boris Apsen, matematičar[5]
- Sergej Saltykov, liječnik, član HAZU-a[5]
- Ivan Plotnikov, kemičar i farmaceut[5]
- Anatolij Kudrjavcev, teatrolog
- Mihail Ostrovidov, novinar i snimatelj
- Irina Kunina Aleksander, spisateljica
- Žorž Skrigin, fotograf, filmski režiser
- Pelagija Belousova, prva supruga Josipa Broza Tita, živjeli su u Velikom Trojstvu
- Natalija Vorobjova-Hržić, pjesnikinja i prevoditeljica
- Katarina Todorcev Hlača , novinarka, urednica časopisa Rusa u Hrvatskoj "Ljetopis"
- Irina Kirilova, odbojkašica
- Jelena Čebukina, odbojkašica
- Tatjana Sidorenko, odbojkašica
- Nikolaj Karpolj, odbojkaški trener
- Alexandre Seleznev, plivački trener
- Vladimir Andrejevič Kurtin, vojskovođa, odlikovan najvećim odličjem carske Rusije, radio u Slivnome
- Saša Zalepugin (po ocu)
- Maksimilijan Petrovič Froman, baletni plesač i pedagog[5]
- Margarita Petrovna Froman, baletna plesačica i pedagogica[5]
- Pavel Petrovič Froman, scenograf i kostimograf[5]
- Valentin Petrovič Froman, baletni plesač i koreograf
- Vasilij Petrovič Antipov, slikar
- Aleksandar Vereščagin, filmski redatelj, glumac i kazališni djelatnik
- Sergej Sklevicky, ekonomist
- Aleksej Hanzen[5]
- Viktor Ostrovidov, prvi neuropsihijatar u splitskoj bolnici[6]
Vidi i:
Vanjske poveznice
- Veleposlanstvo Ruske Federacije u Hrvatskoj
- Emisija Magistra vitae ur. i vod.: Jasna Pavelić Jureško, tema: Ruska nacionalna manjina u RH, Radio Marija, emitirano 1. veljače 2017.
Reference
- ↑ Popis stanovništva 2011. godine
- ↑ Filip Škiljan: Ruska pravoslavna crkva u Crikvenici. Zanemareni arhivi. Pristupljeno 6. veljače 2024.
- ↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
- ↑ Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 5,5 5,6 Maria Grigorjan i Madina Umarova: Boris Apsen - izvanredan matematičar. Ruski emigranti čiji je doprinos razvitku Hrvatske neporeciv Hrvatski fokus. 17. kolovoza 2018.. Arhivirani [1] 12. listopada 2020. Pristupljeno 12. listopada 2020.
- ↑ Razgovarao Ivica Marković: Donosimo priču o splitskom liječniku koji je ostavio ogroman trag u hrvatskoj psihijatriji: Opet bih birao isti životni put! Slobodna Dalmacija. 30. listopada 2016.. Pristupljeno 27. rujna 2020.
| |||||