Hrvatska politička emigracija: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 19:52

Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918. sve do propasti realsocijalističke Jugoslavije, koja je započela 1990., u raznim zemljama zalagali za suverenu, neovisnu, samostalnu, slobodnu državu Hrvatsku, te organizirali otpor protiv zajedničke jugoslavenske države raznim sredstvima. Ipak, pojam obuhvaća i Hrvate koji su bili prisiljeni emigrirati izvan domovine još u doba Austro-Ugarske i Osmanskoga Carstva.

Nastankom suverene hrvatske države 1991., brojni Hrvati iz političke emigracije uključili su se u nacionalno-državnu obnovu i obranu i oslobođenje Hrvatske od velikosrpske agresije. Neki su se od njih vratili i stalno nastanili u Domovini. Mnogi su se, ne naišavši na očekivano prihvaćanje, ponovno vratili u zemlje izbjeglištva. Dio ih je i nadalje politički djelatan.

Povijest

Za Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske

Za Osmanskog Carstva

Za Kraljevine SHS/Jugoslavije

Nakon osnutka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca godine 1919. Stjepan Sarkotić osniva u Austriji Hrvatski komitet.

Druga strana političkog spektra u Hrvata također je odlazila u emigraciju. Radilo se o komunističkim emigrantima koji su pobjegli u SSSR ili druge zemlje.

Za vrijeme socijalističke Jugoslavije

Za vrijeme FNRJ i SFRJ jugoslavenski komunisti progonili su hrvatske antikomuniste i protujugoslavenske disidente, ali i ostale protivnike titoizma i jugounitarizma odnosno Jugoslavije, nazivajući ih fašistima, teroristima i drugim pogrdno rabljenim nazivima. Jugoslavenski komunistički režim hrvatsko je domoljublje, i u najumjerenijem obliku, nazivao nacionalizmom, shvaćenom u negativnom značenju mržnje spram drugoga (šovinizam).

PREUSMJERI Predložak:Nedostaje izvor

Nakon Drugoga svjetskog rata, uz ostale, i nekoć najveća politička stranka u Hrvatskoj Hrvatska seljačka stranka nastavila je djelovati u emigraciji, premda je osnovana i u Domovini.

Udbini doušnici i agenti u više zemalja (Francuska, Italija, Španjolska, SAD, a ponajviše Njemačka) počinili su brojna ubojstva nad hrvatskim borcima za slobodu. Njemačko pravosuđe trenutačno vodi sudski postupak protiv nekoliko bivših suradnika tajne policije koji žive kao umirovljenici u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini zbog ubojstva hrvatskih domoljuba i nacionalista; neki su i osuđeni. U Hrvatskoj još nisu provedeni pravosudni postupci protiv zločinačkih članova UDBA-e.

Emigrantske organizacije

Povezani članci

Hrvatsko iseljeništvo

Vanjske poveznice

Inačica od 7. rujan 2021. u 23:41 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 19:52 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.596 edits m brisanje nepotrebnog teksta
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Hrvatska politička emigracija'''-->~~'''Hrvatska politička emigracija''' (u [[njemački jezik\|njemačkom ]] ''Exilkroaten'', u [[engleski jezik\|engleskom]] ''Exiled Croats'') je pojam kojim se obično označava skupine [[Hrvati\|Hrvata]] raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca\|Kraljevine SHS]] 1918. sve do propasti [[realsocijalizam\|realsocijalističke]] [[SFRJ\|Jugoslavije]], koja je započela 1990., u raznim zemljama zalagali za suverenu, neovisnu, samostalnu, slobodnu državu [[Hrvatska\|Hrvatsku]], te organizirali otpor protiv zajedničke jugoslavenske države raznim sredstvima. Ipak, pojam obuhvaća i Hrvate koji su bili prisiljeni emigrirati izvan domovine još u doba Austro-Ugarske i Osmanskoga Carstva.		'''Hrvatska politička emigracija''' (u [[njemački jezik\|njemačkom ]] ''Exilkroaten'', u [[engleski jezik\|engleskom]] ''Exiled Croats'') je pojam kojim se obično označava skupine [[Hrvati\|Hrvata]] raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca\|Kraljevine SHS]] 1918. sve do propasti [[realsocijalizam\|realsocijalističke]] [[SFRJ\|Jugoslavije]], koja je započela 1990., u raznim zemljama zalagali za suverenu, neovisnu, samostalnu, slobodnu državu [[Hrvatska\|Hrvatsku]], te organizirali otpor protiv zajedničke jugoslavenske države raznim sredstvima. Ipak, pojam obuhvaća i Hrvate koji su bili prisiljeni emigrirati izvan domovine još u doba Austro-Ugarske i Osmanskoga Carstva.

	Nastankom suverene hrvatske države 1991., brojni Hrvati iz političke emigracije uključili su se u nacionalno-državnu obnovu i [[Domovinski rat\|obranu i oslobođenje Hrvatske od velikosrpske agresije]]. Neki su se od njih vratili i stalno nastanili u Domovini. Mnogi su se, ne naišavši na očekivano prihvaćanje, ponovno vratili u zemlje izbjeglištva. Dio ih je i nadalje politički djelatan.		Nastankom suverene hrvatske države 1991., brojni Hrvati iz političke emigracije uključili su se u nacionalno-državnu obnovu i [[Domovinski rat\|obranu i oslobođenje Hrvatske od velikosrpske agresije]]. Neki su se od njih vratili i stalno nastanili u Domovini. Mnogi su se, ne naišavši na očekivano prihvaćanje, ponovno vratili u zemlje izbjeglištva. Dio ih je i nadalje politički djelatan.