Zdravko Mustač: razlika između inačica
m bnk |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Nije prikazana jedna međuinačica | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Zdravko Mustač''' ([[Zagreb]], [[23. siječnja]] [[1942.]]) bivši šef jugoslavenske tajne službe [[UDBA|UDBE]], te visokopozicionirani hrvatski [[Obavještajci|obavještajac]] 1990.-ih godina. U Njemačkoj je osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog političkog emigranta [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]]. | {{drugo značenje2|[[Zdravko Mustać]]}} | ||
'''Zdravko Mustač''' ([[Zagreb]], [[23. siječnja]] [[1942.]]) bivši šef jugoslavenske tajne službe [[UDBA|UDBE]], te visokopozicionirani hrvatski [[Obavještajci|obavještajac]] 1990.-ih godina. U Njemačkoj je osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog političkog emigranta [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]]. | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
| Redak 7: | Redak 8: | ||
Početkom 1991. godine stavlja se na na raspolaganje prvom demokratski izabranom hrvatskom vodstvu [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], te je imenovan zamjenikom predstojnika [[Ured za zaštitu ustavnog poretka|Ureda za zaštitu ustavnog poretka (UZUP)]], krovnog tijela za koordinaciju obavještajnih aktivnosti u RH, koji je u to vrijeme vodio [[Josip Manolić]],najbliži suradnik [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike Hrvatske]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Mustač je ujedno bio i zamjenik predsjednika [[Krizni stožer Republike Hrvatske|Kriznog stožera Republike Hrvatske]], tijela koje je koordiniralo sve obrambene aktivnosti Hrvatske na početcima [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Nakon ukidanja UZUP-a u travnju 1993. godine bio je neko vrijeme savjetnik [[Hrvoje Šarinić|Hrvoja Šarinića]], prvog predstojnika [[Ured za nacionalnu sigurnost|Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS)]], tijela koje je preuzelo poslove koje je ranije radio UZUP, ali uz nešto snažnije ovlasti.<ref name=sin>[https://www.vecernji.hr/vijesti/ovo-su-glavni-akteri-u-slucaju-durekovic-913262 Izručenje Mustača: Korak bliže do istine] , Siniša Bogdanić, Deutsche Welle, 18. travnja 2014.</ref> Zadnjih godina aktivnog rada bio je šef sigurnosti u zagrebačkoj [[Kaptol banka|Kaptol banci]].<ref name>[https://www.dw.com/bs/izru%C4%8Denje-musta%C4%8Da-korak-bli%C5%BEe-do-istine/a-17577057 Ovo su glavni akteri u slučaju Đureković!] , Zvonimir Despot, Večernji list, 3. siječnja 2014.</ref> | Početkom 1991. godine stavlja se na na raspolaganje prvom demokratski izabranom hrvatskom vodstvu [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]], te je imenovan zamjenikom predstojnika [[Ured za zaštitu ustavnog poretka|Ureda za zaštitu ustavnog poretka (UZUP)]], krovnog tijela za koordinaciju obavještajnih aktivnosti u RH, koji je u to vrijeme vodio [[Josip Manolić]],najbliži suradnik [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednika Republike Hrvatske]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Mustač je ujedno bio i zamjenik predsjednika [[Krizni stožer Republike Hrvatske|Kriznog stožera Republike Hrvatske]], tijela koje je koordiniralo sve obrambene aktivnosti Hrvatske na početcima [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Nakon ukidanja UZUP-a u travnju 1993. godine bio je neko vrijeme savjetnik [[Hrvoje Šarinić|Hrvoja Šarinića]], prvog predstojnika [[Ured za nacionalnu sigurnost|Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS)]], tijela koje je preuzelo poslove koje je ranije radio UZUP, ali uz nešto snažnije ovlasti.<ref name=sin>[https://www.vecernji.hr/vijesti/ovo-su-glavni-akteri-u-slucaju-durekovic-913262 Izručenje Mustača: Korak bliže do istine] , Siniša Bogdanić, Deutsche Welle, 18. travnja 2014.</ref> Zadnjih godina aktivnog rada bio je šef sigurnosti u zagrebačkoj [[Kaptol banka|Kaptol banci]].<ref name>[https://www.dw.com/bs/izru%C4%8Denje-musta%C4%8Da-korak-bli%C5%BEe-do-istine/a-17577057 Ovo su glavni akteri u slučaju Đureković!] , Zvonimir Despot, Večernji list, 3. siječnja 2014.</ref> | ||
U lipnju 2009. godine je za Zdravkom Mustačem i [[Josip Perković|Josipom Perkovićem]] bila raspisana [[međunarodna tjeralica]]/ [[međunarodni uhidbeni nalog]]. Tjeralica je raspisana nakon što je u Münchenu zbog sudjelovanja u ubojstvu | U lipnju 2009. godine je za Zdravkom Mustačem i [[Josip Perković|Josipom Perkovićem]] bila raspisana [[međunarodna tjeralica]]/ [[međunarodni uhidbeni nalog]]. Tjeralica je raspisana nakon što je u Münchenu zbog sudjelovanja u ubojstvu Stjepana Đurekovića bio osuđen suradnik UDBE [[Krunoslav Prates]]: na tom su suđenju utvrđene činjenice koje su Mustača i Perkovića povezivale s Đurekovićevim ubojstvom. | ||
Nakon što se povodom ulaska Republike Hrvatske u [[EU|Europsku uniju]] počeo primjenjivati [[Europski uhidbeni nalog]], Njemačka je odlučno zatražila izručenje Mustača i Perkovića. Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] predložila je žurno donošenje zakona kolokvijalno nazvanog "Lex Perković", s očitom svrhom da se onemogući izručenje te dvojice osumnjičenika. Ta je [[zakon]] promijenjen krajem 2013. godine nakon inzistiranja [[Europska komisija|Europske komisije]], što je omogućilo Perkovićevo i Mustačevo izručenje Njemačkoj u prvoj polovici 2014. godine. Na velikom i u medijima praćenom suđenju, Mustač i Perković su osuđeni na doživotne kazne zatvora.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/od-tjeralice-do-izrucenja-i-presude-kronologija-slucaja-perkovicmustac/910395.aspx Od tjeralice do izručenja i presude: Kronologija slučaja Perković-Mustač] , HINA, kod Index.hr, 3. kolovoza 2016.</ref> | Nakon što se povodom ulaska Republike Hrvatske u [[EU|Europsku uniju]] počeo primjenjivati [[Europski uhidbeni nalog]], Njemačka je odlučno zatražila izručenje Mustača i Perkovića. Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] predložila je žurno donošenje zakona kolokvijalno nazvanog "Lex Perković", s očitom svrhom da se onemogući izručenje te dvojice osumnjičenika. Ta je [[zakon]] promijenjen krajem 2013. godine nakon inzistiranja [[Europska komisija|Europske komisije]], što je omogućilo Perkovićevo i Mustačevo izručenje Njemačkoj u prvoj polovici 2014. godine. Na velikom i u medijima praćenom suđenju, Mustač i Perković su osuđeni na doživotne kazne zatvora.<ref>[https://www.index.hr/vijesti/clanak/od-tjeralice-do-izrucenja-i-presude-kronologija-slucaja-perkovicmustac/910395.aspx Od tjeralice do izručenja i presude: Kronologija slučaja Perković-Mustač] , HINA, kod Index.hr, 3. kolovoza 2016.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 1. rujan 2026. u 23:08
Za druga značenja, pogledajte Zdravko Mustać.Zdravko Mustač (Zagreb, 23. siječnja 1942.) bivši šef jugoslavenske tajne službe UDBE, te visokopozicionirani hrvatski obavještajac 1990.-ih godina. U Njemačkoj je osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.
Životopis
Rođeni Zagrepčanin, nakon studija ekonomije počinje 1964. godine raditi za UDBU u Zagrebu, gdje 1979. godine postaje čelni čovjek zagrebačkog (lokalnog) centra te službe. 1982. godine unaprijeđen je na mjesto načelnika UDBE u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Od 1986. godine odlazi u Beograd, na mjesto glavnog šefa savezne UDBE.
Početkom 1991. godine stavlja se na na raspolaganje prvom demokratski izabranom hrvatskom vodstvu Republike Hrvatske, te je imenovan zamjenikom predstojnika Ureda za zaštitu ustavnog poretka (UZUP), krovnog tijela za koordinaciju obavještajnih aktivnosti u RH, koji je u to vrijeme vodio Josip Manolić,najbliži suradnik Predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana. Mustač je ujedno bio i zamjenik predsjednika Kriznog stožera Republike Hrvatske, tijela koje je koordiniralo sve obrambene aktivnosti Hrvatske na početcima Domovinskog rata. Nakon ukidanja UZUP-a u travnju 1993. godine bio je neko vrijeme savjetnik Hrvoja Šarinića, prvog predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS), tijela koje je preuzelo poslove koje je ranije radio UZUP, ali uz nešto snažnije ovlasti.[1] Zadnjih godina aktivnog rada bio je šef sigurnosti u zagrebačkoj Kaptol banci.[2]
U lipnju 2009. godine je za Zdravkom Mustačem i Josipom Perkovićem bila raspisana međunarodna tjeralica/ međunarodni uhidbeni nalog. Tjeralica je raspisana nakon što je u Münchenu zbog sudjelovanja u ubojstvu Stjepana Đurekovića bio osuđen suradnik UDBE Krunoslav Prates: na tom su suđenju utvrđene činjenice koje su Mustača i Perkovića povezivale s Đurekovićevim ubojstvom.
Nakon što se povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju počeo primjenjivati Europski uhidbeni nalog, Njemačka je odlučno zatražila izručenje Mustača i Perkovića. Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom Zorana Milanovića predložila je žurno donošenje zakona kolokvijalno nazvanog "Lex Perković", s očitom svrhom da se onemogući izručenje te dvojice osumnjičenika. Ta je zakon promijenjen krajem 2013. godine nakon inzistiranja Europske komisije, što je omogućilo Perkovićevo i Mustačevo izručenje Njemačkoj u prvoj polovici 2014. godine. Na velikom i u medijima praćenom suđenju, Mustač i Perković su osuđeni na doživotne kazne zatvora.[3]
Izvori
- ↑ Izručenje Mustača: Korak bliže do istine , Siniša Bogdanić, Deutsche Welle, 18. travnja 2014.
- ↑ Ovo su glavni akteri u slučaju Đureković! , Zvonimir Despot, Večernji list, 3. siječnja 2014.
- ↑ Od tjeralice do izručenja i presude: Kronologija slučaja Perković-Mustač , HINA, kod Index.hr, 3. kolovoza 2016.