Mara Švel-Gamiršek: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 19. studeni 2025. u 21:35

Mara Švel-Gamiršek, znana i kao Mara Schwell, (Srijemska Mitrovica, 3. siječnja 1900. – Zagreb, 7. prosinca 1975.) bila je hrvatska književnica. Pisala je romane, novele, igrokaze, kratka prozna djela, a imala je i nekoliko pjesničkih ostvarenja.

Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.^[1] Književnik Vladimir Kovačić nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.^[2]

Životopis

Rodila se je u bogatoj obitelji veleposjednika, veletrgovaca, industrijalaca, kulturnih i političkih djelatnika iz Mitrovice. Imali su veleposjed, pilanu, pivovaru, ciglanu i trgovinu. Rodila se od otca Jakova Jakše Gamiršeka, industrijalca i vlasnika pilane i matere Kate rođ. rođ. Gašparac. Obitelj joj je često ugošćivala poznate intelektualce poput Antuna Gustava Matoša, Augusta Harambašića, Ise Velikanovića i ine. Iako Mitrovčanka, još od najranijeg djetinjstva je odlazila u slavonsko selo Vrbanju u posjet baki, čiji je prijatelj bio Josip Kozarac.^[3]

Mara Švel-Gamiršek je osnovnu školu završila u rodnoj Srijemskoj Mitrovici, a srednju školu (gimnaziju) je pohađala na Sušaku. Krenula je na studij medicine, ali ga je prekinula i potom se udala. Od 1923. se posvetila književničkom radu. Svoja je djela počela objavljivati '40-ih pri Matici hrvatskoj. Već onda su njena djela privukla pozornost, u kojima je opisivala život šokačkih Hrvata, kojima je i sama pripadala.^[4]

Najznačajnija djela objavila je za vrijeme NDH što joj je u jugokomunističkom režimu otežalo život, uz činjenicu da je bila iz obitelji kapitalista i Hrvata iz Srijema koji je Srbija prisvojila sebi, i čiju je hrvatsku baštinu srpskohegemonistička tvorevina Jugoslavija zatirala i potiskivala u zaborav. Djela su joj prešućivana i pala u zaborav. Od 1945. do 1950. bio joj je zabranjen književnički rad, kada se iz Zagreba vratila u Vrbanju. Ondje je neko vrijeme radila honorarno kao nastavnica u Školi učenika u privredi, da bi se potom ponovno preselila u Zagreb.^[3]

Djela ponajviše tematizira vremensko razdoblje od hrvatsko-ugarske nagodbe do godina kad je Kraljevina Jugoslavija još bila promatračem Drugog svjetskog rata, koji je onda već bio izbio u Europi, a prostorno, odnosi se na područje županjske Posavine, Cvelferije i Šokadije. U djelu "Legende" se okreće vjerskim odnosno biblijskim temama, a "Priče za Sveu i Karen" pripadaju književnosti za djecu. U širem smislu, pripadala je krugu autorica koje su činile žensko šokačko pismo.^[5] Tematski je u opusu vezana za Slavoniju, Srijem i Vrbanju, uz zemlju i slavonske šume.^[3]

Časopisi i dnevnici u kojima je objavila svoja djela su: Naša žena, Hrvatica, Hrvatsko kolo, Hrvatska žena, Hrvatski ženski list, Hrvatska revija, Kolo, Jutarnji list, Almanah srijemskih pisaca, Almanah društva hrvatskih književnica, Vjesnik u srijedu, Žena u borbi, Seljačka sloga, Gore srca, Danica, Plavi vjesnik, Savremeno vatrogastvo, Marulić, Revija, Županjski zbornik i ostali.

Bila je i književnom prevoditeljicom. S njemačkog je prevela dva romana, Ronioci za biserima Götza Rudolfa Richtera i Grof Luna Alexandra Lerneta Holenia. Marina pojedina djela su prevedena na njemački, mađarski i bugarski jezik.^[3]

Djela

Šuma i Šokci, novelistička zbirka, 1940.
Hrast, roman, 1942.
Portreti nepoznatih žena, novelistička zbirka, 1942.
Priče za Sveu i Karen, igrokazi, 1967.
Legende, prozni tekstovi, 1969.
Izabrana djela, 1970.
Ovim šorom Jagodo, roman, 1975.

Njena djela "Šuma i Šokci", "Portreti nepoznatih žena", "Hrast" i "Ovim šorom Jagodo" tvore t.zv. Šokački ciklus.

Surađivala je i sa časopisom "Hrvatska revija", u kojoj je 1976. objavljeno nekoliko pjesama ^[6].

Radovi o Mari Švel-Gamiršek

Katica Čorkalo: Poslanica Mari Švel-Gamiršek, Mara Švel-Gamiršek, Prilozi sa znanstvenoga kolokvija 1997. održanog u sklopu 9. Pjesničkih susreta Drenovci, 3. — 4. listopada 1997.

Počasti i priznanja

Njoj u čast, osnovna škola u Vrbanji nosi njezino ime.

Bilješke

↑ IHJJ
↑ Vladimir Lončarević, »Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«, tiskovno izdanje Glasa Koncila, br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23
↑ ^3,0 ^3,1 ^3,2 ^3,3 bez autora: Književnica »šokačke problematike« . Hrvatska riječ, Subotica. 3. siječnja 2025. Pristupljeno 18. studenoga 2025.
↑ Udruga Šokačka grana Osijek Ajmo Šokci
↑ Udruga Šokačka grana Osijek Okrugli stol
↑ Bibliografija Hrvatske revije

Vanjske poveznice

LZMK / Hrvatska enciklopedija: Švel-Gamiršek, Mara
Oš Mara Švel-Gamiršek Vrbanja O imenu
Matica hrvatska - ogranak Tovarnik Hrvatska riječ u Srijemu - Antologija srijemskih pisaca (photo)
HAZU Katica Čorkalo
Mara Švel Gamiršek / Znanstveni kolokvij

[1] IHJJ

[gk-2] Vladimir Lončarević, »Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«, tiskovno izdanje Glasa Koncila, br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23

[knjŠo-3] 3,0 ^3,1 ^3,2 ^3,3 bez autora: Književnica »šokačke problematike« . Hrvatska riječ, Subotica. 3. siječnja 2025. Pristupljeno 18. studenoga 2025.

[4] Udruga Šokačka grana Osijek Ajmo Šokci

[okrugli_stol-5] Udruga Šokačka grana Osijek Okrugli stol

[6] Bibliografija Hrvatske revije

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 '''Mara Švel-Gamiršek''', znana i kao Mara Schwell, ([[Srijemska Mitrovica]], [[3. siječnja]] [[književnost u 1900.|1900.]] – [[Zagreb]], [[7. prosinca]] [[književnost u 1975.|1975.]]) bila je [[hrvatska književnost|hrvatska]] književnica. Pisala je [[roman]]e, [[novela|novele]], [[igrokaz]]e, kratka [[Proza|prozna djela]], a imala je i nekoliko [[pjesništvo|pjesničkih]] ostvarenja.
-Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.<ref>[http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getobject.pl?c4.4708.Riznica.1.6.1.0 IHJJ] </ref> Književnik [[Vladimir Kovačić]] nazvao ju je »Šokačkom Selmom Lagerlöf«.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23 </ref>
+Smatra ju se najboljim perom hrvatske šokačke proze.<ref>[http://riznica.ihjj.hr/cgi-bin/getobject.pl?c4.4708.Riznica.1.6.1.0 IHJJ] </ref> Književnik [[Vladimir Kovačić]] nazvao ju je »Šokačkom [[Selma Lagerlöf|Selmom Lagerlöf]]«.<ref name=gk> Vladimir Lončarević, ''»Mara švel - šokačka Selma Lagerlöf«'', tiskovno izdanje [[Glas Koncila|Glasa Koncila]], br. 33-34 (2016.), objavljeno 15. kolovoza 2016. u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture«, str. 23 </ref>
 == Životopis ==
+Rodila se je u bogatoj obitelji [[veleposjednik]]a, [[veletrgovac]]a, [[industrijalac]]a, kulturnih i političkih djelatnika iz Mitrovice. Imali su veleposjed, pilanu, pivovaru, ciglanu i trgovinu. Rodila se od otca Jakova Jakše Gamiršeka, industrijalca i vlasnika pilane i matere Kate rođ. rođ. Gašparac. Obitelj joj je često ugošćivala poznate intelektualce poput Antuna Gustava Matoša, Augusta Harambašića, Ise Velikanovića i ine.
+Iako Mitrovčanka, još od najranijeg djetinjstva je odlazila u slavonsko selo [[Vrbanja|Vrbanju]] u posjet baki, čiji je prijatelj bio [[Josip Kozarac]].<ref name=knjŠo>bez autora: [https://www.hrvatskarijec.rs/vijest/8772/Knjizevnica-%C2%BBsokacke-problematike%C2%AB/ ''Književnica »šokačke problematike« '']. Hrvatska riječ, Subotica. 3. siječnja 2025. Pristupljeno 18. studenoga 2025.</ref>
-Mara Švel-Gamiršek je osnovnu školu završila u rodnoj Srijemskoj Mitrovici, a srednju školu (gimnaziju) je pohađala na [[Sušak]]u.<br>
+Mara Švel-Gamiršek je osnovnu školu završila u rodnoj Srijemskoj Mitrovici, a srednju školu (gimnaziju) je pohađala na [[Sušak]]u. Krenula je na studij medicine, ali ga je prekinula i potom se udala. Od 1923. se posvetila književničkom radu. Svoja je djela počela objavljivati '40-ih pri [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]]. Već onda su njena djela privukla pozornost, u kojima je opisivala život [[Šokci|šokačkih]] [[Hrvati|Hrvata]], kojima je i sama pripadala.<ref>[http://sokacka-grana.hr/ajmo_sokci.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Ajmo Šokci</ref>
-Krenula je na studij medicine, ali ga je prekinula i potom se udala.<br>
-Od 1923. se posvetila književničkom radu.<br>
+Najznačajnija djela objavila je za vrijeme NDH što joj je u jugokomunističkom režimu otežalo život, uz činjenicu da je bila iz obitelji kapitalista i Hrvata iz Srijema koji je Srbija prisvojila sebi, i čiju je hrvatsku baštinu srpskohegemonistička tvorevina Jugoslavija zatirala i potiskivala u zaborav. Djela su joj prešućivana i pala u zaborav. Od 1945. do 1950. bio joj je zabranjen književnički rad, kada se iz Zagreba vratila u Vrbanju. Ondje je neko vrijeme radila honorarno kao nastavnica u Školi učenika u privredi, da bi se potom ponovno preselila u Zagreb.<ref name=knjŠo/>
-Svoja je djela počela objavljivati '40-ih pri [[Matica hrvatska|Matici hrvatskoj]]. Već onda su njena djela privukla pozornost, u kojima je opisivala život [[Šokci|šokačkih]] [[Hrvati|Hrvata]], kojima je i sama pripadala.<ref>[http://sokacka-grana.hr/ajmo_sokci.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Ajmo Šokci </ref> Djela ponajviše tematizira vremensko razdoblje od hrvatsko-ugarske nagodbe do godina kad je Kraljevina Jugoslavija još bila promatračem Drugog svjetskog rata, koji je onda već bio izbio u Europi, a prostorno, odnosi se na područje [[Županja|županjske]] [[Posavina|Posavine]], [[Cvelferija|Cvelferije]] i [[Šokadija|Šokadije]].<br>
-U djelu "Legende" se okreće vjerskim odnosno biblijskim temama, a "Priče za Sveu i Karen" pripadaju književnosti za djecu.<br>
+Djela ponajviše tematizira vremensko razdoblje od hrvatsko-ugarske nagodbe do godina kad je Kraljevina Jugoslavija još bila promatračem Drugog svjetskog rata, koji je onda već bio izbio u Europi, a prostorno, odnosi se na područje [[Županja|županjske]] [[Posavina|Posavine]], [[Cvelferija|Cvelferije]] i [[Šokadija|Šokadije]]. U djelu "Legende" se okreće vjerskim odnosno biblijskim temama, a "Priče za Sveu i Karen" pripadaju književnosti za djecu. U širem smislu, pripadala je krugu autorica koje su činile ''žensko šokačko pismo''.<ref name="okrugli stol"> [http://sokacka-grana.hr/novosti10_okrugli_stol.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Okrugli stol</ref> Tematski je u opusu vezana za Slavoniju, Srijem i Vrbanju, uz zemlju i slavonske šume.<ref name=knjŠo/>
-U širem smislu, pripadala je krugu autorica koje su činile ''žensko šokačko pismo''.<ref name="okrugli stol"> [http://sokacka-grana.hr/novosti10_okrugli_stol.htm Udruga Šokačka grana Osijek] Okrugli stol</ref>
+Časopisi i dnevnici u kojima je objavila svoja djela su: [[Naša žena]], [[Hrvatica]], [[Hrvatsko kolo]], [[Hrvatska žena]], [[Hrvatski ženski list]], [[Hrvatska revija]], [[Kolo]], [[Jutarnji list]], [[Almanah srijemskih pisaca]], [[Almanah društva hrvatskih književnica]], [[Vjesnik u srijedu]], [[Žena u borbi]], [[Seljačka sloga]], [[Gore srca]], [[Danica]], [[Plavi vjesnik]], [[Savremeno vatrogastvo]], [[Marulić]], [[Revija]], [[Županjski zbornik]] i ostali.
+Bila je i književnom prevoditeljicom. S njemačkog je prevela dva romana, ''Ronioci za biserima'' Götza Rudolfa Richtera i ''Grof Luna'' Alexandra Lerneta Holenia. Marina pojedina djela su prevedena na njemački, mađarski i bugarski jezik.<ref name=knjŠo/>
 == Djela ==
@@ Redak 20: / Redak 25: @@
 * ''Legende'', prozni tekstovi, 1969.
 * ''Izabrana djela'', 1970.
-* ''Ovim šorom Jagodo'', roman, 1975.
+* ''[[Ovim šorom Jagodo]]'', roman, 1975.
 Njena djela "Šuma i Šokci", "Portreti nepoznatih žena", "Hrast" i "Ovim šorom Jagodo" tvore t.zv. ''Šokački ciklus''.