Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
=== Hrvati u Sutomorama === | === Hrvati u Sutomorama === | ||
Hrvati | Hrvati u Sutomorama imaju mentalitet sličan manjim dalmatinskim mjestima, ali ne primorskim koliko naginju mentalitetu koja su u brdu iznad gradova uz primjetni utjecaj i onoga što u Dalmaciji zovu „vlaškim“ ili u Primorju „uskočkim“. U barskom kraju takav mentalitet imaju prigradska naselja, te mjesta i sela bliže Baru (mikroregija [[Spič]]: [[Brca]], [[Šušanj (Bar, Crna Gora)]]/Sušanj te veća prigradska mjesta i sela [[Zupci (Bar, Crna Gora)|Zupci]], [[Sustaš]], [[Marovići]], [[Bartula]], [[Mirovica]] i [[Zaljevo]])<ref name=biramdobro>Razgovarao Domagoj Vidović, Hrvatsko slovo: [https://biramdobro.com/vladimir-marvucic-o-hrvatima-u-baru/ ''Vladimir Marvučić o Hrvatima u Baru'']. BiramDOBRO. 22. veljače 2019. Pristupljeno 15. studenoga 2025.</ref> | ||
== Ekonomija == | == Ekonomija == | ||
Posljednja izmjena od 16. studeni 2025. u 01:26
| Brca | |
|---|---|
| Položaj | |
  Brca | |
| Općina/Grad | Bar |
| Mikroregija | Spič |
| Zemljopisni podaci | |
| Površina | km2 |
| Nadmorska visina | 0 m |
| Koordinate | 42°07′55″N 19°03′59″E / 42.1319°N 19.0664°E |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika (2003.) | 214 |
| Ostalo | |
| Pošta | |
 | |
Sutomore je gradić na crnogorskom primorju, s okolinom ima više od 3.000 stanovnika.
Nalazi se u blizini Bara i pripada teritoriju barske općine. Sutomore se može podjeliti na tri dijela: Polje, gdje živi veći dio žitelja i koje je smješteno na istočnom dijelu Spičanskog polja, te obalu koja obuhvaća 2 km šetališta uz plažu i okolna naselja: Rutke, Brca, Nehaj, Mišići itd. Glavna ulica spaja obalu i polje i u njoj se nalaze škola, vrtić, pošta i dom zdravlja.
Povijest
Prvi doseljenici stigli su u područje oko Sutomora i Čanja, koje se zove Spič u 16. stoljeću. Sve do 18. stoljeća na području gdje je Sutomore stajali su vinogradi od kojih se može izdvojiti dva velika vinograda: na Spičanskom Polju i u Brci, i ovi vinogradi bili su najveći na tom području. Grad Sutomore je nastao 1882. godine naseljavanjem ribarskih porodica uz samu obalu.
Kod Sutomora su tvrđave Haj-nehaj i Tabija. Na Spičanskom polju je brežuljak s dvooltarskom, pravoslavno-katoličkom crkvom svete Petke-Venerande.
Mjesno katoličko groblje sv. Tekle (Ćekle) je podno golog brda.[1]
2020. je godine postavljen zavjetni kip sv. Roka ispred crkve sv. Marije zajedničkim sredstvima katolika i pravoslavaca Sutomora. Na zavjetni dan na blagdan sv. Roka izmoljavalo se zagovornu molitvu zaštite od koronavirusa.[2]
Kultura
U Sutomorama je župa sv. Marije. Na između Bara i Sutomora nalaze se ostatci samostana sv. Marije Ratačke. Na njenim ostatcima je Svetište Gospe Ratačke. Vjernici se svake godine prve nedjelje u listopadu okupljaju radi proslave svetkovinu Blažene Djevice Marije od Krunice. Nakon mise održava se procesija s ikonom Gospe od Pobjede oko ostataka opatije. Blagdan je u spomendan pobjede u bitke kod Lepanta 1571. koja uz pobjedu protiv osmanskih osvajača je donijela učvšćeno zajedništvo kršćanske Europe u vjeri.[3]
Stanovništvo
Hrvati u Sutomorama
Hrvati u Sutomorama imaju mentalitet sličan manjim dalmatinskim mjestima, ali ne primorskim koliko naginju mentalitetu koja su u brdu iznad gradova uz primjetni utjecaj i onoga što u Dalmaciji zovu „vlaškim“ ili u Primorju „uskočkim“. U barskom kraju takav mentalitet imaju prigradska naselja, te mjesta i sela bliže Baru (mikroregija Spič: Brca, Šušanj (Bar, Crna Gora)/Sušanj te veća prigradska mjesta i sela Zupci, Sustaš, Marovići, Bartula, Mirovica i Zaljevo)[4]
Ekonomija
Okosnica sutomorske ekonomije je turizam, te je mnogo infrastrukture i sadržaja u gradu upravo usmjeren turizmu.
Poznate osobe
- Rudolf Primorac, hrvatski narodni heroj, načelnik GŠ NOV i PO Srbije, šef jugoslavenske vojne misije u SSSR-u
Izvori, refrencije i bilješke
- ↑ Groblje Sveta tekla (Ćekla) - Sutomore - Bar.-Crna Gora. Nekros.info. Pristupljeno 25. kolovoza 2023.
- ↑ IKA: U Sutomorama proslavljen zavjetni dan . Hrvatska katolička mreža. 18. kolovoza 2021. Pristupljeno 16. studenoga 2025.
- ↑ Svetkovina Gospe od Krunice na Ratcu – u spomen na bitku kod Lepanta. KTA BK BiH. 6. listopada 2025. Pristupljeno 16. studenoga 2025.
- ↑ Razgovarao Domagoj Vidović, Hrvatsko slovo: Vladimir Marvučić o Hrvatima u Baru. BiramDOBRO. 22. veljače 2019. Pristupljeno 15. studenoga 2025.
| ||||||||||
