Željko Jovanović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
bez uljepšavanja s komesarske wikipedije
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Željko Jovanović'''-->{{Infookvir političar
{{Infookvir političar
|ime=Željko Jovanović
|ime=Željko Jovanović
|datum rođenja=[[26. studenoga]] [[1965.]]  
|datum rođenja=[[26. studenoga]] [[1965.]]  
Redak 8: Redak 8:
|veličina=150px
|veličina=150px
|opis slike=
|opis slike=
|stranka=[[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]
|stranka=[[SKJ]]{{-}}[[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]
|supruga=
|supruga=
|suprug=
|suprug=
|položaj=Doktor medicine, magistar ekonomije, sveučilišni profesor i političar
|položaj=[[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|ministar znanosti, obrazovanja i športa]]
|čin2=[[Rijeka|zamjenik gradonačelnika grada Rijeke]]
|čin2=[[Rijeka|zamjenik gradonačelnika grada Rijeke]]
|čin3=[[Hrvatski sabor|zastupnik u Hrvatskom saboru]]
|čin3=[[Hrvatski sabor|zastupnik u Hrvatskom saboru]]
|zanimanje= doktor medicine, magistar ekonomije, sveučilišni profesor i političar
|zanimanje=[[političar]]
|fusnote=
|fusnote=
|predsjednik1=
|predsjednik1=
Redak 30: Redak 30:
|mandat_kraj4= [[2011.]]
|mandat_kraj4= [[2011.]]
|mandat_start5=[[2011.]]
|mandat_start5=[[2011.]]
|mandat_kraj5= [[2020.]]
|mandat_kraj5= [[2015.]]
|mandat_start6=[[2015.]]
|mandat_start6=[[2015.]]
|mandat_kraj6= [[2020.]]
|mandat_kraj6= [[2016.]]
|mandat_start7=[[2016.]]
|mandat_start7=[[2016.]]
|vjera=[[ateizam]]
|vjera=[[ateizam]]
}}
}}
'''Željko Jovanović''' ([[Rijeka]], [[26. studenoga]] [[1965.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] političar, liječnik, magistar ekonomije, doktor biomedicinskih znanosti i sveučilišni profesor,hrvatski branitelj, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta u [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|dvanaestoj Vladi]] Republike Hrvatske, od 2011. do [[11. lipnja]] [[2014.]] Zastupnik je bio i u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od [[30. svibnja]] [[1990.]] do isteka mandata [[1992.]] godine, nakon čega se nije bavio profesionalno politikom do izbora u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]]. Biran je ponovo u [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora]], [[Osmi saziv Hrvatskog sabora]] i [[Deveti saziv Hrvatskog sabora]] u kojem je obnašao, između ostalog, dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora.Povjerenik za sport Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića od travnja 2021.
'''Željko Jovanović''' ([[Rijeka]], [[26. studenoga]] [[1965.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] političar, liječnik, docent, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa u [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|dvanaestoj Vladi]] Republike Hrvatske, od 2011. do [[11. lipnja]] [[2014.]] Zastupnik je bio i u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od [[30. svibnja]] [[1990.]] do isteka mandata [[1992.]] godine, nakon čega se nije bavio profesionalno politikom do izbora u [[Šesti saziv Hrvatskog sabora]]. Biran je ponovo u [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora]], [[Osmi saziv Hrvatskog sabora]] i aktualni [[Deveti saziv Hrvatskog sabora]] u kojem obnaša dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora.


== Životopis ==
== Životopis ==
Rođen je [[26. studenoga]] [[1965.]] u Rijeci, gdje je  diplomirao [[1990.]] na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Završio je i postdiplomski specijalistički studij Ekonomskog fakulteta u Rijeci, stekavši specijalistički magisterij iz područja marketinškoga upravljanja (marketing-menadžmenta) [[2006.]] Na Medicinskom fakultetu u Rijeci stekao je magisterij [[1995.]]i doktorat iz biomedicine [[2006.]] godine. Još tijekom studija na [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinskom fakultetu u Rijeci]] bio je aktivan u studentskim organizacijama, a [[1989.]] postao je sveučilišni prorektor-student.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Željko Jovanović|title=Za sve koji žele znati više o meni|url=https://medium.com/@zeljkojovanovic/za-sve-koji-%C5%BEele-znati-vi%C5%A1e-o-meni-dd1c1dfd274|date=2020-09-18|language=en|accessdate=2020-11-28}}</ref>
Rođen je [[26. studenoga]] [[1965.]] u Rijeci, gdje je  diplomirao [[1990.]] na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Završio je i postdiplomski specijalistički studij Ekonomskog fakulteta u Rijeci, stekavši specijalistički magisterij iz područja marketinškoga upravljanja (marketing-menadžmenta) [[2006.]]. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci stekao je magisterij [[1995.]]i doktorat iz biomedicine [[2006.]] godine. Još tijekom studija na [[Medicinski fakultet u Rijeci|Medicinskom fakultetu u Rijeci]] bio je aktivan u studentskim organizacijama, a [[1989.]] postao je sveučilišni prorektor-student.


== Politička i radna karijera ==
== Politička i radna karijera ==


Bio je sudionik u radu Komisije XI. kongresa [[Savez socijalističke omladine Hrvatske|Saveza socijalističke omladine Hrvatske]] za djelovanje SSO na daljnjem razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa, znanosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja ([[31. svibnja]] i [[1. lipnja]] [[1986.]]).<ref name="Dokumenti">Skupina autora, ''Dokumenti 11. kongresa SSOH'', Posebni broj časopisa »Pitanja«. Za izdavača: Duško Radaković. Nazočni na sjednici komisije za redakciju i objavljivanje dokumenata 11. Kongresa SSOH: Alisa Božan, Ivan Basta, Zdravko Birovljević, Mladen Kevo i Frane Tomičić. Izdavač: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 74. i 75. {{wikizvorM|Saopćenje Željka Jovanovića na 11. kongresu Saveza socijalističke omladine Hrvatske, 1986. godine|Saopćenje…}}, te str. 81. za naziv Komisije.</ref> Kao kandidat Saveza socijalističke omladine Hrvatske izabran je [[1990.]] u Vijeće udruženog rada Sabora [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]] u izbornoj jedinici Rijeka IX. U prvom je krugu dobio 774 glasova od 2806 birača (ukupno upisanih birača 6137), a u drugom je krugu dobio 1056 glasova od 2569 birača (ukupno upisanih birača 7039).<ref>{{pdf}} <span class="plainlinks">[http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1990/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf Izbori za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske (22. travnja 1990. i 6. svibnja 1990.)]</span>, str. 293. (Pristupljeno: 5. prosinca 2013.)</ref> Član je [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]]. <ref>{{Citiranje weba|url=http://www.sdp.hr/clan/zeljko-jovanovic/|title=Predsjedništvo SDP|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref> Zastupnik je u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od [[30. svibnja]] [[1990.]] do isteka mandata [[1992.]] godine. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] je sudjelovao kao liječnik od lipnja 1993. do ožujka 1994.,<ref name="Globus"/> te od studenoga 1994. do ožujka 1995. godine.<ref name="Globus">»Koliko je državnih dužnosnika sudjelovalo u Domovinskom ratu : Velika Globusova anketa« // ''[[Globus (tjednik)|Globus]]'', br. 902., 21. ožujka 2008., str. 18. – 28., navod sa str. 23.</ref> Na ličkom je ratištu bio aktivan na potezu [[Drenov Klanac]] – [[Otočac]].<ref name="Globus"/> Bio je u 133. brigadi [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] kao liječnik i voditelj saniteta bojne.<ref name="Globus"/>Nakon ratišta Od [[1994.]] do [[1997.]] zaposlen je kao liječnik u timu hitnoće u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci. Od [[1997.]] godine radio je u različitim farmaceutskim tvrtkama: Hoffmann La Roche, General Electric Healthcare i Schering-Plough. Od [[1993.]] član je riječkoga Gradskoga vijeća, a od [[2009.]] do [[2011.]] bio  je zamjenik riječkoga gradonačelnika.
Bio je sudionik u radu Komisije XI. kongresa [[Savez socijalističke omladine Hrvatske|Saveza socijalističke omladine Hrvatske]] za djelovanje SSO na daljnjem razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa, znanosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja ([[31. svibnja]] i [[1. lipnja]] [[1986.]]).<ref name="Dokumenti">Skupina autora, ''Dokumenti 11. kongresa SSOH'', Posebni broj časopisa »Pitanja«. Za izdavača: Duško Radaković. Nazočni na sjednici komisije za redakciju i objavljivanje dokumenata 11. Kongresa SSOH: Alisa Božan, Ivan Basta, Zdravko Birovljević, Mladen Kevo i Frane Tomičić. Izdavač: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 74. i 75. {{wikizvorM|Saopćenje Željka Jovanovića na 11. kongresu Saveza socijalističke omladine Hrvatske, 1986. godine|Saopćenje…}}, te str. 81. za naziv Komisije.</ref> Kao predloženik Saveza socijalističke omladine Hrvatske izabran je [[1990.]] u Vijeće udruženog rada Sabora [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]] u izbornoj jedinici Rijeka IX. U prvom je krugu dobio 774 glasova od 2806 birača (ukupno upisanih birača 6137), a u drugom je krugu dobio 1056 glasova od 2569 birača (ukupno upisanih birača 7039).<ref>{{pdf}} <span class="plainlinks">[http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1990/1990_1_5_Sabor_Rezultati_Vijece_udruzenog_rada.pdf Izbori za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske (22. travnja 1990. i 6. svibnja 1990.)]</span>, str. 293. (Pristupljeno: 5. prosinca 2013.)</ref> Član je [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratske partije Hrvatske]]. Zastupnik je u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od [[30. svibnja]] [[1990.]] do isteka mandata [[1992.]] godine. U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] je sudjelovao kao liječnik od lipnja 1993. do ožujka 1994.,<ref name="Globus"/> te od studenoga 1994. do ožujka 1995. godine.<ref name="Globus">»Koliko je državnih dužnosnika sudjelovalo u Domovinskom ratu : Velika Globusova anketa« // ''[[Globus (tjednik)|Globus]]'', br. 902., 21. ožujka 2008., str. 18. – 28., navod sa str. 23.</ref> Na ličkom je ratištu bio aktivan na potezu [[Drenov Klanac]] – [[Otočac]].<ref name="Globus"/> Bio je u 133. brigadi [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] kao liječnik i voditelj saniteta bojne.<ref name="Globus"/>Nakon ratišta Od [[1994.]] do [[1997.]] zaposlen je kao liječnik u timu hitnoće u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci. Od [[1997.]] godine radio je u različitim farmaceutskim tvrtkama:Hoffmann La Roche, General Electric Healthcare i Schering-Plough. Od [[1993.]] član je riječkoga Gradskoga vijeća, a od [[2009.]] do [[2011.]] je zamjenik riječkoga gradonačelnika.


U [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|šestome saborskom sazivu]] bio je SDP-ov zastupnik, predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za predstavke i pritužbe i Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a bio je i zamjenik člana saborskoga izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom odboru [[Republika Hrvatska]] – [[Europska unija]]. U [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|sedmome saborskom sazivu]] kao SDP-ov zastupnik, predsjednik je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, te član  Odbora za pravosuđe, Odbora za obrazovanje, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Ponovo je izabran u [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|osmome saborskom sazivu]] i [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|devetome saborskom sazivu]] sa najvećim brojem preferencijalnih glasova od svih kandidata u 8. izbornoj jedinici (12&nbsp;973). U tom devetom sazivu bio je Predsjednik je Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora, te član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju.
U [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|šestome saborskom sazivu]] bio je SDP-ov zastupnik, predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za predstavke i pritužbe i Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a bio je i zamjenik člana saborskoga izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom odboru [[Republika Hrvatska]] – [[Europska unija]]. U [[Sedmi saziv Hrvatskog sabora|sedmome saborskom sazivu]] kao SDP-ov zastupnik, predsjednik je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, te član  Odbora za pravosuđe, Odbora za obrazovanje, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Ponovo je izabran u [[Osmi saziv Hrvatskog sabora|osmome saborskom sazivu]] i [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|devetome saborskom sazivu]] sa najvećim brojem preferencijalnih glasova od svih kandidata u 8. izbornoj jedinici (12&nbsp;973). Predsjednik je Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora, te član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju.


Od godine 2005. volonterski radi na Katedri za farmakologiju [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinskoga fakulteta u Osijeku]], gdje ima status naslovnog docenta kao vanjski suradnik fakulteta, a 2019. izabran je i za naslovnog izvanrednog profesora  na Katedri za temeljne i medicinske znanosti Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, te na Studiju sestrinstva Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Pod njegovim mentorstvom izrađeno je 11 završnih i diplomskih radova, a autor je 70-ak znanstvenih, stručnih radova i kongresnih priopćenja.<ref>{{Citiranje časopisa|title=UNIRI {{!}} Željko|url=https://portal.uniri.hr/Portfelj/Index/4181|accessdate=2020-11-28}}</ref>
Od godine 2005. volonterski radi na Katedri za farmakologiju [[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinskoga fakulteta u Osijeku]], gdje ima status naslovnog docenta. Od godine 2015. naslovni je docent i na Katedri za temeljne i medicinske znanosti Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.


U SDP Hrvatske član je predsjedništva GO SDP Rijeka, potpredsjednik ŽO SDP PGŽ i član predsjedništva SDP Hrvatske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=SDP - Naši ljudi|first=|authorlink=|coauthors=|title=|url=http://www.sdp.hr/clan/zeljko-jovanovic/|date=|year=|month=|journal=|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2020-11-28}}</ref>
===Rad kao ministar===
====Hrvatski jezik====
Kao ministar znanosti ukinuo je 8. svibnja 2012. godine [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika]]. Odluka o ukidanju obrazložena je time što je smatrano da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti za to osnovani, i od države financirani, znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, primjerice [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Navedeno je i kako je Vijeće za normu bilo od strane politike imenovano tijelo, a da politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom pitanju, pa ni u jeziku.<ref> [http://www.jutarnji.hr/zeljko-jovanovic--pustimo-da-se-hrvatskim-jezikom-bavi-struka--a-ne-politika/1036010/]</ref> Ukidanje odluke izazvalo je negodovanje postojećih članova Vijeća, akademika [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]], predsjednika Vijeća, te Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je odluku i način njezina donošenja osudio<ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/da-je-vijece-ukinuto-doznao-sam-drugih-clanova-clanak-425759 www.vecernji.hr], Radoslav Katičić: "Da je Vijeće ukinuto, doznao sam od drugih članova", Denis Derk, objavljeno 1. srpnja 2012., pristupljeno 31. ožujka 2013.</ref> i sveopće negodovanje znanstvene javnosti. Razred je predložio opoziv odluke ministra Jovanovića i popravljanje nastale štete.<ref>[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=22316:razred-za-filoloke-znanosti-hazu-o-jovanovievom-ukidanju-vijea-za-normu-hrvatskoga-standardnog-jezika&catid=44:znanost&Itemid=154 Razred za filološke znanosti HAZU o Jovanovićevom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika], Hrsvijet.net, 21. lipnja 2012.</ref> Ministar Jovanović odluku nije povukao, a rad na uspostavi jezičnoga standarda i [[popis hrvatskih pravopisa|hrvatskoga pravopisa]] nastavio je [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]].


U travnju 2021. Zoran Milanović, Predsjednik Republike Hrvatske imenuju ga svojim Povjerenikom za sport.
Kad je SDP izgubio većinu u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]], tadašnji je ministar znanosti i obrazovanja [[Pavo Barišić]] izrazio je želju da bi rado obnovio Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika te je na početku svojega ministarskog mandata započeo savjetovanje u tome smjeru.<ref>[http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26314-vecina-kroatista-suglasna-hrvatski-jezik-zastititi-hrvatskim-zakonom.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] ''Većina kroatista suglasna: Hrvatski jezik zaštititi hrvatskim zakonom! , Inicijativa uredništva časopisa Jezik'', Objavljeno: 21. ožujka 2017. Razgovarao Marko Curać, Hrvatski tjednik (pristupljeno 30. ožujka 2017.)</ref> Inicijativa o reuspostavi bezrazložno ukinutog Vijeća za normu naišla je na bezrezervno odobravanje u konzervativnim političkim i većine jezikoslovaca, i uz potporu ministra Barišića, u Hrvatskome saboru, najvišem predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti, predloženo je da se što prije u mjerodavnom ministarstvu pristupi uspostavi Vijeća,<ref name="početak kraja">[http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26353-m-curac-pocetak-kraja-nelegitimnoga-joziceva-pravopisa.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Marko Curać:''Početak kraja nelegitimnoga Jozićeva pravopisa? Vijeće za normu ukinuto kako bi se napravio pravopis po želji politike'' Objavljeno: 26. ožujka 2017. (pristupljeno 30. ožujka 2017.)</ref> jer „o sudbini hrvatskoga jezika i budućoj dogradnji i razvoju njegove norme ne će toliko odlučivati ovakva ili onakva politika, ova ili ona vlast. Odlučivat će hrvatska jezična zajednica i to čemu će se ona sama iz sebe priklanjati. U svim tim pitanjima njezina će biti posljednja" (Radoslav Katičić). <ref>[http://www.hkv.hr/o-nama/priopenja/22829-priopcenje-hkv-a-o-potrebi-ponovne-uspostave-vijeca-za-normu-hrvatskoga-standardnog-jezika.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Priopćenje HKV-a: O potrebi ponovne uspostave Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Objavljeno: 18. veljače 2016. (pristupljeno 26. rujna 2017.)</ref>
 
===Rad kao ministar<ref>https://www.srednja.hr/app/uploads/2014/06/jovanović_pismo.pdf</ref>===
====Hrvatski jezik====
Kao ministar znanosti ukinuo je 8. svibnja 2012. godine [[Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika]]. Odluka o ukidanju obrazložena je time što je smatrano da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti za to osnovani, i od države financirani, znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, primjerice [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Navedeno je i kako je Vijeće za normu bilo od strane politike imenovano tijelo, a da politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom pitanju, pa ni u jeziku.<ref> [http://www.jutarnji.hr/zeljko-jovanovic--pustimo-da-se-hrvatskim-jezikom-bavi-struka--a-ne-politika/1036010/]</ref> Ukidanje odluke izazvalo je negodovanje postojećih članova Vijeća, akademika [[Radoslav Katičić|Radoslava Katičića]], predsjednika Vijeća, te Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je odluku i način njezina donošenja osudio<ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/da-je-vijece-ukinuto-doznao-sam-drugih-clanova-clanak-425759 www.vecernji.hr], Radoslav Katičić: "Da je Vijeće ukinuto, doznao sam od drugih članova", Denis Derk, objavljeno 1. srpnja 2012., pristupljeno 31. ožujka 2013.</ref> i negodovanje dijela znanstvene javnosti. Razred je bez uspjeha predložio opoziv odluke ministra Jovanovića i popravljanje "nastale štete".<ref>[http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=22316:razred-za-filoloke-znanosti-hazu-o-jovanovievom-ukidanju-vijea-za-normu-hrvatskoga-standardnog-jezika&catid=44:znanost&Itemid=154 Razred za filološke znanosti HAZU o Jovanovićevom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika], Hrsvijet.net, 21. lipnja 2012.</ref> Ministar Jovanović odluku nije povukao, a rad na uspostavi jezičnoga standarda i [[popis hrvatskih pravopisa|hrvatskoga pravopisa]] nastavio je [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]. Institut je za svoj rad na pravopisu dobio brojne nagrade, čime se odluka ministra Jovanovića u praksi potvrdila ispravnom.<ref>{{Citiranje weba|url=http://ihjj.hr/clanak/autori-hrvatskoga-pravopisa-dobitnici-nagrade-ivan-filipovic/117/|title=Nagrada autorima Hrvatskog pravopisa|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref>


====Zdravstveni odgoj i odluke Ustavnoga suda====
====Zdravstveni odgoj i odluke Ustavnoga suda====


Tijekom školske godine 2012./2013. uveden je "Kurikulum zdravstvenog odgoja", čiju provedbu je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo 22. svibnja 2013. <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/ministre-popravni-ustavni-sud-zahtijeva-postovanje-uvjerenja-clanak-558049]</ref> To ukidanje "Kurikuluma" podržala je i udruga hrvatskih nastavnika.<ref>[http://nastavnici.org/2013/05/22/priopcenje-ako-premijer-zeli-da-djeca-imaju-zdravsteni-odgoj-neka-za-to-zaduzi-nekog-sposobnog/]</ref> Sukladno odluci Ustavnog suda<ref>http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE54C1257B7300328A29?OpenDocument</ref>, 1. lipnja otvara se javna rasprava o Zdravstvenog odgoju koja je trajala do 12. srpnja 2013., čime su ispunjeni uvjeti  Ustavnog suda <ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12673&sec=1941 MZOS]</ref> i zdravstveni odgoj uveden je u sve osnovne i srednje škole u školskoj godini 2013./2014.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_08_106_2384.html NN 106/2013., Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole]</ref>
Tijekom školske godine 2012./2013. uveden je "Kurikulum zdravstvenog odgoja", čiju provedbu je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo 22. svibnja 2013. <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/ministre-popravni-ustavni-sud-zahtijeva-postovanje-uvjerenja-clanak-558049]</ref> To ukidanje "Kurikuluma" podržala je i udruga hrvatskih nastavnika.<ref>[http://nastavnici.org/2013/05/22/priopcenje-ako-premijer-zeli-da-djeca-imaju-zdravsteni-odgoj-neka-za-to-zaduzi-nekog-sposobnog/]</ref> Sukladno odluci Ustavnog suda<ref>http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE54C1257B7300328A29?OpenDocument</ref>, 1. lipnja otvara se javna rasprava o Zdravstvenog odgoju koja je trajala do 12. srpnja 2013.<ref>[http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12673&sec=1941 MZOS]</ref> Zdravstveni odgoj zaveden je u osnovne i srednje škole u školskoj godini 2013./2014.<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_08_106_2384.html NN 106/2013., Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole]</ref>
 
==== '''Strategija obrazovanja znanosti i tehnologije''' ====
Hrvatski sabor 2014. godine donio je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije kao jedan od najvažnijih dokumenata Vlade RH u mandatu Zorana Milanovića kojom je naglašeno da Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_124_2364.html|accessdate=2020-11-28}}</ref>


== Privatni život ==
== Privatni život ==
Govori [[engleski jezik|engleski]], a hobiji su mu [[šport|sport]], [[glazba]] i [[film]].<ref>http://www.vojko-obersnel.com/lista-tvoja-rijeka/zamjenici</ref> Željko Jovanović je po narodnosti Srbin.<ref>{{Citiranje novina|title=ŽELJKO JOVANOVIĆ PODRŽAO MILANOVIĆA 'Ja, kao Srbin u Hrvatskoj, mogu se samo složiti s njim'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zeljko-jovanovic-podrzao-milanovica-ja-kao-srbin-u-hrvatskoj-mogu-se-samo-sloziti-s-njim/4646432/|work=jutarnji.hr|accessdate=2018-07-28|language=hrvatski}}</ref>
Govori [[engleski jezik|engleski]], a hobiji su mu [[šport]], [[glazba]] i [[film]].<ref>http://www.vojko-obersnel.com/lista-tvoja-rijeka/zamjenici</ref> Željko Jovanović je po narodnosti Srbin.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/413551/Srbin-ubijao-da-se-dokaze-Hrvatima|title=16
Utorak 24.06.2014.07:39Lj. Ivanović - VestiA
Srbin ubijao da se dokaže Hrvatima|author=|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref><ref>{{Citiranje novina|title=ŽELJKO JOVANOVIĆ PODRŽAO MILANOVIĆA 'Ja, kao Srbin u Hrvatskoj, mogu se samo složiti s njim'|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zeljko-jovanovic-podrzao-milanovica-ja-kao-srbin-u-hrvatskoj-mogu-se-samo-sloziti-s-njim/4646432/|work=jutarnji.hr|accessdate=2018-07-28|language=hrvatski}}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 72: Redak 69:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/o_vladi_rh/clanovi_vlade/doc_dr_sc_zeljko_jovanovic Službene stranice Vlade RH]
* [http://www.vlada.hr/hr/naslovnica/o_vladi_rh/clanovi_vlade/doc_dr_sc_zeljko_jovanovic Službene stranice Vlade RH]
{{WProjekti
|commons        =
|commonshr      =
|commons2      =
|commonshr2    =
|commonscat    = Željko Jovanović
|commonscathr  = Željko Jovanović
|commonscat2    =
|commonscathr2  =
|wikiatlas      =
|wikiatlashr    =
|wikivrste      =
|wikivrstehr    =
|wikizvor      =
|wikizvor_autor = autor: Željko Jovanović
|wječnik        =
|wikiknjige    =
|wikicitat      = Željko Jovanović
|stariwi        =
}}


{{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Željko}}
{{GLAVNIRASPORED:Jovanović, Željko}}
{{Dvanaesta Vlada RH}}
{{Dvanaesta Vlada RH}}
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Ministri znanosti, obrazovanja i sporta Vlade Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Ministri znanosti, obrazovanja i športa Vlade Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]
[[Kategorija:SDP]]
[[Kategorija:SDP]]

Posljednja izmjena od 21. srpanj 2025. u 23:37

Željko Jovanović
Željko Jovanović

ministar znanosti, obrazovanja i športa
trajanje službe
23. prosinca 2011. – 18. lipnja 2014.
Prethodnik Radovan Fuchs
Nasljednik Vedran Mornar
zamjenik gradonačelnika grada Rijeke
trajanje službe
2009. – 2011.
zastupnik u Hrvatskom saboru
trajanje službe
1990. – 1992.
trajanje službe
2007. – 2011.
trajanje službe
2011. – 2015.
Rođenje 26. studenoga 1965.
Politička stranka SKJ
SDP
Zanimanje političar

Željko Jovanović (Rijeka, 26. studenoga 1965.), hrvatski političar, liječnik, docent, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, od 2011. do 11. lipnja 2014. Zastupnik je bio i u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od 30. svibnja 1990. do isteka mandata 1992. godine, nakon čega se nije bavio profesionalno politikom do izbora u Šesti saziv Hrvatskog sabora. Biran je ponovo u Sedmi saziv Hrvatskog sabora, Osmi saziv Hrvatskog sabora i aktualni Deveti saziv Hrvatskog sabora u kojem obnaša dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora.

Životopis

Rođen je 26. studenoga 1965. u Rijeci, gdje je diplomirao 1990. na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Završio je i postdiplomski specijalistički studij Ekonomskog fakulteta u Rijeci, stekavši specijalistički magisterij iz područja marketinškoga upravljanja (marketing-menadžmenta) 2006.. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci stekao je magisterij 1995.i doktorat iz biomedicine 2006. godine. Još tijekom studija na Medicinskom fakultetu u Rijeci bio je aktivan u studentskim organizacijama, a 1989. postao je sveučilišni prorektor-student.

Politička i radna karijera

Bio je sudionik u radu Komisije XI. kongresa Saveza socijalističke omladine Hrvatske za djelovanje SSO na daljnjem razvoju socijalističkih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa, znanosti, tehnologije, odgoja i obrazovanja (31. svibnja i 1. lipnja 1986.).[1] Kao predloženik Saveza socijalističke omladine Hrvatske izabran je 1990. u Vijeće udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske u izbornoj jedinici Rijeka IX. U prvom je krugu dobio 774 glasova od 2806 birača (ukupno upisanih birača 6137), a u drugom je krugu dobio 1056 glasova od 2569 birača (ukupno upisanih birača 7039).[2] Član je Socijaldemokratske partije Hrvatske. Zastupnik je u prvom sazivu Hrvatskoga sabora od 30. svibnja 1990. do isteka mandata 1992. godine. U Domovinskom ratu je sudjelovao kao liječnik od lipnja 1993. do ožujka 1994.,[3] te od studenoga 1994. do ožujka 1995. godine.[3] Na ličkom je ratištu bio aktivan na potezu Drenov Klanac – Otočac.[3] Bio je u 133. brigadi Hrvatske vojske kao liječnik i voditelj saniteta bojne.[3]Nakon ratišta Od 1994. do 1997. zaposlen je kao liječnik u timu hitnoće u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Rijeci. Od 1997. godine radio je u različitim farmaceutskim tvrtkama:Hoffmann La Roche, General Electric Healthcare i Schering-Plough. Od 1993. član je riječkoga Gradskoga vijeća, a od 2009. do 2011. je zamjenik riječkoga gradonačelnika.

U šestome saborskom sazivu bio je SDP-ov zastupnik, predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za predstavke i pritužbe i Odbora za međuparlamentarnu suradnju, a bio je i zamjenik člana saborskoga izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom odboru Republika Hrvatska – Europska unija. U sedmome saborskom sazivu kao SDP-ov zastupnik, predsjednik je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, te član Odbora za pravosuđe, Odbora za obrazovanje, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju. Ponovo je izabran u osmome saborskom sazivu i devetome saborskom sazivu sa najvećim brojem preferencijalnih glasova od svih kandidata u 8. izbornoj jedinici (12 973). Predsjednik je Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora, te član Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za ratne veterane i Odbora za međuparlamentarnu suradnju.

Od godine 2005. volonterski radi na Katedri za farmakologiju Medicinskoga fakulteta u Osijeku, gdje ima status naslovnog docenta. Od godine 2015. naslovni je docent i na Katedri za temeljne i medicinske znanosti Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.

Rad kao ministar

Hrvatski jezik

Kao ministar znanosti ukinuo je 8. svibnja 2012. godine Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Odluka o ukidanju obrazložena je time što je smatrano da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti za to osnovani, i od države financirani, znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, primjerice Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Navedeno je i kako je Vijeće za normu bilo od strane politike imenovano tijelo, a da politika ne smije arbitrirati ni u jednom stručnom pitanju, pa ni u jeziku.[4] Ukidanje odluke izazvalo je negodovanje postojećih članova Vijeća, akademika Radoslava Katičića, predsjednika Vijeća, te Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koji je odluku i način njezina donošenja osudio[5] i sveopće negodovanje znanstvene javnosti. Razred je predložio opoziv odluke ministra Jovanovića i popravljanje nastale štete.[6] Ministar Jovanović odluku nije povukao, a rad na uspostavi jezičnoga standarda i hrvatskoga pravopisa nastavio je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Kad je SDP izgubio većinu u Hrvatskom saboru, tadašnji je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić izrazio je želju da bi rado obnovio Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika te je na početku svojega ministarskog mandata započeo savjetovanje u tome smjeru.[7] Inicijativa o reuspostavi bezrazložno ukinutog Vijeća za normu naišla je na bezrezervno odobravanje u konzervativnim političkim i većine jezikoslovaca, i uz potporu ministra Barišića, u Hrvatskome saboru, najvišem predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti, predloženo je da se što prije u mjerodavnom ministarstvu pristupi uspostavi Vijeća,[8] jer „o sudbini hrvatskoga jezika i budućoj dogradnji i razvoju njegove norme ne će toliko odlučivati ovakva ili onakva politika, ova ili ona vlast. Odlučivat će hrvatska jezična zajednica i to čemu će se ona sama iz sebe priklanjati. U svim tim pitanjima njezina će biti posljednja" (Radoslav Katičić). [9]

Zdravstveni odgoj i odluke Ustavnoga suda

Tijekom školske godine 2012./2013. uveden je "Kurikulum zdravstvenog odgoja", čiju provedbu je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo 22. svibnja 2013. [10] To ukidanje "Kurikuluma" podržala je i udruga hrvatskih nastavnika.[11] Sukladno odluci Ustavnog suda[12], 1. lipnja otvara se javna rasprava o Zdravstvenog odgoju koja je trajala do 12. srpnja 2013.[13] Zdravstveni odgoj zaveden je u osnovne i srednje škole u školskoj godini 2013./2014.[14]

Privatni život

Govori engleski, a hobiji su mu šport, glazba i film.[15] Željko Jovanović je po narodnosti Srbin.[16][17]

Izvori

  1. ↑ Skupina autora, Dokumenti 11. kongresa SSOH, Posebni broj časopisa »Pitanja«. Za izdavača: Duško Radaković. Nazočni na sjednici komisije za redakciju i objavljivanje dokumenata 11. Kongresa SSOH: Alisa Božan, Ivan Basta, Zdravko Birovljević, Mladen Kevo i Frane Tomičić. Izdavač: Republička konferencija Saveza socijalističke omladine Hrvatske, Zagreb, 1986., str. 74. i 75. Pogreška pri izradbi sličice: WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Saopćenje…, te str. 81. za naziv Komisije.
  2. ↑ (PDF) Izbori za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske (22. travnja 1990. i 6. svibnja 1990.), str. 293. (Pristupljeno: 5. prosinca 2013.)
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 »Koliko je državnih dužnosnika sudjelovalo u Domovinskom ratu : Velika Globusova anketa« // Globus, br. 902., 21. ožujka 2008., str. 18. – 28., navod sa str. 23.
  4. ↑ [1]
  5. ↑ www.vecernji.hr, Radoslav Katičić: "Da je Vijeće ukinuto, doznao sam od drugih članova", Denis Derk, objavljeno 1. srpnja 2012., pristupljeno 31. ožujka 2013.
  6. ↑ Razred za filološke znanosti HAZU o Jovanovićevom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Hrsvijet.net, 21. lipnja 2012.
  7. ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Većina kroatista suglasna: Hrvatski jezik zaštititi hrvatskim zakonom! , Inicijativa uredništva časopisa Jezik, Objavljeno: 21. ožujka 2017. Razgovarao Marko Curać, Hrvatski tjednik (pristupljeno 30. ožujka 2017.)
  8. ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Marko Curać:Početak kraja nelegitimnoga Jozićeva pravopisa? Vijeće za normu ukinuto kako bi se napravio pravopis po želji politike Objavljeno: 26. ožujka 2017. (pristupljeno 30. ožujka 2017.)
  9. ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Priopćenje HKV-a: O potrebi ponovne uspostave Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Objavljeno: 18. veljače 2016. (pristupljeno 26. rujna 2017.)
  10. ↑ [2]
  11. ↑ [3]
  12. ↑ http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Novosti/C12570D30061CE54C1257B7300328A29?OpenDocument
  13. ↑ MZOS
  14. ↑ NN 106/2013., Odluka o donošenju Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne i srednje škole
  15. ↑ http://www.vojko-obersnel.com/lista-tvoja-rijeka/zamjenici
  16. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
  17. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi web
    • Parametar newspaper nije dopušten u klasi web
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Vanjske poveznice


v •  • u
Sastav 12. Vlade Republike Hrvatske
23. prosinca 2011. - 22. siječnja 2016.
Predsjednik
Prva potpredsjednica
Potpredsjednici
Ministri
Ministri razrješeni dužnosti
prije kraja mandata Vlade
Glavna tajnica
Marica Matković (do 6. prosinca 2015.)
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Željko_Jovanović&oldid=622516"