Škocjanske jame: razlika između inačica

Škocjanske špilje
	Svjetska baština – UNESCO
	Slovenija ; ; Škocjanske jame Lokacija Škocjanske jame u Sloveniji
Godina uvrštenja:	1986. (10. zasjedanje)
Vrsta:	Prirodno dobro
Mjerilo:	vii, viii
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/390 UNESCO

← Starija izmjena

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 24. travanj 2025. u 04:00

Škocjanske jame su sustav krških špilja u Sloveniji koje su jedan od najvećih svjetskih prirodnih fenomena kao jedan od najvećih podzemnih kanjona u svijetu, iznimne ljepote s jedinstvenim ekosustavom, te velike povijesne vrijednosti jer su bile naseljene od prapovijesti. Zbog toga su 1986. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Nakon stjecanja neovisnosti, slovenske vlasti su osnovale Nacionalni park Škocjanske jame^[1].

Odlike

Škocjanske jame su dospjele i na popis zaštićenih vodenih područja Ramsarske konvencije 1999. godine jer zajedno s rijekom Reka čini najveće podzemno vodeno područje u Europi. Rijeka Reka je zapravo Vela voda koja izvire u Hrvatskoj, na južnoj strani Snežnika, te kod Velike Doline (Škocjan) ponire u Škocjanske jame kroz koje teče 34 km te izvire ponovno u Italiji, blizu Monfalconea, gdje se kao rijeka Timavo ulijeva u Jadransko more. Ono po čemu su Škocjanske jame jedinstvene od svih svjetskih špilja je upravo golemi kanjon rijeke koji je dug oko 3,5 km, širok od 10 do 60 metara, s najvećom visinom od 140 metara. Na nekim mjestima se širi u ogromne prostorije od kojih je najveća Martelova soba koja ima volumen od 2,2 milijuna m³, najveća u Europi i jedna od najvećih u svijetu. Zanimljivo je da ovaj ogromni podzemni kanjon ima veoma mali riječni ulaz zbog čega razina vode rijeke Reke može porasti za više od 100 metara^[2]. Osobito je dojmljivo kako rijeka Reka u vrijeme kišne sezone ponire 160 metara u dubinu kod sela Škocjana.

Arheološka istraživanja su otkrila da su ljudi naseljavali ove špilje od Mezolitika, te tijekom Neolitika, Brončanog i Željeznog doba, sve do Antike i Srednjeg vijeka, tj. posljednjih 5,000 godina. Škocjanske jame nisu imale samo lokalnu vrijednost, nego i veliku vjersku vrijednost u prapovijesno doba kada je bilo osobito važno povezivati ovozemaljski s podzemnim, zagrobnim, životom. Također, prva istraživanja krškog krajolika su rađena upravo ovdje u 19. stoljeću, te odavdje potječu i termini kao što su "krš" i "dolina", a koji su se uvriježili u geologiji.

Ovo područje je i dom mnogih rijetkih i ugroženih vrsta ptica i šišmiša, ali i rijetke špiljske životinje (npr. Čovječja ribica). Zbog neobičnih geomorfoloških u mikroklimatskih uvjeta ovdje se razvio jedinstven ekosustav u kojemu vidimo mješavinu sredozemnog, pri-sredozemnog, srednjoeuropskog i alpskog geografskog sustava.

Izvori

↑ Službena stranica Škocjanskih jama (slo.) (eng.)
↑ dr. Andrej Kranjc: Historical overviue and description of the Caves (str. 42.-57.)

Poveznice

Najslavniji krš na svijetu:

Vanjske poveznice

[1] Službena stranica Škocjanskih jama (slo.) (eng.)

[2] r. Andrej Kranjc: Historical overviue and description of the Caves (str. 42.-57.)

[1]

[2]

@@ Redak 16: / Redak 16: @@
 }}<small>Lokacija Škocjanske jame u Sloveniji</small>
 }}
-'''Škocjanske jame''' su sustav [[krš]]kih [[špilja]] u [[Slovenija|Sloveniji]] koje su jedan od najvećih svjetskih prirodnih fenomena kao jedan od najvećih podzemnih [[kanjon]]a u svijetu, iznimne ljepote s jedinstvenim [[ekosustav]]om, te velike povijesne vrijednosti jer su bile naseljene od [[prapovijest]]i. Zbog toga su 1986. godine upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Nakon stjecanja neovisnosti, slovenske vlasti su osnovale Nacionalni park Škocjanske jame<ref>[http://www.park-skocjanske-jame.si/eng/caves.shtml Službena stranica Škocjanskih jama] {{sl icon}} {{eng oznaka}}</ref>.
+'''Škocjanske jame''' su sustav [[krš]]kih [[špilja]] u [[Slovenija|Sloveniji]] koje su jedan od najvećih svjetskih prirodnih fenomena kao jedan od najvećih podzemnih [[kanjon]]a u svijetu, iznimne ljepote s jedinstvenim [[ekosustav]]om, te velike povijesne vrijednosti jer su bile naseljene od [[prapovijest]]i. Zbog toga su 1986. godine upisane na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Nakon stjecanja neovisnosti, slovenske vlasti su osnovale Nacionalni park Škocjanske jame<ref>[http://www.park-skocjanske-jame.si/eng/caves.shtml Službena stranica Škocjanskih jama] {{slo oznaka}} {{eng oznaka}}</ref>.
 [[Slika:Škocjan, Divača - naravni most med Veliko in Malo dolino.jpg|mini|lijevo|<center>Ulaz u Škocjanske jame]]
 [[Slika:Skocjanske-jame-portal Slovenia.jpg|mini|lijevo|<center>Ulaz iznutra]]

Škocjanske špilje
Svjetska baština – UNESCO

Slovenija Škocjanske jame Lokacija Škocjanske jame u Sloveniji
Godina uvrštenja:	1986. (10. zasjedanje)
Vrsta:	Prirodno dobro
Mjerilo:	vii, viii
Ugroženost:	ne
Poveznica:	http://whc.unesco.org/en/list/390 UNESCO