More actions
m bnz |
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}' u '{{Monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2... |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{ | {{Monarh | ||
| ime = | |||
| slika = | |||
| opis = | |||
| titula = | |||
| vladavina = | |||
| krunidba = | |||
| prethodnik = | |||
| nasljednik = | |||
| regent = | |||
| titula1 = | |||
| vladavina1 = | |||
| krunidba1 = | |||
| prethodnik1 = | |||
| nasljednik1 = | |||
| regent1 = | |||
| titula2 = | |||
| vladavina2 = | |||
| krunidba2 = | |||
| prethodnik2 = | |||
| nasljednik2 = | |||
| regent2 = | |||
| titula3 = | |||
| vladavina3 = | |||
| krunidba3 = | |||
| prethodnik3 = | |||
| nasljednik3 = | |||
| regent3 = | |||
| titula4 = | |||
| vladavina4 = | |||
| krunidba4 = | |||
| prethodnik4 = | |||
| nasljednik4 = | |||
| regent4 = | |||
| nasljeđe = - | |||
| supruga = | |||
| supruge = | |||
| suprug = | |||
| supruzi = | |||
| djeca = | |||
| puno ime = | |||
| posthumno ime = | |||
| dinastija = | |||
| vladarska himna = | |||
| otac = | |||
| majka = | |||
| datum rođenja = | |||
| datum smrti = | |||
| datum pokopa = | |||
| mjesto pokopa = | |||
| potpis = | |||
| zanimanje = | |||
| vjera = | |||
}} | |||
[[Slika:Bagrat_III_of_Georgia_(Gelati_mural).jpg|mini|desno|200px|Bagrat III.]] | [[Slika:Bagrat_III_of_Georgia_(Gelati_mural).jpg|mini|desno|200px|Bagrat III.]] | ||
'''Bagrat III.''', ''[[gruzijski jezik|gruz.]] ბაგრატ III'', (oko [[960.]] - [[7. svibnja]] [[1014.]]) član [[Kraljevina Gruzija|gruzijske]] [[Bagration|dinastije Bagrationi]], kralj [[Kraljevina Abhazija|Abhazije]] od [[978.]] (kao Bagrat II.) i kralj Gruzije od [[1008.]] pa nadalje. Kao i drugi gruzijski monarsi, poznat je po svojoj monarhijskoj tituli [[mepe]] (მეფე). | '''Bagrat III.''', ''[[gruzijski jezik|gruz.]] ბაგრატ III'', (oko [[960.]] - [[7. svibnja]] [[1014.]]) član [[Kraljevina Gruzija|gruzijske]] [[Bagration|dinastije Bagrationi]], kralj [[Kraljevina Abhazija|Abhazije]] od [[978.]] (kao Bagrat II.) i kralj Gruzije od [[1008.]] pa nadalje. Kao i drugi gruzijski monarsi, poznat je po svojoj monarhijskoj tituli [[mepe]] (მეფე). | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 00:42

Bagrat III., gruz. ბაგრატ III, (oko 960. - 7. svibnja 1014.) član gruzijske dinastije Bagrationi, kralj Abhazije od 978. (kao Bagrat II.) i kralj Gruzije od 1008. pa nadalje. Kao i drugi gruzijski monarsi, poznat je po svojoj monarhijskoj tituli mepe (მეფე).
On je ujedinio ova dva naslova dinastičke baštine, a osvajanjem i diplomacijom, dodao još neke zemlje svom kraljevstvu, te time učinkovito postao prvi kralj koji je vladao jedinstvenim gruzijskim kraljevstvom. Prije nego je okrunjen za kralja, vladao je kao dinast u Kartliji od 976. do 978. godine. Nadgledao je izgradnju katedrale Bagrati u Kutaisiju u zapadnoj Gruziji. Katedrala je uvrštena na UNESCO-v popis Svjetske kulturne baštine.
Rođen je oko 960. godine kao sin Gurgena, princa Kartlije iz dinastije Bagrationi i njegove žene Gurandukht, kćeri kralja Đure II. od Abhazije. Kao još maloljetnog, usvojio ga je rođak David III. Kuropalat, koji nije imao djece. U to vrijeme, David je bio najmoćniji vladar na Kavkazu.
Abhaško kraljevstvo bilo je pod vlašću Teodozija III. Slijepog, nemoćnog kralja koji je bio Bagratov ujak. Kraljevstvo ja zapalo u kaos i ratove među feudalcima. Koristeći situaciju, princ Kvirik II. od Kahetije (939.-976.), koja je tada najistočnija regija Gruzije, upada u Kartliju, dotada pod vlašću abhaških kraljeva i opsjeda u stijeni uklesano uporište Upliscihe. Ioane Marushis, energični guverner (eristavi) Kartlije, pozvao je 976. Davida od Taoa da preuzme kontrolu nad pokrajinom ili da ga da Bagratu u nasljedni posjed. David je energično odgovorio i Kahetijci su se morali povući kako bi izbjegli sukob.
Literatura
- Eastmond, A (1998), Royal Imagery in Medieval Georgia, Penn State Press, ISBN 0-271-01628-0
- Lordkiphanidze, M (1967), Georgia in the XI-XII centuries, Ganatleba, edited by George B. Hewitt. Also available online at [1]
- Rapp, SH (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, Peeters Bvba ISBN 90-429-1318-5
- Suny, RG (1994), The Making of the Georgian Nation (2nd Edition), Bloomington and Indianapolis, ISBN 0-253-35579-6
| |||||||||||||||||