Bagration

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Grb Bagrationa

Bagration (gruz. ბაგრატიონი, Bagration) je dinastija nekadašnjih vladara Gruzije, poznata po najdužoj vladavini u povijesti Kavkaza i Europe. Podrijetlo Bagrationa, poznatih i po svom heleniziranom imenu Bagratidi je predmet dugotrajnog spora među povjesničarima i genealozima, odnosno pretpostavka da predstavljaju jedinu suvremenu obitelj koja može vući svoje podrijetlo od antičkih osoba.

U svakom slučaju, Bagrationi se prvi put javljaju početkom 9. stoljeća kao "predsjedajući" kneževi u današnjoj jugozapadnoj Gruziji, a godine 888. su se prvi put nazivali gruzijskim kraljevima. Njihova vladavina je u razdoblju od 11. do 13. stoljeća stekla reputaciju "zlatnog doba" gruzijske povijesti, zbog niza vojnih i kulturnih dostignuća.[1]

Od 15. stoljeća vlast Bagrationa slabi zbog feudalne fragmentacije, da bi konačno bila svrgnuta 1810. prilikom aneksije Ruskom Carstvu. Ruski carski režim je Bagrationima priznao status plemića. Nakon Ruske revolucije i građanskog rata, dio Bagrationa emigrirao je na Zapad, a dio je ostao živjeti pod novim sovjetskim režimom kao obični građani. Poslije pada SSSR-a nekoliko suparničkih strana je svoje članove istaklo kao legitimne pretendente za gruzijsko prijestolje.

Izvori

  1. Montgomery-Massingberd, Hugh. "Burke’s Royal Families of the World: Volume II Africa & the Middle East, 1980, pp. 56-67 ISBN 0-85011-029-7

Vanjske poveznice