More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Feđa Šehović'''-->{{ | <!--'''Feđa Šehović'''-->{{Infookvir književnik | ||
| Ime = Feđa Šehović | | Ime = Feđa Šehović | ||
| boja = #B0C4DE | | boja = #B0C4DE | ||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
| pseudonim = Raul Mitrovich | | pseudonim = Raul Mitrovich | ||
| rođenje = [[16. ožujka]] [[1930.]]<br>[[Bileća]], [[BiH]] | | rođenje = [[16. ožujka]] [[1930.]]<br>[[Bileća]], [[BiH]] | ||
| smrt = | | smrt = [[1. veljače]] [[2025.]] | ||
| zanimanje = | | zanimanje = | ||
| nacionalnost = | | nacionalnost = | ||
| period pisanja = od [[1959 | | period pisanja = od [[1959.]] | ||
| vrsta = [[roman]], [[drama]], [[novela]] | | vrsta = [[roman]], [[drama]], [[novela]] | ||
| teme = | | teme = | ||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
|fusnote = | |fusnote = | ||
}} | }} | ||
'''Feđa Šehović''' ([[Bileća]], [[BiH]], [[16. ožujka]] [[1930.]]), hrvatski književnik, dobitnik više nagrada i jedan od utemeljitelja tzv. [[Novopovijesni roman|novopovijesnog romana]] u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. | '''Feđa Šehović''' ([[Bileća]], [[BiH]], [[16. ožujka]] [[književnost u 1930.|1930.]] — [[1. veljače]] [[književnost u 2025.|2025.]])<ref>Željko Tutnjević: [https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/preminuo-je-poznati-dubrovacki-umjetnik-feda-sehovic ''Preminuo je poznati dubrovački književnik Feđa Šehović '']. Dubrovački dnevnik. 1. veljače 2025. Pristupljeno 5. veljače 2025.</ref>, hrvatski književnik, dobitnik više nagrada i jedan od utemeljitelja tzv. [[Novopovijesni roman|novopovijesnog romana]] u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]]. | ||
==Životopis== | ==Životopis== | ||
| Redak 34: | Redak 34: | ||
Osamdesetih godina privlači pozornost romanima povijesne tematike "Gorak okus duše" (1983.), "Oslobađanje đavola" (1987.) i "Uvod u tvrđavu" (1989.) koje objavljuje pod pseudonimom [[Raul Mitrovich]]. U njima se koristi postmodernističkim literarnim potezima (nađeni rukopis, fiktivna kronika). Događaji u spomenutim romanima su i alegorija za suvremena zbivanja te svrstavaju autora među utemeljitelje tzv. novopovijesnog romana u domaćoj književnosti (uz [[Nedjeljko Fabrio|Nedjeljka Fabrija]] i [[Ivan Aralica|Ivana Aralicu]]). Kritičari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa stvaralaštvom [[Umberto Eco|Umberta Eca]], i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu "[[Ime ruže (roman)]]". Šehović je kasnije pod pravim imenom objavio i povijesni roman "[[Svi kapetanovi brodolomi]]" (1992), nagrađen godišnjom [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski]] kao najbolje prozno ostvarenje, te obiteljsku sagu "Ilijasbegovići: cronica travuniana" (2006.) koju čine romani "Ilijas-beg: kapetan trebinjski" (1999.), "Inšallah" (2000.), "Begovina" (2001.), "Dubrovački intermezzo" (2001.) i "Od Mostara do Haaga" (2001.). | Osamdesetih godina privlači pozornost romanima povijesne tematike "Gorak okus duše" (1983.), "Oslobađanje đavola" (1987.) i "Uvod u tvrđavu" (1989.) koje objavljuje pod pseudonimom [[Raul Mitrovich]]. U njima se koristi postmodernističkim literarnim potezima (nađeni rukopis, fiktivna kronika). Događaji u spomenutim romanima su i alegorija za suvremena zbivanja te svrstavaju autora među utemeljitelje tzv. novopovijesnog romana u domaćoj književnosti (uz [[Nedjeljko Fabrio|Nedjeljka Fabrija]] i [[Ivan Aralica|Ivana Aralicu]]). Kritičari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa stvaralaštvom [[Umberto Eco|Umberta Eca]], i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu "[[Ime ruže (roman)]]". Šehović je kasnije pod pravim imenom objavio i povijesni roman "[[Svi kapetanovi brodolomi]]" (1992), nagrađen godišnjom [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski]] kao najbolje prozno ostvarenje, te obiteljsku sagu "Ilijasbegovići: cronica travuniana" (2006.) koju čine romani "Ilijas-beg: kapetan trebinjski" (1999.), "Inšallah" (2000.), "Begovina" (2001.), "Dubrovački intermezzo" (2001.) i "Od Mostara do Haaga" (2001.). | ||
Autor je ratnog romana "Četiri vozača u apokalipsi" (1994.) i knjige [[Feljton|feljtona]] "Zla kob zaborava" (1992). "Vidra" je Šehovićeva romansirana biografija [[Marin Držić|Marina Držića]], objavljena 1980. Uspjeh je polučio i njegov kriminalistički roman "Zločin u samostanu" iz 2005. | Autor je ratnog romana "Četiri vozača u apokalipsi" (1994.) i knjige [[Feljton|feljtona]] "Zla kob zaborava" (1992). "Vidra" je Šehovićeva romansirana biografija [[Marin Držić|Marina Držića]], objavljena 1980. Uspjeh je polučio i njegov kriminalistički roman "Zločin u samostanu" iz 2005. godine. | ||
Osnovao je [[Studentski teatar Lero]], kazališnu kuću koja je postala važnom dubrovačkom kulturnom ustanovom. <ref>Milena Zajović: [https://www.vecernji.hr/kultura/umro-je-nas-knjizevni-velikan-i-osnivac-teatra-lero-1835084 '' Umro je naš književni velikan i osnivač teatra Lero'']. Večernji list. 2. veljače 2025. Pristupljeno 5. veljače 2025.</ref> | |||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
| Redak 45: | Redak 47: | ||
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]] | [[Kategorija:Hrvatski dramatici]] | ||
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski]] | [[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]] | |||
Posljednja izmjena od 5. veljača 2025. u 01:38
| Feđa Šehović | |
|---|---|
| Puno ime | Feđa Šehović |
| Pseudonim | Raul Mitrovich |
| Rođenje | 16. ožujka 1930. Bileća, BiH |
| Smrt | 1. veljače 2025. |
| Period pisanja | od 1959. |
| Književne vrste | roman, drama, novela |
| Književni period | suvremena hrvatska književnost, novopovijesni roman |
Važnija djela
| |
Feđa Šehović (Bileća, BiH, 16. ožujka 1930. — 1. veljače 2025.)[1], hrvatski književnik, dobitnik više nagrada i jedan od utemeljitelja tzv. novopovijesnog romana u hrvatskoj književnosti.
Životopis
Studirao je i diplomirao (1954.) jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je u prosvjeti i novinarstvu, a od 1965. do 1967. je direktor Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Od 1972. je na čelu dubrovačke Naučne biblioteke, a zatim vodi Dom Marina Držića (1989.-1996.). U mirovini je od 1996.[2]
Književnost
Zaokupljaju ga teme vezane uz Dubrovnik, lokalna i povijesna perspektiva, a u nekim se romanima služi i postmodernističkim postupcima.[3] U dramskoj književnosti se javlja dramom "Raskršća" 1959. Istaknute kasnije komedije "Kurve" (1974.) i "Katarina Druga" (1984.) karakterizira lokalna tematika i kolorit. "Dubrovačka tralalalogija" je humorističko-satirički portret Dubrovnika i njegovih ljudi, morala i običaja, ostvaren u ciklusu od šest romana: "Kazin" (1974.), "Savršeno umorstvo" (1975.), "Veljun" (1977.), "De bello ragusino" (1980.), "Dogon" (1980.) i "Knjiga postanka" (1981.). "Kazin" je 2007. reizdan pod naslovom "Dubrovački bordel: kazin bez cenzure".
Osamdesetih godina privlači pozornost romanima povijesne tematike "Gorak okus duše" (1983.), "Oslobađanje đavola" (1987.) i "Uvod u tvrđavu" (1989.) koje objavljuje pod pseudonimom Raul Mitrovich. U njima se koristi postmodernističkim literarnim potezima (nađeni rukopis, fiktivna kronika). Događaji u spomenutim romanima su i alegorija za suvremena zbivanja te svrstavaju autora među utemeljitelje tzv. novopovijesnog romana u domaćoj književnosti (uz Nedjeljka Fabrija i Ivana Aralicu). Kritičari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa stvaralaštvom Umberta Eca, i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu "Ime ruže (roman)". Šehović je kasnije pod pravim imenom objavio i povijesni roman "Svi kapetanovi brodolomi" (1992), nagrađen godišnjom književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski kao najbolje prozno ostvarenje, te obiteljsku sagu "Ilijasbegovići: cronica travuniana" (2006.) koju čine romani "Ilijas-beg: kapetan trebinjski" (1999.), "Inšallah" (2000.), "Begovina" (2001.), "Dubrovački intermezzo" (2001.) i "Od Mostara do Haaga" (2001.).
Autor je ratnog romana "Četiri vozača u apokalipsi" (1994.) i knjige feljtona "Zla kob zaborava" (1992). "Vidra" je Šehovićeva romansirana biografija Marina Držića, objavljena 1980. Uspjeh je polučio i njegov kriminalistički roman "Zločin u samostanu" iz 2005. godine.
Osnovao je Studentski teatar Lero, kazališnu kuću koja je postala važnom dubrovačkom kulturnom ustanovom. [4]
Izvori
- ↑ Željko Tutnjević: Preminuo je poznati dubrovački književnik Feđa Šehović . Dubrovački dnevnik. 1. veljače 2025. Pristupljeno 5. veljače 2025.
- ↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Šehović, Feđa (pristupljeno 23. prosinca 2017.)
- ↑ Sead Begović, Uz osamdesetu obljetnicu rođenja Feđe Šehovića: Poruke koje vrijede za sva vremena, Vijenac br. 401, Zagreb, 16. srpnja 2009. (pristupljeno 23. prosinca 2017.)
- ↑ Milena Zajović: Umro je naš književni velikan i osnivač teatra Lero. Večernji list. 2. veljače 2025. Pristupljeno 5. veljače 2025.
| |||||