Razlika između inačica stranice »Azija«

Trenutačna izmjena od 15:13, 8. svibnja 2022.

Zemljovid Azije

Datoteka:Asia hr.pdf Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji. Također obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima: Kaspijsko jezero (najveće površinom jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).....

Ona graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru granica nadalje prolazi Kaspijskim jezerom i Kumsko-maničkom udolinom) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji i njena je površina 44,568,500 km².^[1] Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok, koji se obično uključuje u Afriku.^[1]

Rana povijest Azije

Na povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest Bliskog Istoka, koje povezuje povijest stepa središnjeg dijela Azije.

Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su Mezopotamija između Eufrata i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije drevne Mezopotamije, doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. Jerihon je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je 8350. – 7350. prije Krista.

Središnja Azija, područje stepa bilo je naseljeno nomadskim plemenima koja su iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje Protoindoeuropljana, čiji se jezika proširio na Bliski Istok, Južnu Aziju i granična područja Kine. Sjeverni dio Azija zahvaća područje Sibira koje je rijetko naseljeno, te zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta, širenje nomada nije išlo u tom smjeru.

Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. Kavkaz i Himalaja, pustinje Karakum i Gobi prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale civilizacije i gradovi u plodnim dolinama su bili znatno tehnološki i društveno napredniji od nomada, ali nisu mogli vojno se oduprijeti jašućim hordama iz stepa. Novopridošli nomadi, koji su osvajali područja Indije, Kine i Bliskog Istoka, došavši u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju brojnu konjicu i održavati prijašnji način života, s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima, i tako prešli na isti način života kao lokalno stanovništvo.

Površina

Azija obuhvaća površinu 45 036 492 km² po podatcima Zemljopisnoga atlasa za osnovnu školu (Školska knjiga, 2005.).^[2]

Hrvatska enciklopedija (1999.) navodi podatak o 44 472 097 km² ukupne površine.^[3] Isti podatak donosi i Hrvatski obiteljski leksikon.^[4] Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija) donosi podatak o 44,3 milijuna kilometara kvadratnih odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.^[5] Hrvatski jezični portal donosi podatak o 44.311.316 km².^[6]

Stanovništvo

Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3,8 milijarde stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 stanovnika/km², čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: Kina i Indija, obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinjeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području Južne i Istočne Azije. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 st./km².

Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km²).

Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij.

Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. Cipar, koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga Sredozemlja. Gruzija, Armenija i Azerbajdžan su također navedene.

država	gustoća	površina	broj stanovnika
	(/km²)	(km²)	(procjena 2002.)
Makao	18.000	25	461.833
Hong Kong	6688	1092	7,303.334
Singapur	6430	693	4,452.732
Maldivi	1070	300	320.165
Bahrein	987	665	656.397
Bangladeš	926	144.000	133,376.684
Republika Kina na Tajvanu	627	35.980	22,548.009
Palestinski teritoriji	545	6220	3,389.578
Južna Koreja	491	98.480	48,324.000
Libanon	354	10.400	3,677.780
Japan	336	377.835	126,974.628
Indija	318	3,287.590	1.045,845.226
Šri Lanka	298	65.610	19,576.783
Izrael	290	20.770	6,029.529
Filipini	282	300.000	84,525.639
Vijetnam	246	329.560	81,098.416
Sjeverna Koreja	184	120.540	22,224.195
Nepal	184	140.800	25,873.917
Pakistan	184	803.940	147,663.429
Kina	134	9,596.960	1.284,303.705
Tajland	121	514.000	62,354,402
Indonezija	121	1,919.440	231,328.092
Kuvajt	118	17.820	2,111.561
Armenija	112	29.800	3,330.099
Sirija	93	185.180	17,155.814
Azerbajdžan	90	86.600	7,798.497
Turska	86	780.580	67,308.928
Gruzija	71	69.700	4,960.951
Kambodža	71	181.040	12,775.324
Egipat	71	1,001.450	70,712.345
Katar	69	11.437	793.341
Malezija	69	329.750	22,662.365
Istočni Timor	63	15.007	952.618
Mjanmar	62	678.500	42,238.224
Brunej	61	5770	350.898
Jordan	58	92.300	5,307.470
Uzbekistan	57	447.400	25,563.441
Irak	55	437.072	24,001.816
Tadžikistan	47	143.100	6,719.567
Butan	45	47.000	2,094.176
Afganistan	43	647.500	27,755.775
Iran	40	1,648.000	66,622.704
Jemen	35	527.970	18,701.257
Ujedinjeni Arapski Emirati	30	82.880	2,445.989
Laos	24	236.800	5,777.180
Kirgistan	24	198.500	4,822.166
Oman	13	212.460	2,713.462
Saudijska Arabija	12	1,960.582	23,513.330
Turkmenistan	9,6	488.100	4,688.963
Rusija	8,5	17,075.200	144,978.573
Kazahstan	6,2	2,717.300	16,741.519
Mongolija	1,7	1,565.000	2,694.432
Ukupno	80,5	49,694.698	4.000,601.258

Politička podjela

Grb	Ime države	Stanovništvo	Površina (km²)	Glavni grad
20px	Afganistan	30.419.928	647.500	Kabul
	Armenija	2.970.495	29.743	Erevan
	Azerbajdžan	9.493.600	86.600	Baku
	Bahrein	1.248.348	760	Manama
	Bangladeš	150.039.000	147.570	Dhaka
	Brunej	408.786	5.765	Bandar Seri Begawan
	Butan	716.896	38.394	Thimphu
	Cipar	1.099.341	9251	Nikozija
	Filipini	99.779.700	300.000	Manila
	Gruzija	4.570.934	69.700	Tbilisi
	Indija	1.205.073.612	3.287.263	New Delhi
	Indonezija	248.645.008	1.904.569	Jakarta
	Irak	31.129.225	438.317	Bagdad
	Iran	78.868.711	1.648.195	Teheran
	Istočni Timor	1.143.667	14.874	Dili
	Izrael	7.590.758	20.770	Tel Aviv (Jeruzalem)
	Japan	127.368.088	377.915	Tokio
	Jemen	24.771.809	527.968	Sana
	Jordanija	6,508,887	89.342	Amman
	Južna Koreja	50.004.441	100.210	Seul
	Kambodža	14.952.665	181.035	Phnom Penh
	Katar	1.951.591	11.586	Doha
	Kazakstan	17.522.010	2.724.900	Astana
	Kina	1.343.239.923	9.596.961	Peking
	Kirgizija	5.496.737	199.951	Biškek
	Kuvajt	2.646.314	17.818	Kuwait
	Laos	6.586.266	236.800	Vientiane
	Libanon	4.140.289	10.400	Beirut
	Maledivi	394.451	298	Malé
20px	Malezija	29.179.952	329.847	Kuala Lumpur
	Mijanmar (Burma)	54.584.650	676.578	Naypyidaw
	Mongolija	3.179.997	1.564.116	Ulan Bator
	Nepal	29.890.686	147.181	Katmandu
	Oman	3.090.150	309.500	Muskat
	Pakistan	190.291.129	796.095	Islamabad
20px	Palestina	4.279.699	6.220	Gaza/Ramala
	Rusija	142.517.670	17.098.242	Moskva
	Saudijska Arabija	26.534.504	2.149.690	Rijad
	Singapur	5.353.494	697	Singapore
	Sirija	22.530.746	185.180	Damask
	Sjeverna Koreja	24.589.122	120.538	Pjongjang
	Šri Lanka	21.481.334	65.610	Colombo
	Tadžikistan	7.768.385	143.100	Dušanbe
	Tajska	67.091.089	513.120	Bangkok
	Tajvan (Republika Kina)	23.261.747	36,193	Taipei
	Turkmenija	5.054.828	488.100	Ašgabat
	Turska	79.749.461	783.562	Ankara
	Ujedinjeni Arapski Emirati	5.314.317	83.600	Abu Dhabi
	Uzbekistan	28.394.180	447.400	Taškent
	Vijetnam	91.519.289	331.212	Hanoi

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1
1. Preusmjeri Predložak:PDF mrežno gradivo (2014.), Svijet (engl. World). U almanahu: The World Factbook, Central Intelligence Agency, Washington, Okrug Columbia. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (The online Factbook)
↑ Denis Šehić, autor karata, Zemljopisni atlas : za osnovnu školu, uredila Snježana Bakarić Palička, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2005., CIP 450822105, ISBN 978-953-0-11289-6, str. 47., (NSK)
↑ (Enciklopedijski članak) »Azija«. U svesku enciklopedije: Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, s Predgovorom Dalibora Brozovića, 1. sv.: A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,, 1999., ISBN ISBN 953-6036-31-2 (1. sv.), ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), (NSK) − Pristupljeno mrežnom gradivu 25. listopada 2014.
↑ Tomislav Ladan, glavni priređivač, Hrvatski obiteljski leksikon, 1. sv.: A − Boj, EPH, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., ISBN 953-6748-16-9 (cjelina, EPH), ISBN 953-6036-22-3 (cjelina, LZMK) (NSK), ISBN 953-6748-17-7 (1. sv., EPH), ISBN 953-6036-23-1 (1. sv., LZMK), (NSK), mrežno sjedište: http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2977. Pristupljeno 25. listopada 2014.
↑ »Azija«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/10157/). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. listopada 2014.
↑ »Azija« // Hrvatski jezični portal, Novi Liber i Srce, pristupljeno 25. listopada 2014.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Azija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azija
	Pogledajte rječničku natuknicu Azija u Wječniku, slobodnom rječniku.

[CIA_Factbook-1] 1,0 ^1,1
Preusmjeri Predložak:PDF mrežno gradivo (2014.), Svijet (engl. World). U almanahu: The World Factbook, Central Intelligence Agency, Washington, Okrug Columbia. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (The online Factbook)

[2] Preusmjeri Predložak:PDF mrežno gradivo (2014.), Svijet (engl. World). U almanahu: The World Factbook, Central Intelligence Agency, Washington, Okrug Columbia. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (The online Factbook)

[2] Denis Šehić, autor karata, Zemljopisni atlas : za osnovnu školu, uredila Snježana Bakarić Palička, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2005., CIP 450822105, ISBN 978-953-0-11289-6, str. 47., (NSK)

[3] (Enciklopedijski članak) »Azija«. U svesku enciklopedije: Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, s Predgovorom Dalibora Brozovića, 1. sv.: A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,, 1999., ISBN ISBN 953-6036-31-2 (1. sv.), ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), (NSK) − Pristupljeno mrežnom gradivu 25. listopada 2014.

[4] Tomislav Ladan, glavni priređivač, Hrvatski obiteljski leksikon, 1. sv.: A − Boj, EPH, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., ISBN 953-6748-16-9 (cjelina, EPH), ISBN 953-6036-22-3 (cjelina, LZMK) (NSK), ISBN 953-6748-17-7 (1. sv., EPH), ISBN 953-6036-23-1 (1. sv., LZMK), (NSK), mrežno sjedište: http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2977. Pristupljeno 25. listopada 2014.

[Proleksis-5] »Azija«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/10157/). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. listopada 2014.

[6] »Azija« // Hrvatski jezični portal, Novi Liber i Srce, pristupljeno 25. listopada 2014.

[8] Preusmjeri Predložak:PDF mrežno gradivo (2014.), Svijet (engl. World). U almanahu: The World Factbook, Central Intelligence Agency, Washington, Okrug Columbia. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (The online Factbook)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Azija'''-->[[Datoteka:Asia continents.svg|mini|desno|250px|Zemljovid Azije]]
+[[Datoteka:Asia continents.svg|mini|desno|250px|Zemljovid Azije]]
 [[Datoteka:Asia hr.pdf|mini|desno|250px|Azijske države na zemljovidu. Vidi [[:Datoteka:Asia hr.pdf|datoteku]] za [[:Datoteka:Asia hr.pdf|veći prikaz]].]]
 '''Azija''' je najveći i najmnogoljudniji [[kontinent]] na [[Zemlja|Zemlji]]. Također obiluje geografskim posebnostima i svjetskim rekordima: Kaspijsko jezero (najveće površinom jezero na svijetu), Mrtvo more (najdublja depresija), Himalaja (najviši planinski lanac s najvišim vrhom Mt. Everestom), Bajkalsko jezero (najdublje jezero) i Tibet (najviša visoravan).....