Samostan sv. Kuzme i Damjana: razlika između inačica
m no summary specified |
m file->datoteka |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Samostan sv. Kuzme i Damjana'''-->[[ | <!--'''Samostan sv. Kuzme i Damjana'''-->[[Datoteka:S19 0088 Cokovac.jpg|thumb|]] | ||
[[Datoteka:Cokovac_01.jpg|mini|200px|desno|'''Ćokovac''']] | [[Datoteka:Cokovac_01.jpg|mini|200px|desno|'''Ćokovac''']] | ||
'''Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana''' na brdu ''Ćokovcu'' kod [[Tkon]]a na otoku [[Pašman]]u sagradio je biogradski biskup Teodorik [[1059.]] godine na temeljima ranije [[bizant]]ske utvrde i starokršćanske crkve. | '''Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana''' na brdu ''Ćokovcu'' kod [[Tkon]]a na otoku [[Pašman]]u sagradio je biogradski biskup Teodorik [[1059.]] godine na temeljima ranije [[bizant]]ske utvrde i starokršćanske crkve. |
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 03:45
Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu sagradio je biogradski biskup Teodorik 1059. godine na temeljima ranije bizantske utvrde i starokršćanske crkve.
Ćokovac je jedini aktivni samostan benediktinaca u Hrvatskoj i poznato glagoljaško središte.
Po mletačkom razaranju Biograda u 12. stoljeću benediktinci dolaze na Ćokovac i grade novi samostan. U 14. stoljeću samostan je oštećen, ali su ga benediktinci ponovo izgradili i pregradili crkvu u gotičkom stilu. Crkvu krasi oslikano gotičko raspelo s početka 15. stoljeća.
Godine 1808. samostan je ugašen i ponovo oživljen 1965. Naziv "Ćokovac" dolazi od riječi "ćok", što je naziv u lokalnom dijalektu za pticu kos.
Za obnovu ovog samostana koji je već bio ruševan zaslužan je o. Martin Josip Kirigin, poznati hrvatski liturgičar.[1]
Izvori[uredi]
- ↑ Andro Ursić: U spomen: Nikola Kolja Kirigin (1918. – 2011.), Hrvatski svjetski kongres, (nedatirano), pristupljeno 22. travnja 2015.
Vanjske poveznice[uredi]
|