Québec (grad): razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje) |
m file->datoteka |
||
| Redak 143: | Redak 143: | ||
===Rana povijest=== | ===Rana povijest=== | ||
[[ | [[Datoteka:Champlain Habitation de Quebec.jpg|mini|lijevo|<center>Naselje Quebec 1608. god.]] | ||
Ime grada je anglikanizarina verzija riječi ''Kébec'', što znači "mjesto gdje se [[rijeka (vodotok)|rijeka]] sužava". Québec je jedan od najstarijih gradova sjeverne Amerike i samo je devet gradova bilo podignuto prije njega na Sjevernoameričkom kontinentu, ali Québec je jedini među njima građen s namjerom trajnog naseljavanja, dok su sva ostala [[Naselje|naselja]] trebala biti privremena, tako da se danas smatra da je Québec prvi [[grad]] u [[Angloamerika|Angloamerici]]. | Ime grada je anglikanizarina verzija riječi ''Kébec'', što znači "mjesto gdje se [[rijeka (vodotok)|rijeka]] sužava". Québec je jedan od najstarijih gradova sjeverne Amerike i samo je devet gradova bilo podignuto prije njega na Sjevernoameričkom kontinentu, ali Québec je jedini među njima građen s namjerom trajnog naseljavanja, dok su sva ostala [[Naselje|naselja]] trebala biti privremena, tako da se danas smatra da je Québec prvi [[grad]] u [[Angloamerika|Angloamerici]]. | ||
| Redak 151: | Redak 151: | ||
===Britanska vladavina=== | ===Britanska vladavina=== | ||
[[ | [[Datoteka:Quebec-wharf.jpg|mini|lijevo|<center>Luka Quebec početkom 20. st.]] | ||
Tijekom [[Američka revolucija|Američke revolucije]], revolucijske postrojbe su napale Québec u pokušaju "oslobađanja" grada. Poraz revolucijskih postrojba stavio je kraj nadama da će se Québec pridružiti Američkoj revoluciji i da će Kanada postati dio [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih država]]. U strahu od ponovnog napada, 1820. počela je gradnja gradskih zidina kojima se i danas koristi vojska te su i turistička atrakcija. | Tijekom [[Američka revolucija|Američke revolucije]], revolucijske postrojbe su napale Québec u pokušaju "oslobađanja" grada. Poraz revolucijskih postrojba stavio je kraj nadama da će se Québec pridružiti Američkoj revoluciji i da će Kanada postati dio [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih država]]. U strahu od ponovnog napada, 1820. počela je gradnja gradskih zidina kojima se i danas koristi vojska te su i turistička atrakcija. | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 18:30
| Québec Ville de Québec | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Nadimak: La Vieille Capitale ("Glavni grad") | |||
| Geslo: Don de Dieu ferai valoir ("Božji dar u dobroj službi") | |||
| Koordinate: 46°49′N 71°13′W / 46.817°N 71.217°W | |||
| Država |  Kanada
| ||
| Pokrajina |  Québec
| ||
| Regija | Capitale-Nationale | ||
| Osnivač | Samuel de Champlain | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Régis Labeaume | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 484,10 km² | ||
| - Kopno | 454,26 km² | ||
| - Područje utjecaja | 3.349,12 km² | ||
| Visina | 98 m | ||
| Stanovništvo (2011.)[1] | |||
| - Grad | 696.946 | ||
| - Gustoća | 1.041,2/km² | ||
| - Urbano područje | 516.622 | ||
| - Urbana gustoća | 1.137,7/km² | ||
| - Područje utjecaja | 765.706 | ||
| - Gustoća područja utjecaja | 228,6/km² | ||
| Vremenska zona | UTC-5 (UTC-5) | ||
| - Ljeto (DST) | UTC-4 (UTC-4) | ||
| Pozivni broj | 418 i 581 | ||
| Službeni jezik | francuski | ||
| Službena stranica www.ville.quebec.qc.ca | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj grada Québec u Québecu | |||
.svg)
Québec city (Franc: Ville de Quebec ili jednostavno Quebec) je glavni grad istoimene kanadske provincije Québec, u kojoj je i treći najveći grad (nakon Montreala i Lavala). Stari grad Quebec jedini je utvrđeni grad u Sjevernoj Americi sjeverno od Meksika, a čije zidine postoje i danas. Zbog čega je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1985. godine[2].
U gradu se nalaze i važne institucije poput Državnog sabora Quebeca (Assemblée nationale du Québec), Državnog muzeja umjetnosti (Musée national des beaux-arts du Québec) i Muzej civilizacije (Musée de la civilisation).
Povijest[uredi]
Rana povijest[uredi]
Ime grada je anglikanizarina verzija riječi Kébec, što znači "mjesto gdje se rijeka sužava". Québec je jedan od najstarijih gradova sjeverne Amerike i samo je devet gradova bilo podignuto prije njega na Sjevernoameričkom kontinentu, ali Québec je jedini među njima građen s namjerom trajnog naseljavanja, dok su sva ostala naselja trebala biti privremena, tako da se danas smatra da je Québec prvi grad u Angloamerici.
Québec je utemeljio francuski istraživač i diplomat, Samuel de Champlain 3. srpnja 1608. godine, na dugo napuštenom području zvano Stadacona. Champlain, također zvanim Ocem Nove Francuske, je služio kao njen upravitelj sve do svoje smrti.
Na kraju francuske vladavine 1763., područje današnjeg Québeca je bio u potpunosti različit od današnjeg. Šume, sela, polja i pašnjac su okrućivali grad od 8000 stanovnika. Grad se izdvajao svojom monumentalnom arhitekturom, utvrdama, blatnjavim i prljavim ulicama. Unatoč svojoj urbanosti i svojim položajem kao glavni grad, Québec je ostao mali kolonijalni grad sa bliskim vezama prema svojoj seoskoj okolici.
Britanska vladavina[uredi]
Tijekom Američke revolucije, revolucijske postrojbe su napale Québec u pokušaju "oslobađanja" grada. Poraz revolucijskih postrojba stavio je kraj nadama da će se Québec pridružiti Američkoj revoluciji i da će Kanada postati dio Sjedinjenih Američkih država. U strahu od ponovnog napada, 1820. počela je gradnja gradskih zidina kojima se i danas koristi vojska te su i turistička atrakcija.
Godine 1840., nakon što je osnovana Kanadska provincija, službu glavnoga grada su dijelili Kingston, Montreal, Toronto, Ottawa i Québec. 1867. Ottawa je postala glavnim gradom Dominionom Kanade.
20. i 21. stoljeće[uredi]
Québec je 1925. pogodio potres Charlevoix–Kamouraska.
Tijekom Drugog svjetskog rata, u Québecu su održane dvije konferancije. Prva Konferencija u Québecu je održana 1943. sa Franklinom Delanom Rooseveltom, Winstonom Churchillom i T.V. Soongom. Druga Konferencija u Québecu je održana 1944. na kojoj su se sastali Roosevelt i Churchill. Obje su se održale u zgradama zidina i Château Frontenaca. Velik dio planova Dana D su napravljeni ondje.
Znamenitosti[uredi]
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Québec je jedini utvrđeni grad Sjeverne Amerike čije su gradske zidine, portali i tornjevi sačuvani. Masivne zidine okružuju utvrdu u cijeloj duljini od 4,6 km i na taj način ga čine Gibraltarom Sjeverne Amerike. Stari grad (Vieux-Québec) leži u podnožju utvrde stare preko tri stotine godina, ovaj povijesni dio ima prekrasne vrtove i impozatne zgrade s muzejima koji pričaju o njezinoj vojnoj prošlosti. Gornji grad, koji je dugo bio vjersko i upravno središte, posjeduje vrijedne spomenike kao što su Dauphine Redoubt, citadela i dvorac Frontenac. Stubišta i žičara ga povezuju s uskim ulicama i uličicama starog Donjeg grada. Povijesni grad, proglašen svjetskom baštinom, pokriva oko 10 km kvadratnih niskih kućica s kamenim zidovima, kosim krovovima i prozorima u krovu kao i ulicama kojima dominiraju velike zgrade 18. i 19. st. Ovaj dio grada je najbolje posjetiti pješice, ili u kočiji. Sa svojim europskim izgledom, slobodnog duha, prazničnim raspoloženjem, mnogobrojnim barovima, grad Québec je središte francuske Kanade.
Stara luka, na strateškom mjestu mjestu gdje rijeka St. Charles ulazi u rijeku St. Lawrence i pokriva površinu od 33 hektara, a impresivne su zgrade svjedoci stoljetne intezivne pomorske aktivnosti.
Grad je poznat po zimskom festivalu Carnaval d'hiver de Québec, hotelu Château Frontenac, te po Musée de la Civilisation. U turističke znamenitosti se ubrajaju i slapovi Montemorency, i bazilika Sainte-Anne-de-Beaupré u obližnjem gradu Beaupré.
-
Stara gradska vijećnica i zgrada Price -
Québec viđen sa opservatorija -
Crkva Gospe od pobjede (Notre-Dame-des-Victoires) -
Muzej civilizacije -
Dvorac Frontenac, danas hotel -
Stari glavni željeznički kolodvor Gare du Palais -
Državni sabor Quebeca -
Državni muzej umjetnosti -
Mostovi Quebec i Pierre Laporte -
Ledeni dvorac tijekom zimskog festivala
Stanovništvo[uredi]
Québec je jedan od najstarijih gradova Sjeverne Amerike s populacijom od 528.595 stanovnika, i metropolitskim područjem od 717.600 stanovnika (2005.). Između 1996. i 2001., stanovništvo grada Québeca se uvećavalo po stopi od 1,6%, u usporedbi s porastom od 1,4% u cijeloj pokrajini Québec, ali od tada se broj stanovnika u gradu smanjuje, a u njegovoj bližoj okolici povećava. U vrijeme popisa iz svibnja 2001. godine broj stanovnika Québeca je bio 682.757, ali je šire gradsko područje imalo tek 710.700 stanovnika, dok je pokrajina Québec imala 7.237.479 stanovnika.
Prema popisu iz 2001., više od 90% stanovništva su bili katolici, uz brojnu židovsku i protenstantsku populaciju.
| 1931. | 1941. | 1951. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2006. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 131.000 | 151.000 | 289.000 | 379.000 | 481.000 | 576.000 | 646.000 | 683.000 | 720.000 |
Slavni stanovnici[uredi]
|
|
Gradovi prijatelji[uredi]
|
Grad Québec je zbratimljen sa sljedećim gradovima: |
Te ima ugovore o prijateljstvu s gradovima: |
.svg){kind=small}
Izvori[uredi]
- ↑ Statistika popisa stanovništva Kanade 2011. (engl.) Preuzeto 23. kolovoza 2012.
- ↑ Arrondissement historique du Vieux-Québec na službenim stranicama UNESCO-a (fr.) Preuzeto 23. kolovoza 2012.
Vanjske poveznice[uredi]
- Službena stranica grada (fr.)
- Službene turističke stranice (engl.)
- CBC Digital Archives - Quebec City: 400 Years of History (engl.)
Ostali projekti[uredi]
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Quebec City |