Razlika između inačica stranice »Celjski grofovi«

Trenutačna izmjena od 17:43, 7. svibnja 2022.

Grb grofova Celjskih

Celjski grofovi (njem. Grafen von Cilli, slov. Celjski grofje, mađ.: Cillei grófok), velikaška dinastička obitelj. U 12. stoljeću poznati su pod imenom Žovneški i gospodari su posjeda u Savinjskoj dolini i Kranjskoj.^[1] Tijekom 14. stoljeća doživjeli su znatan uspon i proširili svoj utjecaj i posjede na Hrvatsku. Car Ludovik IV. Bavarski (1328.-1347.) dodijelio im je naslov državnih grofova Celjskih, a kralj Žigmund Luksemburški (1387.-1437.) naslov knezova Svetog Rimskog Carstva, čime su ostvarili izniman uspon i ugled među plemstvom.

Povijest

Jedan od prvih, u izvorima dokumentiranih, članova roda bio je Gebhard I. Savinjski koji se spominje 1130. i 1144. godine. Isprva su bili gospodari grada Žovneka u Savinjskoj dolini. Godine 1322. nasljedstvom su postali gospodari Celja.^[2] Posjede su širili kupovinom i rodbinskim vezama. Fridrik I. Žovneški povezao se s Habsburgovcima kojima je predao svoje posjede i opet ih dobio na upravu kao feud, a dobio je i naslov državnog grofa.^[3] Ulrik I. (oko 1330.-1368.) proširio je obiteljske posjede ženidbom za groficu Adelhajdu Ortenburg, a njegov brat Herman I. († 1385.) ženidbom za Katarinu, kćerku bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Njih dvojica sudjelovali su 1345. godine u borbi kod Zadra, kao vitezovi, najamnici kralja Ludovika I. Anžuvinca (1342.-1382.). Godine 1362. car Karlo IV. Luksemburški (1355.-1378.) potvrdio je grofovski naslov Ulriku I., Hermanu I. i Ulrikovom sinu Vilimu, a 1372. godine Herman I. i Vilim postali su grofovi Svetog Rimskog Carstva.^[3]

Hermanov sin bio je Herman II. začetnik obiteljske moći. Oslanjanjem na Luksemburgovce, stekao je Međimurje i posjede u Hrvatskom zagorju, a 1406. naslov hrvatskog bana.^[2] Godine 1418. proširio je obiteljske posjede i vlast na grofovije Ortenburg i Sternberg te vlastelinstva u Koruškoj i Kranjskoj, dok su 1428. godine stekli Bihać i Krupu. Daljnji uspon obitelji Celjskih ostvaren je udajom Barbare Celjske (1392.–1451.) za Žigmunda Luksemburškog.^[4]

Jačanje obitelji Celjskih nastavilo se i za Hermanova sina Fridrika II. († 1454.) i unuka Ulrika II., kojima je kralj Žigmund 1436. godine podijelio naslov državni knezovi Svetog Rimskog Carstva i time ih oslobodio vrhovništva Habsburgovaca. Daljnjim ženidbenim vezama proširili su svoju vlast i utjecaj na Hrvatsku i Slavoniju, a uplitali su se i u unutrašnje prilike Ugarske, Češke i Austrije. Također, pretendirali su i na kraljevske krune u Bosni i Austriji.^[2]

Bili su u sukobu s velikaškom obitelji Hunyadi s kojima su se pomirili 1451. godine, no za vrijeme bitke kod Beograda protiv Turaka, Ulrik II. se opet sukobio s Ladislavom Hunyadijem te je u svađi ubijen i s njime je 1456. godine izumrla obitelj Celjskih grofova.

Popis Celjskih grofova

Ulrik I. (1331.–1368.)
Herman I. (1332./34.-1385.)
Vilim (1361./62-1392.)
Herman II. (o. 1365.-1435.)
Fridrik II. († 1454.)
Ulrik II. (1407.–1456.)

Bilješke

↑ Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 35.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 Opća enciklopedija, str. 41.
↑ ^3,0 ^3,1 Celjski - Hrvatski biografski leksikon
↑ Celjski - Hrvatska enciklopedija

Literatura

Opća enciklopedija, JLZ, Zagreb, 1977.
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. IV, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-04-X

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Celjski grofovi koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[1] Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 35.

[Op.C4.87a_enciklopedija.2C_str._41-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 Opća enciklopedija, str. 41.

[hbl.lzmk.hr-3] 3,0 ^3,1 Celjski - Hrvatski biografski leksikon

[4] Celjski - Hrvatska enciklopedija

[1]

[2]

[3]

[4]

Inačica od 07:01, 21. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 17:43, 7. svibnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Celjski grofovi'''-->~~[[Slika:Counts_of_Celje_coat_of_arms_(1-4).svg\|desno\|mini\|Grb grofova Celjskih]]		[[Slika:Counts_of_Celje_coat_of_arms_(1-4).svg\|desno\|mini\|Grb grofova Celjskih]]
	'''Celjski grofovi''' ([[njemački jezik\|njem.]] ''Grafen von Cilli'', [[slovenski jezik\|slov.]] ''Celjski grofje,'' [[mađarski jezik\|mađ.:]] ''Cillei grófok''), velikaška [[dinastija\|dinastička]] obitelj. U [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] poznati su pod imenom ''Žovneški'' i gospodari su posjeda u Savinjskoj dolini i [[Kranjska\|Kranjskoj]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 35.</ref> Tijekom [[14. stoljeće\|14. stoljeća]] doživjeli su znatan uspon i proširili svoj utjecaj i posjede na [[Hrvatska\|Hrvatsku]]. Car [[Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva\|Ludovik IV. Bavarski]] (1328.-1347.) dodijelio im je naslov državnih [[grof]]ova Celjskih, a kralj [[Žigmund Luksemburški]] (1387.-1437.) naslov [[knez]]ova [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]], čime su ostvarili izniman uspon i ugled među plemstvom.		'''Celjski grofovi''' ([[njemački jezik\|njem.]] ''Grafen von Cilli'', [[slovenski jezik\|slov.]] ''Celjski grofje,'' [[mađarski jezik\|mađ.:]] ''Cillei grófok''), velikaška [[dinastija\|dinastička]] obitelj. U [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] poznati su pod imenom ''Žovneški'' i gospodari su posjeda u Savinjskoj dolini i [[Kranjska\|Kranjskoj]].<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 35.</ref> Tijekom [[14. stoljeće\|14. stoljeća]] doživjeli su znatan uspon i proširili svoj utjecaj i posjede na [[Hrvatska\|Hrvatsku]]. Car [[Ludovik IV., car Svetog Rimskog Carstva\|Ludovik IV. Bavarski]] (1328.-1347.) dodijelio im je naslov državnih [[grof]]ova Celjskih, a kralj [[Žigmund Luksemburški]] (1387.-1437.) naslov [[knez]]ova [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]], čime su ostvarili izniman uspon i ugled među plemstvom.