Razlika između inačica stranice »Nin«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 39: Redak 39:
== Povijest ==
== Povijest ==
[[Datoteka:Nin (lower gate).JPG|mini|300px|Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)]]
[[Datoteka:Nin (lower gate).JPG|mini|300px|Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)]]
[[File:Nin - Gornja vrata.JPG|300px|mini|Gornja vrata]]
[[Datoteka:Nin - Gornja vrata.JPG|300px|mini|Gornja vrata]]
[[File:Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović.jpg|thumb|Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović]]
[[Datoteka:Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović.jpg|thumb|Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović]]
Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u [[9. stoljeće pr. Kr.|9. st. pr. n. e.]] nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku ''Hemionoi'' u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena ''Ainonoi''. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku ''Ainona'', a rimski u obliku ''[[Aenona]]''.<br/>
Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u [[9. stoljeće pr. Kr.|9. st. pr. n. e.]] nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku ''Hemionoi'' u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena ''Ainonoi''. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku ''Ainona'', a rimski u obliku ''[[Aenona]]''.<br/>
Početkom [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. n. e.]] gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.<br/>
Početkom [[1. stoljeće pr. Kr.|1. st. pr. n. e.]] gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.<br/>
Redak 112: Redak 112:
* [http://www.solananin.hr/ Solana Nin]
* [http://www.solananin.hr/ Solana Nin]


{{commonscat}}
 
{{Nin}}
{{Nin}}
{{GiO ZdŽ}}
{{GiO ZdŽ}}

Trenutačna izmjena od 00:02, 1. svibnja 2022.

Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Nin. Za srednjovjekovnu starohrvatsku županiju pogledajte Nin (županija).
Nin
Pogled na Nin
Pogled na Nin
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija 23px Zadarska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 2.744 stan.
Gradonačelnik Emil Ćurko
Poštanski broj 23232
Pozivni broj +385 (0)23
Autooznaka ZD
Službena stranica www.nin.hr
Zemljovid
Nin na karti Hrvatska
Nin
Nin
Nin na zemljovidu Hrvatske
Nin na karti Zadarska županija
Nin
Nin
Nin na zemljovidu Zadarske županije

Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora. Administrativno pripada Zadarskoj županiji. Prvi je hrvatski kraljevski grad.

Gradska naselja

U sastav grada Nina ulazi 6 naselja (stanje 2008.), to su: Grbe, Nin, Ninski Stanovi, Poljica-Brig, Zaton i Žerava.

Zemljopis

Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m, povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća rječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Grada Nina živjelo je 2.744 stanovnika, a u samom Ninu 1.132 stanovnika.[1]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području grada Nina živjelo je sveukupno 4603 stanovnika od toga 2286 muškaraca i 2317 žena (procjena za 2005. 5 683 stanovnika). Sam gradić Nin imao je 1256 stanovnika. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna živjelo 40 000 stanovnika, u Rimsko doba 20 000, a kralj Tomislav je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15 000 veslača na condurama i sagenama.

Uprava

Grad Nin administrativno se sastoji od 6 naselja: Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Zaton, Žerava i Poljica Brig.

Gradonačelnik: Emil Ćurko

Povijest

Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)
Gornja vrata
Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović

Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. n. e. nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku Hemionoi u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena Ainonoi. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku Ainona, a rimski u obliku Aenona.
Početkom 1. st. pr. n. e. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.
Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore Krajem 6. st i početkom 7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju Andrija II. 1205. godine i Bela IV. 1244. godine. Ludovik I. Anžuvinac 1371. godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i Dalmacije i naziva Nin naš glavni i kraljevski grad dalmatinski.
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do 1409. godine kada ga sramotnom prodajom Ladislav Napuljski zajedno sa Dalmacijom, Zadrom i ostalim autonomnim gradovima nije predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu od Turaka Mlečani 1537. godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. Početkom Ciparskog rata 1570. godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine 1646. Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost.
1828. godine konačno je ukinuta Ninska biskupija, a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od 1903. do 1909. godine vrši se asanacija rječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća, a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.
Kraljevina Jugoslavija nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.
Tek nakon II. svjetskog rata počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana).
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Kip Grgura Ninskog djelo kipara Ivana Meštrovića

Spomenici i znamenitosti

Obrazovanje

Osnovno školstvo

Kultura

  • Galerije
    • Galerija Višeslav
  • KUD Branimir Nin
  • SV Zadar – osnovan je u siječnju 1996. godine i ima dvije sekcije: tamburaški orkestar i mažoretkinje.

Šport

  • MNK "Aenona", Nin
  • boćarski klub "Grgur Ninski"
  • Od 1983. trči se utrka Nin – Zadar.
Nin

Gastronomija

  • Šokol, najpoznatija ninska delicija

Izvori

Literatura

Vanjske poveznice


Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.