Razlika između inačica stranice »Allaga«

Trenutačna izmjena od 21:46, 29. travnja 2022.

Alaga Petar dobio je plemstvo od kralja Karla VI.. (1711.-1740.), 15. srpnja 1722. godine u Požunu (današnjoj Bratislavi). U povelji stoji da se plemstvo dodjeljuje katoličkoj obitelji dalmatinskog podrijetla.

Članovi ove obitelji 1687. godine žive u Kaćmaru, 1716. u Somboru, a 1722. godine u Subotici. Petar Alaga 1728. godine drži pod arendom pustaru Aljmaš koju je uzeo od grofa Marka Czobora i plaća zakupninu od 759 forinta godišnje.

Obitelj 1748. naseljava današnji Lemeš, a među lemeškim plemićima su na popisu 1751. upisana dva pripadnika: Pavao i Ivan Alaga. Godine 1771. obitelj Allaga imala je 17 članova.

Plemstvo obitelji proglašeno je na skupštini Bačke županije 3. travnja 1797. godine, kada je ubilježen i plemić Petar Alaga, dok 1798. u mjestu ima više članova ove velike obitelji. Godine 1803. Alage dobivaju posjede u Lemešu.

Iz ove obitelji potječe i Mirko (Emericius) Alaga koji je godine 1848. sudjelovao u političkim gibanjima kao zastupnik Riđice zbog čega je dvije godine poslije osuđen na smrt i poslije pomilovan. Od 1873. do 1893. radi kao javni bilježnik u Baji. Bio je zastupnik posljednjeg Sabora – madžarske skupštine. Vladin komesarijat Gornje Bačke je pokrenuo istragu i uhitio sve članove ovog Sabora. Nakon pomilovanja Mirko odlazi u Baju, ali mijenja prezime u von Agafi.

Ova velika obitelj dala je nekoliko istaknutih stručnjaka i znanstvenika među kojima su najistaknutiji nuklearni fizičar Gaja Alaga i njegov sin Miroslav Alaga Bogdanović. Potomci ove obitelji danas žive u Splitu (Cvitanić), Rijeci (Dujmović), Subotici i Lemešu.

Obitelj posjeduje izvornu grbovnicu s visećim pečatom.

Pergament, tisak u boji, zlatnim gajtanom pričvršćen je pečat u drvenoj kutiji. Sve skupa smješteno je u željeznu kutiju s aplikacijom cvijeta. Grbovnica: 38,5 x 29,5 cm.

Grb: (1722.) štit je tzv. “renesansni” štit karakterističan za XVI. stoljeće (tal. Scudo accartocciato, niz. Schild XVI. de eeuv, franc. cartouche Renaissance). U plavom polju na zelenoj podlozi uz uzdignuti bijeli stup s desne strane okrenut prema unutra stoji zlatni lav. Kaciga: zlatni kondor sa sabljom krivošijom; Plaštevi: plavo-zlatni; crveno-srebrni.

Izvori

Duišin, V. A., Plemićke porodice II., Vojvodina II., s.l. s.a., 155.
Arhiv Vojvodine Novi Sad, Fond Bač-bodroške županije, sig.162/1740; 69/1728. 28/1728.
Peić, Marko, Grgo Bačlija, Imenoslov bačkih Bunjevaca, Matica srpska, Novi Sad–Subotica, 1994., str.3.

Inačica od 07:47, 15. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 21:46, 29. travnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz) Oznaka: poveznice na razdvojbe
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Allaga'''-->~~'''Alaga''' Petar dobio je plemstvo od kralja [[Karlo VI.\|Karla VI.]]. (1711.-1740.), [[15. srpnja]] [[1722.]] godine u [[Požun]]u (današnjoj [[Bratislava\|Bratislavi]]). U povelji stoji da se plemstvo dodjeljuje katoličkoj obitelji dalmatinskog podrijetla.		'''Alaga''' Petar dobio je plemstvo od kralja [[Karlo VI.\|Karla VI.]]. (1711.-1740.), [[15. srpnja]] [[1722.]] godine u [[Požun]]u (današnjoj [[Bratislava\|Bratislavi]]). U povelji stoji da se plemstvo dodjeljuje katoličkoj obitelji dalmatinskog podrijetla.

	Članovi ove obitelji 1687. godine žive u [[Kaćmar]]u, 1716. u [[Sombor]]u, a 1722. godine u [[Subotica \|Subotici]]. Petar Alaga 1728. godine drži pod [[arenda\|arendom]] [[pustara\|pustaru]] [[Aljmaš]] koju je uzeo od grofa Marka [[Czobor]]a i plaća zakupninu od 759 forinta godišnje.		Članovi ove obitelji 1687. godine žive u [[Kaćmar]]u, 1716. u [[Sombor]]u, a 1722. godine u [[Subotica \|Subotici]]. Petar Alaga 1728. godine drži pod [[arenda\|arendom]] [[pustara\|pustaru]] [[Aljmaš]] koju je uzeo od grofa Marka [[Czobor]]a i plaća zakupninu od 759 forinta godišnje.