Grbovnica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Grbovnica Kraljevine Slavonije iz zbirke Hrvatskog državnog arhiva

Grbovnica ili armal je vladarska povelja kojom se nekomu podjeljuje plemićki grb. Nastanak prvih grbovnica vezan je uz potrebu dokazivanja plemićkoga statusa radi očuvanja povlastica. U razdoblju od 12. do početka 14. stoljeća postoji određena sloboda u uzimanju i kreiranju grba. U 14. stoljeću potvrđuje se isključivo pravo vladara na podjelu grba, a istovremeno je vladarevo pravo potvrđeno time što vladari počinju posebnim poveljama dodjeljivati grbove koji su u takvim poveljama bili opisani i naslikani. Takve povelje dobile su naziv litterae armales od latinske riječi arma (oružje).

Grbovnice su pisane na pergamentu, a u sredini isprave oslikan je sam grb. U tekstu se navode zasluge zbog kojih pojedinac dobiva grb, te se točno opisuju svi elementi i boje grba. Sredinom 16. stoljeća grbovna se slika iz sredine grbovnice seli u gornji desni kut. U 17. stoljeću grbovnica poprima oblik knjige, u kojoj je grb oslikan ili na naslovnoj stranici ili na srednjoj stranici povelje.

Izvori

Povezane stranice