Sjeverna Osetija-Alanija

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir ruski federalni subjekt

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije

Zemljopis

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.

• Površina: 8000 km²
  • Granice:
  • unutarnje: Kabardino-Balkarija (Z/SZ/S), Stavropoljski kraj (S), Čečenija (SI/I), Ingušetija (I/SI)
  • međunarodne: Gruzija (uključujući Južnu Osetiju) (SE/S/SW)
• Najviši vrh: Džimara, 4780 m
• Najveća udaljenost sjever-jug: 130 km.
• Najveća udaljenost istok-zapad: 120 km.

Rijeke

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

• Terek (~600 km)
• Uruh (104 km)
• Ardon (101 km)
• Kambilejevka (99 km)
• Gizeldon (81 km)
• Fiagdon
• Sunža

Planine

Zemljovid s označenim područjem Sjeverne Osetije-Alanije

Zemljovid Sjeverne Osetije-Alanije

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4780 m) i Ulipata (4638 m).

Prirodna bogatstva

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

Klima

Klima je umjereno kontinentalna.

• Prosječna siječanjska temperatura: –5°C
• Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
• Prosječna godišnja količina padalina: 400 – 700 mm u nizinskom dijelu, preko 1000 mm u gorju

Upravna podjela

Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Sjeverne Osetije-Alanije

Stanovništvo

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

• Oseti 53 %
• Rusi 30 %
• Inguši 5 %
• Armenci 2 %
• ostali 10 %

• Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
  • gradsko: 464.875 (65,5%)
  • selsko: 245.400 (34,5%)
  • muškaraca: 336.035 (47,3%)
  • žena: 374.240 (52,7%)
• žena na 1000 muškaraca: 1114
• Prosječna dob: 33,8 g.
  • u gradu: 34,2 g.
  • na selu: 32,9 g.
  • muška: 30,4 g.
  • ženska: 36,9 g.
• Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
  • gradskih: 143.397 (s 447.884 st.)
  • selskih: 56.794 (s 242.922 st.)
• Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

Vjera

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradovi

• Vladikavkaz 314.500
• Mozdok 41.800
• Beslan 35.600
• Alagir 20.500
• Ardon 17.000

Politika

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

Kultura

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjeta

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

• Sjevernokavkasko državno tehnološko sveučilište
• Sjevernokavkasko državno sveučilište
• Sjevernokavkaska državna medicinska akademija
• Gorsko državno poljodjelsko sveučilište

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

Gospodarstvo

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na Sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, s brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram itd.), elektrotehnička, kemijska i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

Promet

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz s Prekokavkazjem.

Vidi još

• osetski jezik
• osetska glazba
• Talačka kriza u Beslanu

Vanjske poveznice

Opće

• Službene stranice Predsjednika Republike.
• Službene stranice Parlamenta Sjeverne Osetije-Alanije.
• Osetija—povijest, kultura, politika, novosti.
• Svjetlopisi iz Sjeverne Osetije-Alanije (na esperantu).
• Dobrodošli u Sjevernu Osetiju (autorice Tome Kulajeve) (na osetskom).

Prosvjeta

• Sjevernoosetsko državno sveučilište.
• Sjevernoosetska državna medicinska akademija.
• Visoki institut za menedžment.
• Civilizacijski institut.

Masmediji

• Elektronička inačica sjevernoosetskog dnevnika Severnaya Osetija.
• Info o Sjevernoj Osetiji - portal 15. regija(15y Region).