Razlika između inačica stranice »Sirsko pismo«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bny)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sirsko pismo'''-->{{povijest alfabeta}}
{{povijest alfabeta}}
'''Sirsko''' ili '''Sirijsko pismo''' ([[Sirski jezik|sirski]]: ܐܠܦ ܒܝܬ ܣܘܪܝܝܐ ʾālep̄ bêṯ Sūryāyā, ܐܒܓܕ ܣܘܪܝܝܐ ʾabgad Sūryāyā) je [[pismo]] koje se razvilo iz starog [[Aramejsko pismo|aramejskog]] i kurzivnoga [[palmirsko pismo|palmirskog pisma]]. Njime su se služili [[sirski kršćani]] te je na njem ostala sačuvana bogata kršćanska literatura.<ref name="HE" />  
'''Sirsko''' ili '''Sirijsko pismo''' ([[Sirski jezik|sirski]]: ܐܠܦ ܒܝܬ ܣܘܪܝܝܐ ʾālep̄ bêṯ Sūryāyā, ܐܒܓܕ ܣܘܪܝܝܐ ʾabgad Sūryāyā) je [[pismo]] koje se razvilo iz starog [[Aramejsko pismo|aramejskog]] i kurzivnoga [[palmirsko pismo|palmirskog pisma]]. Njime su se služili [[sirski kršćani]] te je na njem ostala sačuvana bogata kršćanska literatura.<ref name="HE" />  


Redak 323: Redak 323:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Syriac alphabet}}
 


* [https://proleksis.lzmk.hr/46007/ Sirsko (Sirijsko) pismo], [[Proleksis enciklopedija]]
* [https://proleksis.lzmk.hr/46007/ Sirsko (Sirijsko) pismo], [[Proleksis enciklopedija]]

Trenutačna izmjena od 09:06, 14. travnja 2022.

Povijest alfabeta

srednje brončano doba 19.–15. st. pr. Kr.

meroitičko 3. st. pr. Kr.
Genealogija

Sirsko ili Sirijsko pismo (sirski: ܐܠܦ ܒܝܬ ܣܘܪܝܝܐ ʾālep̄ bêṯ Sūryāyā, ܐܒܓܕ ܣܘܪܝܝܐ ʾabgad Sūryāyā) je pismo koje se razvilo iz starog aramejskog i kurzivnoga palmirskog pisma. Njime su se služili sirski kršćani te je na njem ostala sačuvana bogata kršćanska literatura.[1]

Povijest

Najstarije sirsko pismo razvilo se u 1. stoljeću, a naziva se estrangelo. Nekoliko stoljeća poslije došlo je do podjele sirskoga pisma na dva tipa. Prvi je zapadni, linearni tip pod nazivom jakobitsko ili serto pismo, kojemu su vokali nastali po uzoru na grčko pismo. Drugi, istočni tip karakterizira vokalna punktacija, a ime mu je nestorijansko pismo. Iz prvoga tipa razvilo se u 6. stoljeća melkitsko ili sirsko-palestinsko pismo te jezidsko, koje se koristilo u Kurdistanu. Iz nestorijanskoga pisma razvila su se dva pisma: karšuni i manihejsko pismo. Daljnji razvoj pisma temeljio se na manihejskom pismu, iz kojega se najprije razvilo sogdijansko, a potom ujgursko, mongolsko i kalmičko pismo.[1]

Slova

Sirsko pismo sastoji se od sljedećih slova, prikazanih u svojim izoliranim (nespojenim) oblicima. Kada su izolirana, slova kāp̄, mīm, i mūn često su prikazana sa svojim početnim oblikom povezanim sa svojim konačnim oblikom. Slova ʾālep̄, dālaṯ, , waw, zayn, ṣāḏē, rēš i taw (i u ranim oblicima estrangela, slovo semkaṯ[2]) ne povezuju se sa sljedećim slovom u riječi te su označena s asteriskom (*).

Slovo Glasovna vrijednost (klasični sirski) Brojčana
vrijednost
Fenički
ekvivalent
Aramejski
(iz doba Ahemenidskog Perzijskog Carstva)
ekvivalent
Hebrejski
ekvivalent
Ime Transliterirano Estrangelo Nestorijansko pismo Serto pismo Unikod Transliteracija IPA
*ܐܠܦ ʾĀlep̄*[<!--'''MediaWiki:Cite] Syriac Estrangela alap.svg Syriac Eastern alap.svg Syriac Serta alap.svg ܐ ʾ ili nula
mater lectionis: ā
ʔ ili ∅
mater lectionis: ɑ
1 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤀 𐡀 א
ܒܝܬ Bēṯ Syriac Estrangela bet.svg Syriac Eastern bet.svg Syriac Serta bet.svg ܒ tvrdo: b
meko: (također bh, v ili β)
tvrdo: b
meko: v ili w
2 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤁 𐡁 ב
ܓܡܠ Gāmal Syriac Estrangela gamal.svg Syriac Eastern gamal.svg Syriac Serta gamal.svg ܓ}} tvrdo: g
meko: (također , gh, ġ ili γ)
tvrdo: ɡ
meko: ɣ
3 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤂 𐡂 ג
*ܕܠܬ Dālaṯ* Syriac Estrangela dalat.svg Syriac Eastern dalat.svg Syriac Serta dalat.svg ܕ tvrdo: d
meko: (također dh, ð ili δ)
tvrdo: d
meko: ð
4 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤃 𐡃 ד
*ܗܐ * Syriac Estrangela he.svg Syriac Eastern he.svg Syriac Serta he.svg ܗ h h 5 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤄 𐡄 ה
*ܘܘ Waw* Syriac Estrangela waw.svg Syriac Eastern waw.svg Syriac Serta waw.svg ܘ suglasnik: w
mater lectionis: ū ili ō
(također u ili o)
suglasnik: w
mater lectionis: u ili o
6 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤅 𐡅 ו
*ܙܝܢ Zayn* Syriac Estrangela zayn.svg Syriac Eastern zayn.svg Syriac Serta zayn.svg ܙ z z 7 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤆 𐡆 ז
ܚܝܬ Ḥēṯ Syriac Estrangela het.svg Syriac Eastern het.svg Syriac Serta het.svg ܚ kh, x ili ħ) ħ, x ili χ 8 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤇 𐡇 ח
ܛܝܬ Ṭēṯ Syriac Estrangela tet.svg Syriac Eastern tet.svg Syriac Serta tet.svg ܛ (također T ili ţ) 9 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤈 𐡈 ט
ܝܘܕ Yōḏ Syriac Estrangela yod.svg Syriac Eastern yod.svg Syriac Serta yod.svg ܝ suglasnik: y
mater lectionis: ī (također i)
suglasnik: j
mater lectionis: i ili e
10 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤉 𐡉 י
ܟܦ Kāp̄ Syriac Estrangela kap.svg Syriac Eastern kap.svg Syriac Serta kap.svg ܟ tvrdo: k
meko: (također kh ili x)
tvrdo: k
meko: x
20 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤊 𐡊 כ ך
ܠܡܕ Lāmaḏ Syriac Estrangela lamad.svg Syriac Eastern lamad.svg Syriac Serta lamad.svg ܠ l l 30 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤋 𐡋 ל
ܡܝܡ Mīm Syriac Estrangela mim.svg Syriac Eastern mim.svg Syriac Serta mim.svg ܡ m m 40 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤌 𐡌 מ ם
ܢܘܢ Nūn Syriac Estrangela nun.svg Syriac Eastern nun.svg Syriac Serta nun.svg ܢ n n 50 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤍 𐡍 נ ן
ܣܡܟܬ Semkaṯ Syriac Estrangela semkat.svg Syriac Eastern semkat.svg Syriac Serta semkat.svg ܣ s s 60 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤎 𐡎 ס
ܥܐ ʿĒ Syriac Estrangela 'e.svg Syriac Eastern 'e.svg Syriac Serta 'e.svg ܥ ʿ ʕ[link] 70 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤏 𐡏 ע
ܦܐ Syriac Estrangela pe.svg Syriac Eastern pe.svg Syriac Serta pe.svg ܦ tvrdo: p
meko: (također , , ph ili f)
tvrdo: p
meko: f
80 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤐 𐡐 פ ף
*ܨܕܐ Ṣāḏē* Syriac Estrangela sade.svg Syriac Eastern sade.svg Syriac Serta sade.svg ܨ (također S ili ş) 90 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤑 𐡑 צ ץ}
ܩܘܦ Qōp̄ Syriac Estrangela qop.svg Syriac Eastern qop.svg Syriac Serta qop.svg ܩ q (također ) q 100 Phnx|𐤒 𐡒 ק
*ܪܝܫ Rēš* Syriac Estrangela res.svg Syriac Eastern res.svg Syriac Serta res.svg ܪ r r 200 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤓 𐡓 ר
ܫܝܢ Šīn Syriac Estrangela sin.svg Syriac Eastern sin.svg Syriac Serta sin.svg ܫ š (također sh) ʃ 300 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤔 𐡔 ש
*ܬܘ Taw* Syriac Estrangela taw.svg Syriac Eastern taw.svg Syriac Serta taw.svg ܬ tvrdo: t
meko: (također th ili θ)
tvrdo: t
meko: θ
400 <templatestyles src="Script/styles_phoenician.css" />𐤕 𐡕 ת

Bilješke

  1. Također se izgovara kao ʾĀlap̄ ili Olaf (ܐܳܠܰܦ) u zapadnom sirskom (jakobitsko ili serto pismo)
  2. Kod skoro svih govornika asirskog novoaramejskog, glas ʿĒ (/ʕ/) tako se ne izgovara; već se tipično spaja s jasnim zvukom slova ʾĀlep̄ ([ʔ] ili ∅) ili geminira s prethodnim suglasnikom.

Izvori

  1. 1,0 1,1 Sirsko pismo, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 15. srpnja 2020.
  2. Coakley, J. F. (2002). Robinson's Paradigms and Exercises in Syriac Grammar (5th ed.). Oxford University Press. p. 141. ISBN 978-0-19-926129-1.

Vidi još

Vanjske poveznice