Razlika između inačica stranice »Slivnjača«
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Slivnjača | '''Slivnjača, simjaca ili šimjaca'''<ref name=ulika/>, hrvatska autohtona sorta [[maslina|masline]] s otoka [[Cres]]a. Nužna je sorta u proizvodnji [[ekstra djevičansko maslinovo ulje|ekstra djevičanskog maslinovog ulja]] [[ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres|Cresa]].<ref name="izmijenjena specifikacija">[https://poljoprivreda.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/datastore/filestore/93/2016-7-6_-_Izmijenjena_Specifikacija_proizvoda.pdf ''Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres'']. Udruga za razvitak poljoprivrede i agro- turizma “Ulika”. Srpnja 2014. Stranice MInistarstva poljoprivrede RH. Pristupljeno 28. ožujka 2022.</ref> | ||
Slivnjača čini glavninu maslinarskog fonda na Cresu, gotovo 80% stabala. Slijedi ga plominka koje je 10%, pa [[rosuja]] s 3% te ostale razne druge sorte nepoznatog podrijetla koje su poznate pod lokalnim nazivom divikuje. Važna je odlika maslinarstva otoka Cresa da se bazira isključivo na autohtonim sortama. Slivnjače ima i na [[Krk]]u, ali sporadično. Zbog iznimno velika zastupljenosti na Cresu od više od 100.000 stabala smatra ju se autohtonom creškom sortom.<ref name=ulika>[http://www.udruga-ulika-cres.hr/hr/Sorte-maslinarstvo-Cres.aspx ''Sorte maslina'']. Udruga za razvitak poljoprivrede i agro-turizma Ulika Cres. nedatirano. Pristupljeno 28. ožujka 2022.</ref> | Slivnjača, lokalno simjaca i šimjaca, čini glavninu maslinarskog fonda na Cresu, gotovo 80% stabala. Slijedi ga plominka koje je 10%, pa [[rosuja]] s 3% te ostale razne druge sorte nepoznatog podrijetla koje su poznate pod lokalnim nazivom [[divikuja|divikuje]] ([[divlja maslina]]<ref name="izmijenjena specifikacija"/>). Važna je odlika maslinarstva otoka Cresa da se bazira isključivo na autohtonim sortama. Slivnjače ima i na [[Krk]]u, ali sporadično. Zbog iznimno velika zastupljenosti na Cresu od više od 100.000 stabala smatra ju se autohtonom creškom sortom.<ref name=ulika>[http://www.udruga-ulika-cres.hr/hr/Sorte-maslinarstvo-Cres.aspx ''Sorte maslina'']. Udruga za razvitak poljoprivrede i agro-turizma Ulika Cres. nedatirano. Pristupljeno 28. ožujka 2022.</ref> | ||
Budući da dobro podnosi plitka tla, sušu i hladnoću, dobro ide uzgoj na [[kamenjar]]u i [[terasa (poljoprivreda)|terasama]]. Slabije raste u udolinama s dubokim tlom, jer ondje se zadržava vlažniji zrak koji pogoduje [[paunovo oko|paunovom oku]] na koji je slivnjača osjetljiva. Stoga na takvim malobrojnim mjestima na Krku rastu plominka i rosuja koje ištu znatno bolje uvjete uzgoja. Slivnjača dozrijeva za berbu 10 dana poslije plominke.<ref name=ulika/> | Budući da dobro podnosi plitka tla, sušu i hladnoću, dobro ide uzgoj na [[kamenjar]]u i [[terasa (poljoprivreda)|terasama]]. Slabije raste u udolinama s dubokim tlom, jer ondje se zadržava vlažniji zrak koji pogoduje [[paunovo oko|paunovom oku]] na koji je slivnjača osjetljiva. Stoga na takvim malobrojnim mjestima na Krku rastu plominka i rosuja koje ištu znatno bolje uvjete uzgoja. Slivnjača dozrijeva za berbu 10 dana poslije plominke.<ref name=ulika/> | ||
Trenutačna izmjena od 00:51, 28. ožujka 2022.
Slivnjača, simjaca ili šimjaca[1], hrvatska autohtona sorta masline s otoka Cresa. Nužna je sorta u proizvodnji ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cresa.[2]
Slivnjača, lokalno simjaca i šimjaca, čini glavninu maslinarskog fonda na Cresu, gotovo 80% stabala. Slijedi ga plominka koje je 10%, pa rosuja s 3% te ostale razne druge sorte nepoznatog podrijetla koje su poznate pod lokalnim nazivom divikuje (divlja maslina[2]). Važna je odlika maslinarstva otoka Cresa da se bazira isključivo na autohtonim sortama. Slivnjače ima i na Krku, ali sporadično. Zbog iznimno velika zastupljenosti na Cresu od više od 100.000 stabala smatra ju se autohtonom creškom sortom.[1]
Budući da dobro podnosi plitka tla, sušu i hladnoću, dobro ide uzgoj na kamenjaru i terasama. Slabije raste u udolinama s dubokim tlom, jer ondje se zadržava vlažniji zrak koji pogoduje paunovom oku na koji je slivnjača osjetljiva. Stoga na takvim malobrojnim mjestima na Krku rastu plominka i rosuja koje ištu znatno bolje uvjete uzgoja. Slivnjača dozrijeva za berbu 10 dana poslije plominke.[1]
Slivnjačino stablo je niže od plominke, druge sorte koju se zahtijeva u proizvodnji Cresa. Grane su joj kratke, jake, tuste i uspravne. List je kratak i širok. S gornje je strane tamnozelen, a s dolnje sjajne svjetlozelene boje. Peteljka lista je srednje dužine. Plod je velik i ovalan. Na vrhu je mali šiljak. Plodovi koji nisu potpuno dozrjeli su ljubičasti ili crvenkasti. Meso ploda je gusto i ljubičaste boje. Koštica je zašiljena s obije strane, crvenkasto-žuta, ima tamne brazdice i izdužena je. Peteljka je duga i tanka, pri čemu je slabije izražena udubina kod peteljke, dok je pupak slabo izdignut.[2]
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Sorte maslina. Udruga za razvitak poljoprivrede i agro-turizma Ulika Cres. nedatirano. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres. Udruga za razvitak poljoprivrede i agro- turizma “Ulika”. Srpnja 2014. Stranice MInistarstva poljoprivrede RH. Pristupljeno 28. ožujka 2022.