Kamenjar
| Kamenjar | |
|---|---|
 Kamenjar | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Passeriformes |
| Porodica: | Muscicapidae |
| Rod: | Monticola |
| Vrsta: | M. saxatilis |
| Dvojno ime | |
| Monticola saxatilis (Linnaeus, 1766) | |
Kamenjar (lat. Monticola saxatilis) je vrsta ptice koja pripada rodu stjenjarki (Monticola), porodica muharice.[1]
Područje rasprostranjenosti u svijetu i RH
Kamenjar je u Europi gnjezdarica, selica koja zimuje u Africi. U Hrvatskoj ovu vrstu nalazimo češće u primorju. Mediteranske populacije selidbu započinju u kolovozu i srpnju te migriraju noću.
Veličina RH populacije
1000 – 5000 parova.
Stanište
Obitava na otvorenim stjenovitim područjima, stijenama s kamenjarskim livadama i u ruševinama. Za razliku od modrokosa veći broj parova odabire manje strma staništa, s grupama stijena i kamenjare sa škrapama.
Fenologija vrste i biologija vrste
Mužjak je za gniježđenja jedna od ruhom najupadljivijih ptica, s jedinstvenom kombinacijom plave glave i plašta, riđim donjim dijelovima i kratkim repom. Ima bijela leđa, koja su najbolje vidljiva u letu. Plaha je vrsta te ju je dosta teško vidjeti. Duljina tijela je 18.5 cm, a raspon krila 33 – 37 cm.
Jedinke ove vrste većinom su solitarne. Gniježđenje započinje krajem travnja, a traje još i kroz svibanj i lipanj. Tijekom sezone gniježđenja ima 1 – 2 legla, s 4 – 5 jaja. Gnijezda se nalaze u horizontalnim pukotinama u stijenama, liticama, ali i zidovima u ruševnim građevinama, a ponekad i u dupljama u drvetu. Gnijezdo gradi od travki i mahovina.
IUCN kategorija ugroženosti i zakonska zaštita
Kamenjar prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske (Tutiš i sur. 2013.) ima kategoriju ugroženosti: najmanje zabrinjavajuća (LC) vrsta. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (80/13) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 114/13) kamenjar je strogo zaštićena vrsta u RH.[2][3]
ilustracija mužjaka i ženke
Ravnjak Bozdağı, Kapadokija
jaje
