Razlika između inačica stranice »Pustinja kod Gospe u Borima«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pustinja kod Gospe u Borima'''-->'''Pustinja kod Gospe u Borima''' nalazila se je u [[Gornje Selo (Šolta)|Gornjem Selu]] na [[Šolta|Šolti]].  
Pustinja kod Gospe u Borima''' nalazila se je u [[Gornje Selo (Šolta)|Gornjem Selu]] na [[Šolta|Šolti]].  
Nastala je na mjestu starog [[Benediktinci|benediktinskog]] [[Samostan|samostana]] koji se spominje u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Nije poznato kad je navedeni samostan propao, a od njega je danas očuvana možda samo [[Apsida|apsida]] [[Crkva|crkve]] [[Gospa u Borima|Gospe u Borima]] koja je u nekoliko navrata produživana. Najkasnije od [[16. stoljeće|16. st.]] ondje su nastanjuju [[Poljica|poljički]] [[Pustinjak|pustinjaci]] [[Glagoljsko bogoslužje|glagoljaši]].
Nastala je na mjestu starog [[Benediktinci|benediktinskog]] [[Samostan|samostana]] koji se spominje u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Nije poznato kad je navedeni samostan propao, a od njega je danas očuvana možda samo [[Apsida|apsida]] [[Crkva|crkve]] [[Gospa u Borima|Gospe u Borima]] koja je u nekoliko navrata produživana. Najkasnije od [[16. stoljeće|16. st.]] ondje su nastanjuju [[Poljica|poljički]] [[Pustinjak|pustinjaci]] [[Glagoljsko bogoslužje|glagoljaši]].
Od svih [[Pustinja (eremitorij)|pustinja]] na [[srednjodalmatinski otoci|srednjodalmatinskim otocima]] ova pustinja je najslabije poznata. Napuštena je vjerojatno prije [[19. stoljeće|19. st.]].
Od svih [[Pustinja (eremitorij)|pustinja]] na [[srednjodalmatinski otoci|srednjodalmatinskim otocima]] ova pustinja je najslabije poznata. Napuštena je vjerojatno prije [[19. stoljeće|19. st.]].

Trenutačna izmjena od 08:47, 24. ožujka 2022.

Pustinja kod Gospe u Borima nalazila se je u Gornjem Selu na Šolti. Nastala je na mjestu starog benediktinskog samostana koji se spominje u 13. stoljeću. Nije poznato kad je navedeni samostan propao, a od njega je danas očuvana možda samo apsida crkve Gospe u Borima koja je u nekoliko navrata produživana. Najkasnije od 16. st. ondje su nastanjuju poljički pustinjaci glagoljaši. Od svih pustinja na srednjodalmatinskim otocima ova pustinja je najslabije poznata. Napuštena je vjerojatno prije 19. st..

Izvori

A. Škobalj, Vjera starih Hrvata / na reljefu u Zmajevoj Spilji na otoku Braču, Duće 1986.