More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Sudbeni kotar Pag''' bio je jedan od [[Sudbeni kotari u Austro-Ugarskoj|sudbenih kotara]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Gerichtsbezirk''), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje [[Cislajtanija|Carevine Austrije]] u okvirima [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]]. Zajedno sa sudbenim kotarima [[Biograd (sudbeni kotar)|Biograd]], [[Rab (sudbeni kotar)|Rab]] i [[Zadar (sudbeni kotar)|Zadar]] činio je veću upravno-teritorijalnu jedinicu politički [[Zadarski kotar|kotar Zadar]] u sastavu austrijske krunske zemlje [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]]. Prostirao se je [[1900.]] godine na 294,71 km.<sup>2</sup><ref name="zeno">[http://www.zeno.org/Meyers-1905/K/meyers-1905-004-0429 Zeno.org] Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien</ref> Sjedište sudbenog kotara bilo je u [[Pag (grad)|Pagu]], a službeno je iskazivan i na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]] pod imenom ''Pago''<ref name="Gemeindelexikon">Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908. </ref>. | |||
==Stanovništvo== | ==Stanovništvo== |
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 18:26
Sudbeni kotar Pag bio je jedan od sudbenih kotara (njem. Gerichtsbezirk), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje Carevine Austrije u okvirima Austro-Ugarske monarhije. Zajedno sa sudbenim kotarima Biograd, Rab i Zadar činio je veću upravno-teritorijalnu jedinicu politički kotar Zadar u sastavu austrijske krunske zemlje Dalmacije. Prostirao se je 1900. godine na 294,71 km.2[1] Sjedište sudbenog kotara bilo je u Pagu, a službeno je iskazivan i na talijanskom jeziku pod imenom Pago[2].
Stanovništvo
Godine 1900. u sudbenom je kotaru Pagu živjelo 7.039 stanovnika[3] popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i "stranci" (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - "nezavičajno" (njem. Staatsfremde) bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao vojničko stanovništvo. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a hrvatski i srpski jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom "srpsko-hrvatski jezik" (njem. serbo-kroatisch)[2].
U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 7.039 osoba ili 100% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, "zemaljskog" iz Dalmacije 7.023 ili 99,77%, te "nezavičajnog" odn. iz drugih dijelova monarhije 16 osoba ili 0,22%. Vojničkoga stanovništva nije bilo.
Sudbeni kotar Pag | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
S.K. | stanovništvo 1900. | rimokatolici | pravoslavci | ostale vjere | njemački | hrvatski ili srpski | talijanski | ostali jezici | "nezavičajno" st. ("Staatsfremde") | bilješka | |||
Sudbeni kotar Pag | 7.039 | 7.039 | - | - | - | 6.911 | 112 | - | 16 | Sada je podijeljen između upravnih jedinica: grada Novalje (Ličko-senjska županija), te grada Paga i općina Kolan i Povljana (Zadarska županija). | |||
% | 100% | 100% | - | - | - | 98,18% | 1,59% | - | 0,22% |
Naselja
Sudbeni kotar Pag koji je istodobno bio i općina sastojao se iz 8 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je dat broj stanovnika s popisa od 31. prosinca 1900. godine):
Sudbeni kotar Pag - naselja i stanovništvo | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
naseljeno mjesto | stanovništvo 1900. | rimokatolici | pravoslavci | ostale vjere | njemački | hrvatski ili srpski | talijanski | ostali jezici | "nezavičajno" st. ("Staatsfremde") | pripadajući dijelovi naselja | bilješka | ||
Barbat (Barbato) | 438 | 438 | - | - | - | 438 | - | - | - | Barbat Donji ili Metajna (Barbato Inferiore) (151), Barbat Srednji ili Grba (Barbato Medio) (147), Barbat Gornji ili Zaglava (Barbato Superiore) (140) | Sada se iskazuje pod imenom Zubovići. Sadrži podatke i za naselja Kustići, Metajna i Vidalići. | ||
Dinjiška | 237 | 237 | - | - | - | 237 | - | - | - | Dinjiška (128), Gorica (65), Stara Vas (3), Vrčići (19), Ždrijac (22) | Sadrži podatke i za naselja Gorica, Miškovići, Stara Vas i Vrčići. | ||
Kolane ili Kolan | 301 | 301 | - | - | - | 291 | 6 | - | 4 | Kolane ili Kolan (255), Mandrija Velika ili Veli Kanal (8), Šimuni (Porto Simoni) (12), Slatina (20), Sveti Duh (S. Spirito) (6) | Sada se iskazuje pod imenom Kolan. Sadrži podatke i za naselja Mandre i Šimuni. | ||
Lun ili Puntalun (Punta Loni) | 352 | 352 | - | - | - | 352 | - | - | - | Jemini-Imajl (70), Kalac (15), Lun ili Puntalun (Punta Loni) (263), Stanišće (4), Vidonjica (Tavernella) (0) | Sada se iskazuje pod imenom Lun. | ||
Novalja (Novaglia) | 1.361 | 1.361 | - | - | - | 1.353 | 7 | - | 1 | Močišnjak (0), Novalja (Novaglia) (1.004), Novalja Stara (Novaglia Vecchia) (350), Skarda (0), Spital (Ospitale) (0), Sveti Ante (S. Antonio) (7), Zaska ili Čaška (0) | Sadrži podatke i za naselja Caska, Gajac, Kolanjski Gajac, Potočnica i Stara Novalja. | ||
Pag (Pago) | 3.966 | 3.966 | - | - | - | 3.856 | 99 | - | 11 | Prosika (Magazzeni) (0), Maun (Maoni) (0), Pag (Pago) (3.960), Starigrad (Terravecchia) (0), Košlin (Val Cassione) (6) | Sadrži podatke i za naselja Bošana i Košljun. | ||
Povljana | 189 | 189 | - | - | - | 189 | - | - | - | Povljana (176), Smokvica (13) | Sadrži podatke i za naselje Smokvica. | ||
Vlašić | 195 | 195 | - | - | - | 195 | - | - | - | Vlašić (195) | Sada se iskazuje pod imenom Vlašići. |
Literatura
- Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder; Bearbeitet auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
- Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.
Izvori
- ↑ Zeno.org Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien
- ↑ 2,0 2,1 Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
- ↑ Ante Bralić: Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji, Časopis za suvremenu povijest, br. 3./2007., str. 732 - 733
|