Razlika između inačica stranice »Ivan Marović«
(Bot: Automatski unos stranica) |
|||
| Redak 48: | Redak 48: | ||
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]] | [[Kategorija:Hrvatski arheolozi]] | ||
[[Kategorija:Životopisi, Imotski]] | [[Kategorija:Životopisi, Imotski]] | ||
[[Kategorija:Mravince]] | |||
Trenutačna izmjena od 22:46, 22. ožujka 2022.
Ovo je članak o arheologu. Za nogometnog vratara pogledajte članak Ivan Marović (vratar).| Ivan Marović | |
| Datoteka:Ivan Marovic.jpg | |
| Rođenje | 14. siječnja 1920. Proložac |
|---|---|
| Smrt | 17. rujna 2014. Split |
| Narodnost | Hrvat |
| Polje | arheologija |
Ivan Marović (Proložac, 14. siječnja 1920. - Split, 17. rujna 2014.), hrvatski arheolog.
Životopis
Diplomirao je klasičnu filologiju, arheologiju i povijest 1951. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Cijeli svoj radni vijek proveo je u Arheološkom muzeju u Splitu, od 1950. do 1986.[1] Porijeklom je iz Mravinaca,[2] gdje je i sahranjen.[3]
Znanstveni rad
Područje njegova rada bila je prapovijesna arheologija i numizmatika. Istražio je stotinjak arheoloških nalazišta u srednjoj Dalmaciji, a posebno u gornjem toku Cetine na osnovu čega je definirao ranobrončanodobnu Cetinsku kulturu.[1] U sklopu istraživanja Cetinske kulture, istraživao je i prostore Hercegovine i južne Bosne.[4]
Izbor iz djela
Napisao je 28 radova koji različitih tema iz prapovijesti, u glavnom objavljenih u "Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku", te 18 radova različitih numizmatičkih tema o predcarskom, rimskom carskom i bizantskom novcu.[4]
- Bakrene sjekire u prethistorijskoj zbirci Arheološkog muzeja u Splitu (1953.)
- Istraživanja kamenih gomila cetinske kulture u srednjoj Dalmaciji (1991.)
- Sojeničko naselje na Dugišu kod Otoka (Sinj) (2002.)
Nagrade
Dobitnik je Nagrade don Frane Bulić Hrvatskog arheološkog društva 2000., te Zlatnog grba Grada Splita, iste godine.[5] Bio je počasnim članom Hrvatskog arheološkog društva.[6]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Marović, Ivan Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ Benedikta Zelić Bućan Od Kuka do Mravinaca: predpovijest i povijest sela Mravince, Kulturno umjetničko društvo Zvonimir, Split, 1997. str 7.
- ↑ Academia.eduZrinka Buljević "Dragom Moru, umjesto životopisa, a na temelju sjećanja, razgovora i dokumenata" pristupljeno 15. svibnja 2018.
- ↑ 4,0 4,1 In memoriam I. Marović Hercegovački arheološki portal, objavljeno 26. rujna 2014., pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ Emilio Marin: In memoriam Ivan Marović Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Vol. 1 No. 108, prosinac 2015., pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ Nagrade HAD-a pristupljeno 17. travnja 2016.