Razlika između inačica stranice »Konditorski proizvodi«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Konditorski proizvodi'''-->'''Konditorski proizvodi''' (prema [[latinski jezik|lat.]] conditor, od condire: začiniti, zasladiti) su [[alkaloidne namirnice|alkaloidni]] [[prehrambeni proizvodi]] dobiveni obradbom [[ugljikohidrati|ugljikohidratnih]] [[sirovina]] uz različite dodatke. Dobivaju se od triju osnovnih sirovina: od ploda [[kakaovac|kakaovca]], od [[šećer]]a i [[šećerni sirupi|šećernih sirupa]] te od [[brašno|brašna]], a njihovi su glavni proizvodi [[bomboni|bombonski proizvodi]], [[brašneno-konditorski proizvodi]] te [[kakaov prah]], [[čokolada]] i [[čokoladni proizvodi]]. U konditorske proizvode ubrajaju se i [[guma za žvakanje]] te proizvodi sa smanjenom energetskom (kalorijskom) vrijednošću, tzv. ''light proizvodi'', koji se upotrebljavaju u dijetetici. U njima je šećer djelomice ili potpuno zamijenjen niskoenergetskim prirodnim ili umjetnim [[sladila|sladilima]].<ref name="LZMK">{{cite web|title=Konditorski proizvodi. |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], 2020. |pristupljeno 8. lipnja 2020. |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32742}}</ref><ref name="slatkopedija">{{cite web |url=https://www.slatkopedija.hr/konditorski-proizvodi/ |title=Konditorski proizvodi – slastice za sve generacije
Konditorski proizvodi''' (prema [[latinski jezik|lat.]] conditor, od condire: začiniti, zasladiti) su [[alkaloidne namirnice|alkaloidni]] [[prehrambeni proizvodi]] dobiveni obradbom [[ugljikohidrati|ugljikohidratnih]] [[sirovina]] uz različite dodatke. Dobivaju se od triju osnovnih sirovina: od ploda [[kakaovac|kakaovca]], od [[šećer]]a i [[šećerni sirupi|šećernih sirupa]] te od [[brašno|brašna]], a njihovi su glavni proizvodi [[bomboni|bombonski proizvodi]], [[brašneno-konditorski proizvodi]] te [[kakaov prah]], [[čokolada]] i [[čokoladni proizvodi]]. U konditorske proizvode ubrajaju se i [[guma za žvakanje]] te proizvodi sa smanjenom energetskom (kalorijskom) vrijednošću, tzv. ''light proizvodi'', koji se upotrebljavaju u dijetetici. U njima je šećer djelomice ili potpuno zamijenjen niskoenergetskim prirodnim ili umjetnim [[sladila|sladilima]].<ref name="LZMK">{{Citiranje weba|title=Konditorski proizvodi. |publisher=[[Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje. [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], 2020. |pristupljeno 8. lipnja 2020. |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32742}}</ref><ref name="slatkopedija">{{Citiranje weba |url=https://www.slatkopedija.hr/konditorski-proizvodi/ |title=Konditorski proizvodi – slastice za sve generacije
|date= 1. veljače 2018. |first=Mirjana |last=Bošković Smrekar |publisher=Slatkopedija |work=www.slatkopedija.hr |accessdate=10. lipnja 2020.}}</ref>
|date= 1. veljače 2018. |first=Mirjana |last=Bošković Smrekar |publisher=Slatkopedija |work=www.slatkopedija.hr |accessdate=10. lipnja 2020.}}</ref>



Trenutačna izmjena od 12:04, 22. ožujka 2022.

Konditorski proizvodi (prema lat. conditor, od condire: začiniti, zasladiti) su alkaloidni prehrambeni proizvodi dobiveni obradbom ugljikohidratnih sirovina uz različite dodatke. Dobivaju se od triju osnovnih sirovina: od ploda kakaovca, od šećera i šećernih sirupa te od brašna, a njihovi su glavni proizvodi bombonski proizvodi, brašneno-konditorski proizvodi te kakaov prah, čokolada i čokoladni proizvodi. U konditorske proizvode ubrajaju se i guma za žvakanje te proizvodi sa smanjenom energetskom (kalorijskom) vrijednošću, tzv. light proizvodi, koji se upotrebljavaju u dijetetici. U njima je šećer djelomice ili potpuno zamijenjen niskoenergetskim prirodnim ili umjetnim sladilima.[1][2]

U bombonske proizvode ubrajaju se tvrdi bomboni (obični, punjeni, svileni), karamele (obične, mliječne, voćne), fondan-bomboni, gumeni bomboni, pjenasti proizvodi, grilaž (krokant), nugat, marcipan i persipan, žele i dr. Dobivaju se od šećernih sirovina uz dodatak voćnih prerađevina, mlijeka, meda i dr. Karamel se dobiva zagrijavanjem šećera na 115 °C, pri čemu šećer prelazi iz kristalnog u amorfno stanje te poprima žućkastu boju i ugodan miris. Marcipan se izrađuje od šećera i škrobnog sirupa uz dodatak slatkoga badema, a persipan mjesto badema sadrži jezgre koštica drugoga koštunjavog voća (marelica, šljiva, breskva, višnja). Brašneno-konditorski proizvodi jesu keksi, čajna peciva, vafel-proizvodi i vafel-listovi, biskvit, dvopek, medenjaci i industrijski kolači. Dobivaju se miješanjem, oblikovanjem i pečenjem smjese brašna, šećera i ulja uz dodatak mlijeka, jaja, meda, kokosova brašna, rižina brašna, začina, aroma, mirisa i boja.[1]

Literatura

  • Tanay, Ljiljana. Hamel, Darka. "Prehrana i poznavanje robe" − udžbenik za 1. razred ugostiteljsko turističke škole, 2. izdanje, Školska knjiga, Zagreb 2009. ISBN 978-953-0-20854-4, str. 91., 194. − 205.

Izvori

Vanjske poveznice